Connect with us

Svijet

MALO POZNATE INFORMACIJE Gdje je umro Nikola Tesla?

Objavljeno

-

Izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla u povijest je ucrtao nevjerojatne izume koji se i danas koriste. Malo su poznate informacije o njegovoj smrti.

Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine u Smiljanu kod Gospića, a dolazi iz srpske obitelji. Početak svog školovanja odradio je u Hrvatskoj nakon čega se selio po Europi te na kraju u Ameriku gdje je i umro. Bez obzira na to što nije osvojio Nobelovu nagradu, Tesla je osvojio poveći broj medalja i nagrada, većinu posthumno.

Djetinjstvo i školovanje u Hrvatskoj

Otac Nikole Tesle zvao se Milutin, a majka Georgina Mandić zvana Đuka. On je bio pravoslavni svećenik, a majka neobrazovana inteligentna žena. Pretpostavlja se kako je prezime Tesla nastalo od rimskog naselja Tesleum koje se nalazi pored Raduča, mjesta gdje se rodio Nikolin otac. Također postoji vjerovanje kako je naziv Tesla došao radi njihove genetske osobine izgleda lica – širokih i isturenih prednjih zubiju koji su ličili na sjekiru koja se naziva tesla.

Prvi razred škole završio je 1862. godine u Smiljanu te je već tada pokazao afinitete prema igračkama tehničkog sadržaja. U to vrijeme je na potoku Vegancu ispod rodne kuće izradio malo mlinsko kolo kao igračku, također zračnu pušku od šuplje bazgovine. Navodi se kako ga je zanimao mehanizam sata njegova djeda koji je rastavio ali nije znao složiti nazad. Nakon Smiljana obitelj se preselila u Gospić 1862. godine jer mu je otac kao svećenik imao želju tamo se prebaciti gdje je i unaprijeđen u protoprezbitera namjesnika. Nikola Tesla je u Gospiću polazio i završio pripremnu osnovnu školu. Govori se da je već tada bio aktivan s tehničkim pokusima te je poznata anegdota u kojoj je želio iskušati kišobran skočivši s krova prizemnice. Kišobran se potrgao, a Nikola završio u krevetu s ozljedama. Poznata je i priča da je još kao dječak pomogao vatrogascima kada im je u svečanom puštanju u pogon zatajila štrcaljka. Bio je brz i shvatio je što se dogodilo, izuo se i odčepio dovod cijevi.

1870. godine Nikola je završio 3. razred škole te je bio poslan u Rakovac na obali Korane gdje se danas nalazi Gimnazija Karlovac. Svoje školovanje završio je sa 7. razredom, a maturu je polagao 1873. godine sa svojih 17 godina. Zanimljivost je da je inspektor na maturi bio prirodoslovac Živko Vukasović koji je bio prvi član JAZU.

Život u Europi bez završenog fakulteta i zvanja inženjera

Nakon što su mu roditelji pomogli u školovanju, Nikola se odlučio otići u Budimpeštu kada je val telefonije upravo stigao u Europu. Ta prigoda je za Teslu bila odlična jer im je jedan od šefova tog pothvata bio obiteljski prijatelj. Nikolin ujak bio je Pajo Mandić, a njegov prijatelj Tivadar Puskas koji je bio zaposlen u Telefonskom uredu u Pešti. Njemu se pripisuje ideja uvođenja telefonskih centrala. Tesla je tada radio kao crtač u Telegrafskom uredu pa je prošao u centralu i brzo se istaknuo s nekoliko izuma pojačavanja glasa u telefoniji.

Nakon Budimpešte, Puskas ga šalje u Pariz s nadom da će tamo ostvariti svoju zamisao i uspjeti konstruirati motor s okretnim magnetskim poljem. U Francuskoj je boravio od 1882. do 1884. godine. U Parizu je radio u tvrtki Compagnie Continentale Edison de Paris,koja se bavila izgradnjom elektrane istosmjerne struje. Ova tvrtka bila je u poslovnim vezama i pod nadzorom Edison Company-a u New Yorku. Radio je i u Strasbourgu na projektu na koji je donio materijale iz Pariza i uspio, uz pomoć A.Szigetyja, konstruirati svoj dvofazni indukcijski motor. Ovo je jedna od izjava iz njegove biografije o tom periodu:

“Napokon sam sa zadovoljstvom vidio rotaciju uzrokovanu izmjeničnim strujama različite faze bez kliznog kontakta ili komutatora, kao što sam to zamislio prije godinu dana. Bio sam vrlo zadovoljan ali to se ne može usporediti s delirijem radosti koji je pratio moje prvo otkriće.”

