Danas je jedini međunarodni dan u kalendaru koji se u “normalnim” vremenima slavi u dugim prosvjednim kolonama s transparentima.

Težnja za humanim radnim vremenom od osam sati dnevno i većim plaćama davne je 1886. godine dovela do velikih radničkih demonstracija u Chicagu. U sukobu s policijom svojim životom platilo je dvjestotinjak prosvjednika, kojih se prisjećamo 1. svibnja svake godine.

Međunarodni praznik rada neradan je dan u osamdesetak zemalja svijeta, poput Argentine, Brazila, Egipta, Švedske ili Vijetnama gdje se slave radnička prava kroz niz osmišljenih skupova i manifestacija. Zanimljivo je istaknuti da se na popisu tih zemalja ne nalaze Sjedinjene Američke Države u kojima je priča i počela, već da Amerikanci sličan praznik – Labor Day – slave 3. rujna svake godine.

Radišni Japanci, primjerice, uzimaju slobodan dan s posla na 1. svibnja – ne zbog proslave Međunarodnog praznika rada, već kako bi spojili dane u maleni godišnji odmor. Naime, prvi dan mjeseca svibnja pada unutar takozvanog Zlatnog tjedna u Japanu (od 29. travnja do 5. svibnja) kada se slave nacionalni praznici poput carevog rođendana, dana zaštite okoliša i prisjećanja na prvi japanski Ustav.

Prva proslava Međunarodnog praznika rada u Hrvatskoj održana je 1890. godine u Maksimiru.

Ne treba zaboraviti niti dijeljenje crvenih karanfila – simbola radničkog pokreta u zemljama jugoistočne Europe, u Italiji i Austriji.

Svim zemljama koje slave praznik, a osobito posljednjih recesijskih godina, zajedničke su prosvjedne kolone radnika i sindikalista. Glavni im je cilj svrgnuti pozornost na uvjete rada i položaj zaposlenika u današnjem društvu, kao i velikog broja nezaposlenih, neisplate plaća, rada na crno…

Praznik rada prvi se put slavi u uvjetima pandemije i mjera socijalne distance pa će izostati uobičajena okupljanja, objavio je HTV.

Tri sindikalne središnjice obilježit će Praznik rada virtualnim prosvjedom na internetskoj platformi Zoom.

E-prosvjed održat će se pod sloganom “Radnicima hvala, ali prvo prava”. Virtualni prosvjed uključivat će svjedočanstva radnika o utjecaju krize na njihov rad i radna mjesta te poruke vodstva SSSH o njihovim zahtjevima, viziji rada i svijeta po mjeri čovjeka kao i budućnosti kada najgori dio epidemije prođe.

U prosvjedu će sudjelovati i udruge civilnoga društva, koje će govoriti o drugim aspektima krize i rješenjima.