Gosti s kruzera prosječno potroše 55 eura dnevno, a najviše novca ostave u Solani Nin – čak 248 eura. Neki su to od najzanimljivijih rezultata istraživanja koje je proveo Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od srpnja do listopada 2019. godine na turistima koji su tijekom kružnog putovanja kruzerskim brodom doplovili u zadarsku luku Gaženica. U Gaženicu su, tijekom 2019. godine, u kojoj je zadarska putnička luka dobila i prestižnu nagradu za najbolju svjetsku kruzersku luku, uplovila 124 kruzera s 182.682 putnika.

Najznačajniji rezultati istraživanja prikazani su predstavnicima turističkih zajednica, Lučke uprave Zadar, ZIPO-a te djelatnicima u turizmu u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije. Istraživanje je provedeno polustrukturiranim anketnim upitnikom i imalo je obilježja izviđajnog istraživanja, a rezultati ocrtavaju profil, ponašanje i stavove kruzerskih turista uključenih u uzorak. Slučajni uzorak ispitanika obuhvatio je 1.315 ispitanika starijih od 18 godina, koji su prilikom iskrcaja u zadarsku luku posjetili staru jezgru grada Zadra ili su ostvarili neki od ponuđenih izleta u Zadarskoj županiji i drugim susjednim županijama. Nešto više od polovice anketiranih gostiju posjetilo je zadarski Poluotok, a popularne destinacije su im i Nacionalni parkovi Krka i Plitvička jezera, Nin te rijeka Zrmanja.

„Ispitani turisti najvećim dijelom su porijeklom iz Njemačke, Velike Britanije i Španjolske, što je dijelom uvjetovano uspostavljenim kruzerskim linijama koje dolaze u grad Zadar. Ispitanici su uglavnom starije životne dobi što to je skladu s tipičnim turistima koji putuju ovakvim prijevozom. Također, radi se uglavnom o iskusnim korisnicima kružnih putovanja koji prvi puta borave u Hrvatskoj i Zadru, stoga se može zaključiti kako preferiraju ovaj oblik turističkih putovanja i odabiru rute na kojima do sada nisu plovili tijekom svojih kružnih putovanja“, naglasila je prof. dr. sc. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru.

Obilazak stare gradske jezgre ili nekog drugog mjesta u Zadarskoj županiji i izvan nje bio je najčešće motiviran novim iskustvima i doživljajima, atrakcijama (Morske orgulje i Pozdrav suncu) te kulturnom i prirodnom baštinom, ali i samom željom da osjete atmosferu destinacije/mjesta.

Tijekom izleta ispitanici su najviše trošili u café barovima, suvenirnicama i restoranima, a s obzirom na kratko vrijeme zadržavanja u destinaciji, njihova prosječna osobna potrošnja je relativno visoka.

Gosti s kruzera na zadarskom Poluotoku u prosjeku potroše 43,27 eura, a prilikom anketiranja su naveli nekoliko nedostataka čije bi rješavanje donijelo znatno veću potrošnju – nedovoljan broj mjenjačnica, nemogućnost plaćanja karticom i plaćanja u eurima te nedovoljan broj prodavača u trgovinama koji mogu uslužiti veću grupu gostiju u kratkom vremenu. Turisti s kruzera najviše su kupovali u ninskoj Solani gdje su prosječno po osobi potrošili čak 248 eura, što istraživanje pripisuje činjenici da su ispitani gosti imali dovoljno vremena za kupnju proizvoda te da je ponuda proizvoda bila atraktivna i prilagođena njihovim željama.

Ukupno zadovoljstvo i dojam ispitanih turista je na vrlo visokom stupnju, iz čega proizlazi da bi svojim prijateljima i rodbini preporučili posjećenu destinaciju. Većina gostiju rado bi opet posjetila Zadar i ostale destinacije koje su obišli, prije svega zbog uživanja u miru i očuvanom okolišu, gastronomiji i kulturnoj baštini. Međutim, usprkos pozitivnom dojmu ispitanih kruzerskih turista, valja naglasiti kako još uvijek ima elemenata ponude na čijem unaprjeđenju valja kontinuirano raditi kako bi se zadovoljio ovaj specifičan segment turističke potražnje, zaključno je poručio istraživački tim Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.