Connect with us

Svijet

JE LI EIFFELOV TORANJ DOKAZ DA JE ZEMLJA RAVNA? U ovu teoriju vjeruju i neki ugledni stručnjaci. Pazite njihovo objašnjenje

Objavljeno

-

Ne vjeruju fotografijama iz svemira, ne haju za odgovore znanstvenika o gravitaciji, ne mare za Foucaultovo njihalo i za dva tisućljeća astronomskih promatranja

“Dvije stvari su sigurne, da ću jednoga dana umrijeti i da je Zemlja ravna”, kaže Ricardo, vlasnik restorana u Sao Paulu u kojem se okupljaju brazilski “ravnozemljaši”. Dok sjedi pokraj modela Zemlje ravne poput palačinke, Ricardo priznaje da se ljudi uglavnom smiju kad im kaže da je njihov planet plosnat.

Taj šezdesetogodišnjak vlasnik je restorana koji je postao okupljalište ljudi poput njega, onih koji odbacuju činjenicu da je Zemlja okrugla. Riječ je o neobičnom, ali iznenađujuće velikom klubu. Prema ispitivanju javnog mnijenja, više od 11 milijuna Brazilaca ili oko sedam posto stanovništva vjeruje da je Zemlja ravna.

Među njima ima i poznatih osoba, poput pisca i novinara Olava de Carvalha ili doktora geofizike Afonsa de Vasconcelosa.

No, brazilski su “ravnozemljaši” tajanstvena i ponekad paranoična zajednica koja međusobno komunicira šifriranim porukama na WhatsAppu, zatvorenim Facebook skupinama i preko YouTubea. Ondje mogu slobodno iznositi svoja stajališta i argumente bez straha da će ih ismijavati. Tvrde da su svi suprotni dokazi plod zavjere.

“Najveća laž ljudskog roda”

Brazilci koji vjeruju da je Zemlja ravna uglavnom su muškarci, često katolici ili protestanti i relativno niske razine obrazovanja. Kažu da ne bi trebalo brkati obrazovanje sa znanjem.

“Mi smo najpametniji, zapišite to”, tvrdi pedesetogodišnji poduzetnik Anderson Neves, posjetitelj Ricardova restorana. “Maligna pseudoznanost zatrovala je obrazovne sustave u svijetu. Okrugla Zemlja najveća je laž ljudskog roda i diktira je globalna elita”, uvjeren je Neves.

“Pogledajte samo u horizont ili se uspnite na planinu i fotografirajte. Nećete vidjeti da je Zemlja zaobljena”, objašnjava. Ne vjeruju fotografijama iz svemira, ne haju za odgovore znanstvenika o gravitaciji, ne mare za Foucaultovo njihalo i za dva tisućljeća astronomskih promatranja.

“Od Galileova vremena sa sigurnošću znamo da je Zemlja okrugla. A Grci su to shvatili i prije 2000 godina”, kaže astronom Roberto Costa sa sveučilišta u Sao Paulu. “Teorija o ravnoj Zemlji pitanje je za psihologe, a ne znanstvenike. Zemljin oblik nije znanstveni problem”, odlučan je Costa.

Eiffelov toranj je dokaz?

No, jedan od najuglednijih brazilskih ravnozemljaša je i Afonso de Vasconcelos, geofizičar s doktoratom sveučilišta u Sao Paulu. Vodi YouTube kanal “Ciencia de Verdade” (Prava znanost) gdje izlaže svoje ideje, a prati ga 345.000 pretplatnika.

Prošle je godine organizirana prva konvencija brazilskih ravnozemljaša koja je okupila nekoliko stotina ljudi u Sao Paulu. Njihova omiljena meta je NASA. Optužuju je za lažiranje odlaska na Mjesec. “Čovjek nikad nije kročio na mjesec. To je napravljeno u studiju”, uvjeren je Ricardo.

Kada su posrijedi snimke loptaste Zemlje iz svemira, Ricardo ima spremno pitanje: “A gdje je ukošeni Eiffelov toranj?”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.

Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.

Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.

Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.

Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti

Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.

Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.

Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.

“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.

Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.

Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.

No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.

“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.

Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.

“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”

Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.

Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu