Connect with us

Svijet

U Hrvatskoj samo 57% ljudi vjeruje u teoriju evolucije

Objavljeno

-

Turska je nedavno najavila novi školski kurikulum prema kojemu se u osnovnim i srednjim školama izbacuje učenje Darwinove evolucije.

Novi kurikulum, koji će se početi primjenjivati u školskoj godini 2017./2018., također obvezuje vjerske škole da poučavaju kako je koncept džihada u svom duhu domoljuban. “Pravo značenje džihada je ljubav prema svojoj naciji”, rekao je Ismet Yilmaz, turski ministar obrazovanja.

Izbacivanje Darwinova učenja iz nastave samo će dodatno osnažiti muslimanski kreacionizam u Turskoj čiji su stanovnici i dosad u ispitivanjima javnog mnijenja u svijetu prednjačili u antievolucionističkom sentimentu. Primjerice, prije nekoliko godina objavljeno veliko istraživanje, koje je agencija Ipsos provela za Reuters News na 18.531 ispitaniku u dobi od 16 do 64 godine u 24 zemlje, pokazalo je da u Turskoj 60 posto ljudi negira evoluciju.

Gora od Turske bila je samo Saudijska Arabija gdje 75 posto stanovnika odbija učenje o evoluciji. Osim te dvije zemlje, u odbijanju Darwinova učenja visoko su kotirali i Indonezija te SAD gdje glavna opozicija učenju teorije evolucije u američkim školama dolazi iz redova kršćanskih fundamentalista, tzv. kreacionista, koji smatraju da je vrhovno biće ili božanstvo stvorilo svijet, dakle prirodu i čovjeka, odjednom. Primjerice, kreacionisti smatraju da je Bog prije 10.000 godina stvorio najprije Adama, a zatim iz njegova rebra Evu. No, u SAD-u se posljednjih godina zamjećuje zanimljiv trend: što su ispitanici mlađi, boljeg obrazovnog i materijalnog statusa, to je veće prihvaćanje evolucije kao znanstvene činjenice.

Na drugoj strani, među “evolucionistima” u ispitivanju je prednjačila Švedska gdje 68 posto stanovnika smatra da je čovjek nastao evolucijom. Iza nje su bile Njemačka sa 65 i Kina sa 64 posto ispitanika koji prihvaćaju evoluciju. Hrvatska nije bila obuhvaćena tom studijom, no nedavno je američka nevladina organizacija Pew Research Center objavila istraživanje “Religiozna uvjerenja i nacionalna pripadnost u Srednjoj i Istočnoj Europi” u kojemu se, među ostalim, ispitivao i stav prema evoluciji u 18 europskih – uglavnom bivših komunističkih – zemalja na uzorku od 25.000 odraslih ljudi.

Istraživanje u Hrvatskoj, od lipnja 2015. do srpnja 2016. godine, provela je agencija Ipsos na uzorku od 1616 ispitanika, piše Jutarnji list.

Listu predvode Česi kojih čak 83 posto prihvaća da su ljudi nastali evolucijom. Slijede ih Estonci sa 74 posto i Mađari sa 69 posto, a na dnu ljestvice su Bosna i Hercegovina sa 37 posto te Armenija sa 34 posto ispitanika koji prihvaćaju evoluciju.

U Hrvatskoj teoriju evolucije prihvaća 57 posto stanovnika, što je četiri posto manje nego u Srbiji gdje je prije dva mjeseca bila pokrenuta skandalozna peticija za izbacivanje Darwinova učenja iz škola.

“Mislim da se mi u Hrvatskoj zasad ne trebamo bojati takvih nastojanja. Ipak, trebamo vrlo aktivno promovirati učenje i poučavanje evolucije u školama jer je riječ o jednom od temeljnih uporišta prirodoznanstvenog mišljenja i osnove razvijenih društava, utemeljenom na brojnim dokazima”, kaže dr. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja, u javnosti poznat kao bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme

“Smatram izrazito štetnim i opasnim ako bi se i na koji način ugrozilo poučavanje evolucije u hrvatskim školama. Premda u Hrvatskoj trenutačno ne postoji organizirana i javno artikulirana inicijativa za dokidanje poučavanja evolucije u školama, tijekom rada na kurikularnoj reformi postojali su pritisci od određenih krugova da se upravo to učini. Neki od onih koji su aktivno rušili stručni rad više od 500 nastavnika i sveučilišnih profesora to su mi osobno često i govorili.

Kao i u brojnim drugim situacijama, nisu dovoljno hrabri da to kažu u javnosti”, naglasio je Jokić. On je prije nekoliko godina objavio knjigu “Znanost i religija u hrvatskom osnovnoškolskom obrazovanju: dječji stavovi i perspektive”, koja predstavlja prvo istraživanje u nas o stavu učenika prema prirodnim znanostima i vjeronauku. Istraživanje je obuhvatilo 500 učenika zagrebačkih osnovnih škola koji su pohađali katolički vjeronauk.

“Moj je znanstveni rad pokazao da većina učenika na kraju osnovne zauzima tzv. teističko-evolucionističku poziciju u kojoj su im evolucionistička objašnjenja prihvatljiva, ali samo inicijalno pokretanje procesa pripisuju utjecaju nadnaravnog. Manji broj učenika zauzima u potpunosti evolucijsku poziciju, dok još manji postotak njih u potpunosti odbacuje evoluciju te zauzima kreacionističku poziciju”, pojasnio je Jokić čiji je tim lani izradio kurikulum u kojemu je poučavanju evolucije bilo namijenjeno zapaženo mjesto.

“Stručne radne skupine koje su izradile kurikulume predmeta priroda i društvo posebnu su pažnju posvetile pitanjima raznolikosti i organiziranosti živog svijeta. O tim se temama trebalo poučavati od prvog razreda osnovne škole, a konkretnije spominjanje evolucije vezano je uz peti razred osnovne škole te se isto trebalo razrađivati kroz više razrede osnovne i srednju školu te kroz različite predmete. Time se Hrvatska trebala približiti svim razvijenim zapadnim društvima”, naglasio je Jokić za Jutarnji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu