Vijesti
Uskoro se za ogroman broj ljudi otvara novi krug pakla: Otkaz ili manja plaća
S krajem svibnja završio je tromjesečni vladin model potpora tvrtkama za očuvanje zaposlenosti, a umjesto njega u Banskim su dvorima pripremili model po kojem bi pravo na potpore imale tvrtke iz samo nekoliko sektora, i to pod uvjetom da im je promet prepolovljen u odnosu na razdoblje prije koronakrize. No, time bi se za velik broj hrvatskih tvrtki i stotine tisuća radnika u njima mogao otvoriti novi krug pakla.
Naime, dosadašnjim je vladinim modelom očuvanja zaposlenosti, prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bilo obuhvaćeno oko 550.000 zaposlenih. Sada, prema novim mjerama koje je u petak usvojio Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje se, osim na ranije najavljivane sektore turizma, ugostiteljstva, prijevoza putnika i event industriju, odnose na još nekoliko manje zastupljenih djelatnosti, mjerama bi, prema neslužbenim najavama, trebalo biti obuhvaćeno do 100.000 zaposlenih, ili oko 450.000 manje nego dosad.
U vladi se nadaju da neće biti masovnih otkaza, ali svjesni su da će otkaza biti: “Novca više nema”
U krugovima bliskim Plenkovićevoj vladi kažu da su svjesni da će dio tvrtki vjerojatno morati otpustiti dio zaposlenih, no nadaju se kako to ipak neće biti u tako velikom broju kako se dosad najavljivalo. Uvjereni su i da bi skoro uvođenje mjere skraćenog radnog tjedna trebalo amortizirati novi udar na tržište rada, a kažu i da će se o novim mjerama potpora za očuvanje radnih mjesta ubuduće odlučivati na mjesečnoj bazi, što znači da bi se u njih mogli naknadno ubaciti i drugi sektori. Ipak, upozoravaju, dosadašnji model potpora za državu više nije financijski održiv.
“Nadamo se da val otkaza, o kojem se već duže govori, ipak neće biti tako jak. Napravit ćemo sve što je u našoj moći da do toga ne dođe. Međutim, novaca za dosadašnji oblik pomoći više nema, a nastupile su i mjere relaksacije, pa ni pad prometa više ne bi trebao biti onako velik kao u vrijeme karantene”, objašnjava naš sugovornik iz vladinih krugova.
Samo za ožujak i travanj država je, prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u mjere očuvanja radnih mjesta u uvjetima pandemije koronavirusa usmjerila ukupno oko 3,5 milijardi kuna. Procjene su da će mjere u svibnju državnu blagajnu stajati oko dvije milijarde kuna. Drugim riječima, realno je očekivati da je država u tri mjeseca provedbe mjera za očuvanje zaposlenosti u koronakrizi potrošila oko 5,5 milijardi kuna.
Novi model, pokazuju računice, za državnu bi blagajnu trebao biti znatno jeftiniji, s obzirom na to da bi u lipnju, kako se procjenjuje u vladinim krugovima, koštao oko 400 milijuna kuna. Naravno, sve će na kraju ovisiti o tome koliko će ljudi djelatnosti koje je vlada izdvojila u lipnju zaposliti, a što opet u velikoj mjeri ovisi o tome koliko ćemo imati turista.
Za razliku od vlade, ekonomisti i poduzetnici nisu ni pretjerano oduševljeni novim paketom mjera niti optimistično gledaju na kretanja na tržištu rada koja nas čekaju. Tako Hrvoje Bujas iz udruge Glas poduzetnika kaže da će otkaza u hrvatskim tvrtkama sigurno biti jer će doći do pada potrošnje, iako se nada da val otkaza neće biti baš tako masovan. Može se očekivati i rezanje plaća, kaže naš sugovornik.
