Connect with us

Svijet

Pogledajte što sve NASA planira u idućih 10 godina

Objavljeno

-

Desetogodišnji plan američke svemirske agencije NASA-e predviđa potrošnju milijardi američkih dolara i aktivnosti u dijelovima svemira udaljenima milijune kilometara od Zemlje. Doznajte što sve planiraju

Prošle godine iz NASA-e je stigla najava kako planiraju ponovno poslati astronaute na Mjesec, nakon nekog vremena podići bazu na njemu i potom se uputiti na Mars. U lipnju ove godine predstavili su misiju u sklopu koje namjeravaju poslati helikopter na nuklearni pogon na let iznad površine Titana, ledenog Saturnova mjeseca, u potrazi za znakovima života.

Život će tražiti i drugdje, primjerice ispod leda koji prekriva površinu Jupiterova mjeseca Europe. Također žele pokušati fotografirati cjelokupnu našu kozmičku povijest te mapirati tamnu tvar i tamnu energiju, a ovo je pregled najambicioznijih planova NASA-e za idućih deset godina.

Nekoliko većih misija već je u tijeku. Jedna od njih je Parker Solar Probe te će proletjeti pored Sunca brzinom od skoro 350 tisuća kilometara na sat ukupno 24 puta. Trenutno to čini treći put, zaštićena toplinskim štitom koji drži opremu u njoj na održivoj razini temperature.

Sonda je lansirana lani, 12. kolovoza. Na odredište je stigla 5. studenog iste godine, više se približivši Suncu nego bilo koja ljudska letjelica dosad. Cilj je istraživati Sunčev vjetar, što bi nam moglo pomoći u zaštiti uređaja i tehnologije na Zemlji, piše Tportal.

Letjelica New Horizon

Daleko od Sunca, u Kuiperovom pojasu, nalazi se letjelica New Horizons. Na put je krenula 19. siječnja 2006., da bi na svemirsko tijelo Ultima Thule (2014 MU69) stigla 1. siječnja ove godine. Prije toga je 2015. proletjela pored Plutona i ledenih patuljaka koji ga okružuju.

Kuiperov pojas područje je u kojem se nalaze milijuni komada leda preostalih poslije formiranja Sunčeva sustava. Ultima Thule trenutno je najudaljenije svemirsko tijelo koje je posjetila ljudska letjelica.

New Horizons prikuplja i znanstvenicima šalje podatke o njemu, uključujući fotografije te videozapise. Očekuje se kako će svi prikupljeni podaci pristići tek krajem iduće godine. Dosad smo tako doznali da na Ultima Thuleu ima metanola, vodenog leda i organskih molekula.

InSight na Marsu

U nešto bližem susjedstvu, na površini Marsa, InSight osluškuje površinu ne bi li uhvatio znakove potresa. Na put je krenuo 5. svibnja prošle godine i sletio šest mjeseci kasnije, 26. studenog. Dosad je zabilježio desetke potresa, što znanstvenicima daje bolji uvid u unutarnju strukturu Crvenog planeta.

Iduće godine dobit će društvo jer u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni (Kalifornija, SAD) razvijaju novi rover za Mars koji bi trebao biti lansiran u srpnju 2020. i sletjeti u veljači 2021.

Zadaća rovera Mars 2020 bit će potraga za znakovima drevnih mikroba, prikupljanje i pohrana uzoraka stijenja te testiranje tehnologije koja bi mogla učiniti mogućim dolazak ljudi. Razvoj rovera, projekt vrijedan 2,1 milijardu američkih dolara, možete pratiti uživo ovdje:

Ali kako će na Marsu prikupljeni uzorci stići na Zemlju? Pa to će biti zadaća zasebne misije, a koja zasad nema precizno određene termine lansiranja i slijetanja na Mars.

Dok iz NASA-e ne pošalju još jednog robota na Mars, novi rover će prikupljati uzorke, pohranjivati ih i tražiti mjesto na tom planetu na kojem ih može ostaviti kako bi bili preuzeti.

Slijetanje na Mjesec

Prije no što pošalje ljude na Mars NASA će krenuti na Mjesec s ciljem izgradnje baze na našem najbližem svemirskom susjedu. Iako još nije poznato kad će krenuti ova misija, očekuje se da će biti operativna najkasnije tijekom 2024.

Projekt predviđa izgradnju svemirske postaje koja će kružiti oko Mjeseca i sustava za slijetanje na Mjesec koji će biti moguće više puta koristiti. Mjesečeva baza omogućila bi neposrednija i dublja istraživanja, ali i rudarenje resursa za gorivo koje bi pogonilo daljnja svemirska putovanja.

Tako bi Mjesec, između ostalog, trebao poslužiti kao odskočna daska prvoj ljudskoj posadi koja će se uputiti na Mars 30-ih godina ovog stoljeća. Misija bi trebala trajati tri godine, za što će trebati savladati niz poteškoća i riješiti više problema. Između ostalog, kako upotrijebiti materijale dostupne na Mjesečevoj i Marsovoj površini.

U NASA-i već razvijaju svemirska odijela za buduće astronaute. Poslat će materijale od kojih su sačinjena s roverom Mars 2020 kako bi provjerili mogu li izdržati tamošnje oštre atmosferske prilike. Ovogodišnje natjecanje u izradi nastambe u dubokom svemiru iznjedrilo je projekt koji predviđa korištenje lokalno dostupnih građevnih materijala i 3D printera za gradnju, piše Tportal.

Misija Lucy

NASA također planira zaviriti u povijest Sunčeva sustava misijom Lucy, kojom će istražiti pojas asteroida oko Jupitera. Na put će krenuti u listopadu 2021. i na odredište – među tajanstvenu nakupinu Trojanskih asteroida – stići 2027.

Lucy će posjetiti njih šest i proučiti ih kako bismo doznali više o sastavu i povijesti nebeskih tijela starih koliko i Sunce.

Razmjerno blizu bit će svemirska letjelica Europa Clipper te će skenirati slani ocean na Jupiterovu mjesecu Europi. Lansiranje je predviđeno tijekom 2020-ih, a Europa Clipper trebala bi obletjeti taj mjesec 45 puta, pri čemu će se približiti na tek nešto više od 25 kilometara od površine. Letjet će kroz isparavanja vode i pokušati analizirati što se nalazi u oceanu. Koristit će i radar za mjerenje debljine leda te potragu za vodom pod površinom.

Nuklearni helikopter Dragonfly

U potragu za tragovima života krenut će 2026. i nuklearni helikopter Dragonfly, koji bi na najveći Saturnov mjesec Titan trebao stići 2034. Istraživat će bazene s tekućim metanom i ledom, kao i atmosferu zasićenu dušikom.

Titan donekle nalikuje Zemlji zbog toga što se na njemu mogu naći organski materijali bogati ugljikom, poput metana i etana. Znanstvenici pretpostavljaju kako bi se nešto manje od sto kilometara ispod leda mogao nalaziti ocean tekuće vode.

Zašto će biti korištena nuklearna energija? Pa do Saturna stiže tek oko jedan posto Sunčeva svjetla u kojem se kupa Zemlja, stoga se svemirska letjelica ne može osloniti na solarnu energiju, već će za pogon koristiti toplinu nastalu raspadom plutonija.

Nebesko tijelo Psyche

Drugi tim u NASA-i razvija svemirsku letjelicu koja treba istražiti metalnu jezgru nebeskog tijela Psyche. Na put će krenuti 2022. i stići tijekom 2026.

Psyche je zanimljivo tijelo zato što mu se jezgra sastoji od željeza i nikla, slično kao i Zemljina, umjesto stijenja ili leda kao kod drugih asteroida. Znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o ostatku ranog planeta uništenog kataklizmičkim sudarima prije više milijardi godina. Pokaže li se da je doista riječ o jezgri mrtvog planeta, bit će to prilika da se dozna više o ranom razdoblju formiranja Sunčeva sustava.

NASA-ina sonda bit će prva koja će koristiti svjetlo umjesto radiovalova za slanje podataka nazad na Zemlju. U lipnju je odobren konačni dizajn i početak postupka sastavljanja.

U NASA-i također pripremaju 176 misija koje će se oslanjati na CubeSats, satelite veličine 11,6 puta 11,6 centimetara koji koriste nanotehnologiju. U sklopu suradnje s 93 organizacije u SAD-u, već su u svemir poslali satelite nastale u osnovnoj i srednjoj školi, kao i u Salish Kootenai Collegeu (Montana, SAD), piše Tportal.

Istraživanja sa Zemlje

Ni istraživanja sa Zemlje neće biti zanemarena. Teleskop Euklid Europske svemirske agencije bit će lansiran 2022. kako bi istraživao tamnu tvar i tamnu energiju. Mjerit će širenje svemira te pokušati mapirati tamnu tvar i energiju. NASA će u ovom projektu sudjelovati dajući opremu za teleskop.

Teleskop James Webb, ogromno zrcalo s 18 panela, od 2021. će češljati prostranstva svemira u potrazi za planetima na kojima bi moglo biti života, ali će i pokušati snimiti Veliki prasak.

Ovaj će teleskop naslijediti Hubble nakon skoro pa 30 godina rada, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Pexels

Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.

Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.

U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.

Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.

Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja

Objavljeno

-

By

Pexels

U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.

Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.

U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.

Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.

Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.

Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.

Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.

Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”

Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”

Nakon toga šalje fotografije.

U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.

U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.

“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe

Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.

Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.

Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.

Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.

“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.

Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.

Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.

“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”

Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”

Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.

No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.

Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.

Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.

No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.

Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.

Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.

U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.

Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.

Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.

To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.

Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.

Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu