“Apeliramo na građane da ne nasjedaju na ovaj oblik prijevare, jer su one mamac za neoprezne građane. Ukoliko i zaprime elektronsku poštu od njima poznate osobe, u kojima ih ta osoba (poznanik) moli da se hitno uplati novac, obavezno telefonski ili na bilo koji drugi način (izuzev elektroničkom poštom), kontaktiraju pošiljatelja elektroničke pošte i provjere je li im baš on poslao poštu, kako ne bi postali žrtvom. Ukoliko slučajno zaprimite takvu elektroničku poštu, obavijestite najbližu policijsku postaju!” – poruka je iz PU zadarske

Naime, zaprimljena je dojava muške osobe s područja Paga da je u veljači ove godine putem elektroničke pošte zaprimio ponudu o kreditu banke kojoj je sjedište u Francuskoj.

Ponuđen mu je ugovor za kredit u iznosu od 60.000,00 Eura s rokom otplate na 10 godina s godišnjom kamatom od 3 posto, s obavezom da najprije uplati javnobilježničke usluge ovlaštenog notara u Francuskoj u iznosu od oko 500,00 Eura

“Najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu”, kažu u PU.

“Stoga proučite informacije o najčešće korištenim financijskim online prijevarama i kako ih izbjeći:

-BEC prijevare: Business e-mail compromise napad vrsta je phishinga kojim je lažiran korporativni račun elektroničke pošte, primjerice člana Uprave ili nekog drugog rukovoditelja. Ovakvi e-mailovi najčešće se odnose na plaćanja putem bankovnih transfera, što može rezultirati velikim novčanim gubicima, a napadači se oslanjaju na taktiku društvenog inženjeringa kako bi prevarili zaposlenike. Često se oponaša CEO ili neka druga izvršna funkcija, kako bi se postavio upit ili dala instrukcija za novčanim transferom. Prevaranti koji organiziraju ovakvu vrstu napada pažljivo istražuju i pomno prate svoje potencijalne žrtve i njihove organizacije.

-Zlouporaba platnih kartica: U porastu su pojavni oblici zlouporaba kartica na internetu gdje počinitelji na razne prijevarne načine dolaze do podataka o karticama fizičkih osoba, te kasnije podižu gotovinu na bankomatima ili troše novac s kartica na način da kupuju robu i usluge na internetu. Tzv. „Card no present fraud“. Kako bi prikupili podatke o karticama građana počinitelji osmišljavaju razne lažne nagrade igre na društvenim mrežama s ciljem prikupljanja osobnih podataka i kartica, izrađuju lažne stranice za prodaju robe i usluga na internetu ili na društvenim mrežama.

-Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

-Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.”