Bujas, inače, smatra da vladina odluka da nastavi pomagati održavanje zaposlenosti u samo nekoliko sektora nije dobro rješenje. No, dodaje, ako se vlada odlučila za to, onda potpore svakako treba proširiti i na rent-a-car, fitness i na sezonske obrtnike, među kojima su i prodavači suvenira. Te su djelatnosti dijelom vezane uz turizam, napominje Bujas u razgovoru za Index.
I analitičari strahuju da Hrvatsku narednih mjeseci tek čeka pravo suočavanje s posljedicama lockdowna do kojeg je dovela pandemija koronavirusa. Dio radnika, kojima su se plaće dosad isplaćivale i na temelju toga što je država osiguravala, najprije u ožujku, 3250 kuna, a potom, u travnju i svibnju, 4000 kuna po zaposlenom, sada bi se mogao naći u svojevrsnom vakuumu. Brojne tvrtke, naime, za isplatu plaća kakve su bile prije krize jednostavno više neće imati novaca. Zato analitičari vjeruju da će dobar dio njih ići prema smanjenju plaća, ali i u pravcu davanja otkaza.
“Može se očekivati da će se plaće u tvrtkama smanjivati. To se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća, dok bi kod većih tvrtki moglo doći do ukidanja dodataka na plaće. U javnim poduzećima, kao ni u državnim i javnim službama, ne očekujem neke značajnije promjene plaća, tamo su plaće prilično čvrste”, ističe za Index Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Upozorava i da bi dio tvrtki mogao pribjeći smanjenju broja zaposlenih, odnosno otkazima za višak radnika. Ipak, dodaje Nestić, dok se u prošloj krizi prilagodba novim tržišnim uvjetima pretežno odvijala smanjenjem broja zaposlenih, sada bi tako nešto za tvrtke mogao biti zadnji korak pa bi se prilagodba mogla obaviti najprije smanjenjem plaća, a tek na kraju otkazima.
Naravno, to će ovisiti o tome i kolika je financijska snaga tvrtke, odnosno ima li poduzeće određeni novac “na zalihama”, kao i o tome kakva će biti potražnja za njihovim robama i uslugama, a što opet ovisi i o tome kakva će biti turistička sezona.
I Nestić upozorava kako nove vladine mjere nisu baš najsretnije pogođene. Za dosadašnje mjere kaže da su bile skupe za državu i da ih je trebalo redizajnirati. Međutim, smatra da vlada nije trebala ići na poticanje održavanja zaposlenosti u samo nekoliko odabranih djelatnosti, već je kao kriterij trebala uzeti veći pad prihoda zbog koronakrize, pa tko ispunjava taj uvjet, kandidat je i za potporu iz državne blagajne.
I Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da nakon isteka dosadašnjih vladinih mjera nećemo moći izbjeći ni val otkaza ni rezanje plaća onih koji će sačuvati radna mjesta. Situacija je, kaže, krajnje neizvjesna.
“Nadam se da će biti više smanjenja plaća nego otkaza. Nezaposleni spadaju među najugroženije skupine u Hrvatskoj i zato je rezanje plaća manje zlo od otkaza, pogotovo kad je slobodnih radnih mjesta malo”, zaključuje Bejaković.
U sve težoj situaciji u kojoj se nalaze tvrtke i tržište rada u Hrvatskoj, sve su oči, izgleda, uprte u pomoć EU, od koje, prema najavama, očekujemo preko 10 milijardi eura. Taj će novac svakako biti vrlo značajan faktor u pokušaju oživljavanja hrvatske ekonomije. Međutim, Nestić upozorava da pomoć iz EU obično odlazi sporo i da bi vlada trebala hitno osmisliti svoje modele pomoći, za koje bi potom tražila refundaciju iz blagajne EU.
I poduzetnici se nadaju da će velik dio novca biti usmjeren njima, bilo preko HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i drugih institucija, bilo preko poslovnih banaka, a ne krpanju proračunskih rupa.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.