Bez obzira na fenomenalan izum, Edisonovo kontinentalno društvo u Parizu ga nije prihvatilo u otkup.

Nakon Pariza, Tesla se seli u Prag 1880. godine kako bi ispunio želju oca da upotpuni svoje školovanje. Bez obzira na to ne postoje dokumenti o tome je li bio upisan negdje ili nije. Vjeruje se da je upisao Tehničko sveučilište u Grazu te da ga je napustio. Smatra se kako nije nikada završio svoje školovanje i zapravo nije postao inženjer, ali to ga nije spriječilo u daljnjim pokusima i izumima.

Teslin odlazak u Ameriku

Nakon što je nastojanje da prikupi sredstva u Parizu kako bi ostvario svoj izum propalo, Tesla odlazi u Edisonovu kompaniju Machine Works u New Yorku. Tamo je bio jako zaposlen i radio je na pregrađivanju 24 različita tipa istosmjernih električnih strojeva i popravljanju električne instalacije parobroda “Oregon”. Nije bio zadovoljan tamo te odlazi od izumitelja Thomasa Alve Edisona s kojim se nije najbolje slagao po pitanju istosmjernih strojeva.

U ovom periodu je Tesla opisao svoj sustav radioprijamnika na predavanju u Franklinovu institutu u Philadelphiji 1893. godine. Osim toga je te godine održao predavanje na skupu Udruženja za električnu rasvjetu u St.Louisu pod naslovom ‘Svjetlosne i druge pojave kod visokih frekvencija’. Tom su prigodom predstavljena njegova osnovna načela radiotehnike, sustav antene i sustav četiri strujna kruga u rezonanciji.

1886. godine Tesla je dobio odobrenje za iskorištavanje Niagarinih slapova, kada se izjasnilo za primjenu istosmjerne struje. Nakon što je komisija dobila pravo primjene Teslinih patenata, Edisonova je kompanija predložila instalacije trofaznog sustava. Westinghousev plan je bio prihvaćen 1893. godine, a on je predvidio i pretvorbu generatorom proizveden dvofazne struje u trofaznu. Prvi agregat kod Niagarinih slapova je pušten u pogon 15. travnja 1895. godine.

Gdje je umro Nikola Tesla?

Zadnjih sedam godina svog života je Nikola Tesla živio u New Yorku i to od mirovine koje mu je slala jugoslavenska vlada. Živući tamo pratio je političke događaje u tadašnjoj Banovini Hrvatskoj. Drugu polovicu 1942. godine Tesla je proveo u postelji, odmarajući tjelesno slab i nikoga nije primao u posjet.

Nikola Tesla je umro u svom stanu u New Yorku u petak 8. siječnja 1943. godine. Pronašla ga je sobarica kako je umro sam, bez liječničke pomoći. Nakon smrti ustanovljeno je da je umro u noći s četvrtka na petak. Dva dana nakon njegove smrti radiopostaja WNYC emitirala je govor gradonačelnika Fiorella Henrya La Guardia koji je govorio u njegovu slavu. Supruga američkog predsjednika Franklina Delana Roosvelta izrazila je sućut Teslinoj obitelji. Tijelo Nikole Tesle preneseno je u mrtvačnicu Francka D. Campbello kod Avenije Madison u 81. ulici, a prema želji njegove rodbine je kremirano.

Zadušnica za Nikolu Teslu održala se u protestantskoj crkvi St. John the Divine u New Yorku, četiri dana nakon smrti. Zadušnicu je vodio biskup William T. Manning na engleskom jeziku, a službu božju na srpskom jeziku završio je svećenik Dušan Sukletović. Na misi zadušnici su prisustvovali i tadašnji jugoslavenski ambasador u SAD-u dr. Ivan Šubašić i Teslin nećak Sava N. Kosanović.

Od 1956. godine žar s njegovim pepelom nalazi se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, a u Smiljanu je te iste godine postavljena spomen ploča.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu