Zadar
Karlovačka i Zadarska županija zabilježile najveće smanjenje stope nezaposlenosti
Na početku 2020. godine analizirali smo podatke o smanjenju stope nezaposlenosti 2019. godine u odnosu na 2018. godinu. Najveću promjenu u postotnoj promjeni nezaposlenosti zabilježile su Karlovačka i Zadarska te Dubrovačko-neretvanska županija.
Karlovačka županija u svojoj Strategiji razvoja posebno ističe značaj radnih mjesta kroz poticanje proizvodnih i uslužnih zanimanja, posebice onih vezanih uz turizam. Stopa nezaposlenosti je u toj županiji 2018. godine iznosila 10,1 posto, a 2019. 8,3 posto.
„Provedba Strategije očito pokazuje pozitivne rezultate u smislu zapošljavanja osoba jer bilježimo konstantan rast zaposlenosti. Zamislili smo da Županija bude “Servis servisa” što znači da svoje projekte radimo proaktivno. U tom smislu nije neskromno spomenuti da je Županija ponudila brojne poticajne mjere poslodavcima, subvencije kamata na poduzetničke kredite, poticanje poduzetništva, osobito mladih i žena poduzetnica, subvencije poljoprivrednicima, a naglašavamo i stalno ulaganje u našu poduzetničku zonu (jedina poduzetnička zona u Hrvatskoj koja je u vlasništvu Županije) gdje poduzetnici pokretanjem proizvodnje dobivaju mnoge benefite“, komentirao je župan Damir Jelić.
Stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji pala je s 9,4 posto 2018. godine na 7,7 posto 2019. godine. Župan Božidar Longin ističe da brojne aktivnosti koje Županija potiče idu u korist stvaranja pozitivne poduzetničke klime s ciljem privlačenja novih investicija u industriji, malom i srednjem poduzetništvu te uslužnim djelatnostima. „Tijekom srpnja i kolovoza 2019. godine imali smo 62 tisuće zaposlenih radnika u našoj županiji, što je rekordna brojka, a ono što je posebno važno istaknuti – u samo pet godina broj zaposlenih porastao je za gotovo devet tisuća. To su podatci koji ohrabruju i pokazuju pozitivan trend našeg gospodarstva, a rezultat su promišljenog strateškog planiranja, političke stabilnosti i kontinuiteta“, ocijenio je župan Longin.
Borba protiv nezaposlenosti i bolja socijalna uključenost u Europi ostaju ključni izazovi, ne samo na nacionalnim razinama, već i na razini Europske unije. Od sredine 2013. stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji pada. U travnju 2019. ona je bila na najnižoj razini – 6,4 posto od početka objave mjesečne statistike o nezaposlenosti u siječnju 2000. godine.
Dubrovačko-neretvanska županija je među prve tri županije u Hrvatskoj po indeksu razvijenosti, a i jedna od najboljih u privlačenju sredstava EU. Stopa nezaposlenosti se u toj županiji 2019. godine u odnosu na 2018. godinu smanjila za 13 posto. Velikom rastu zaposlenosti sigurno je pomogao turizam, ali i sve snažnija poljoprivredna proizvodnja u dolini Neretve.
„Županija godinama provodi brojne programe u kojima se potiče i pomaže poduzetništvo, pokrenuli smo Poduzetnički inkubator u Dubrovniku koji funkcionira odlično, a uskoro očekujemo otvaranje novog u Pločama i prve nove korisnike. Provodimo i brojne infrastrukturne projekte koji izravno utječu na stvaranje radnih mjesta, ali i zadržavanje ljudi u mjestima u kojima su odrasli. Dubrovačko-neretvanska županija nema problem odljeva mladih u kao u drugim dijelovima Hrvatske, a želja nam je uspostaviti i jaku gospodarsku suradnju između Plave i Zelene Hrvatske u puno većoj mjeri nego što je to danas“, ističe župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
Rast zaposlenosti kroz mehanizme koje pruže Europska unija komentirao je i predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk:
„Odgovornost za zaposlenost i socijalnu politiku zemalja članica Europske unije je prvenstveno na njima samima. Ipak, Unija kroz nadopunu i koordinaciju aktivnosti država članica i promicanje dijeljenja dobrih praksi ima važnu ulogu u poticanju zaposlenosti, a sukladno tome i ujednačenog regionalnog razvoja. U Hrvatskoj je svakako izazov iseljavanje koje je dovelo do pada broja zaposlenih, no, s druge strane, uzroke rasta zaposlenosti zasigurno možemo pronaći u oporavku gospodarske aktivnosti nakon krize i ulaska u EU“.
Gospodarski pokazatelji i ostale informacije vezani uz proračune dostupni su u aplikaciji Otvoreni proračun.
Sport
Besplatni seminar za košarkaške suce u Zadru
Udruga košarkaških sudaca Zadarske županije organizira besplatni seminar za košarkaške suce, pomoćne suce i statističare.
Rok za prijavu je 16.10.2024. , prijaviti se može na mail udrugakszz@gmail.com ili na mobitel 0912345813.
Grad
PRIOPĆENJE SDLSN RH O KRIZI U GRADU ZADRA: Gradsko vijeće Grada Zadra odbija proračun. Zaposlenici gradske uprave ostaju bez plaće?
Zaposlenici gradske uprave Grada Zadra trebaju biti ispred političkih prepucavanja vijećnika Gradskog vijeća Grada Zadra! Zaposlenici gradske uprave Grada Zadra trebaju dobiti veće plaće! Čak 56 posto zaposlenika Grada Zadra ima plaću ispod 1.000 eura neto i to s prijevozom!
Naime, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić suglasan je sa sindikalnim prijedlogom o povećanju osnovice 30 posto i povećanju novčane naknade za troškove prehrane na 100 eura za zaposlenike gradske uprave Grada Zadra, no ako Gradsko vijeće do 7. rujna ne izglasa Proračun za 2024., dogovoreno povećanje, koje je već ukalkulirano u prijedlog Proračuna, neće biti realizirano.
I ne samo povećanje. U slučaju ne donošenja Proračuna za 2024. bit će blokirano kompletno funkcioniranje grada, a time dovedena u pitanje egzistencija svih korisnika gradskog proračuna i njihovih obitelji.
Stoga, SDLSN RH poziva na odgovorno ponašanje te izglasavanje Proračuna Grada Zadra za 2024. Istodobno, poduzet će sve raspoložive radnje sa svrhom zaštite svojih članova.
Grad
Provale u Zadru: Krade se zlatni nakit, novac, torbice
Jučer, 02. rujna u Zadru evidentirane su tri provale, na gradskom predjelu Maslina nepoznati počinitelj je provalio u stan odakle je otuđio novac, zlatni nakit te sunčane naočale u vlasništvu 25-godišnje strane državljanke. Materijalna šteta je oko tisuću eura.
Na gradskom predjelu Puntamika nepoznati počinitelj je provalio u kuću 76-godišnjaka odakle je otuđio zlatni nakit i torbicu, čime ga je oštetio za nekoliko tisuća eura.
U Kožinu nepoznati počinitelj je provalio u kuću 65-godišnjakinje odakle je otuđio zlatni nakit i novac. Materijalna šteta je oko tisuću eura.
Protiv nepoznatog počinitelja ili više njih se državnom odvjetništvu podnose kaznene prijave zbog teške krađe.