Vijesti
Stožer o svom radu: Capak dao ocjenu -5, ostali članovi: ‘Neka drugi ocijene’
U Intervjuu tjedna Media servisa gostovali su članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite RH – potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar zdravstva Vili Beroš, ravnateljica Klinike ‘Fran Mihaljević’ Alemka Markotić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Osvrnuli su se na progašenje kraja epidemije koronavirusa, drugi val, otvaranje zemlje za turiste, ali i ocijenili svoje djelovanje u Stožeru.
Danima je epidemiološka situacija oko koronavirusa u zemlji povoljna. Kada ćemo svirati kraj epidemiji? I u tom kontekstu, postoji li bojazan za pojavom novih žarišta ili drugog vala, zbog popuštanja mjera poput otvaranje zemlje za turiste, ali i nadolazećih izbora.
Ministar zdravstva Vili Beroš je odgovorio:
“Nema bojazni ni straha, ali moramo biti oprezni. Od početka smo oprezni i zato jesmo tu gdje jesmo”.
Otežala li vam izborni proces te odluke?
“Ne, sve naše odluke su bazirane na struci. Ono što je nama bitno jest trenutna epidemiološka situacija. Sve drugo što se događa u smislu reaktivacije života u državu, isto tako u kontekstu izbora, je nešto što mora doći jer život ne smije stati”, rekao je Beroš.
Brojimo tek nekoliko aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom, danima ili nemamo novooboljelih ili se radi o jednom do dva slučaja. Markotić ističe da u Klinici Fran Mihaljević trenutno nema pozitivnih slučajeva.
Kada možemo očekivati da Hrvatska postane koronafree zemlja?
“Na to pitanje je jako teško odgovoriti. Što se tiče širenja, nema nikakvih znakova lokalnog širenja unutar Hrvatske, a za očekivati je da će povremeno biti uvezenih slučajeva s obzirom da situacija u svim europskim zemljama i u svijetu nije još stabilna”, napominje Markotić.
Ministar Božinović je rekao da je u Hrvatskoj trenutno 65 tisuća turista, a da je do sinoć svoj dolaza već najavilo oko 185 tisuća. Svi su već dostavili tražene podatke da se mogu pratiti njihovi kontakti.
Hoćemo li se uskoro otvoriti i za druge zemlje, osim onih 10 prvotno odabranih?
“Europska komisija će izaći s preporukama, pretpostavljam da bi se već idući tjedan ukinule kontrole na unutarnjim granicama između članica EU-a. Razmišljat će se i možda sa 1. srpnja oko politike otvaranja prema trećim zemljama”, ističe Božinović.
Capak je objasnio da će i tijekom sezone modificirati zdravstveni sustav koji će biti na ljetnom načinu rada, još dodatno zbog koronavirusa, što se radi preko turističkih ambulanti. Odgovorio je na pitanje tko će snositi troškove liječenja ako se tursti kod nas zaraze koronavirusom, ili ako se tek u Hrvatskoj otkrije da su zaraženi.
“Što se tiče zemalja EU-a, to je pokriveno sa zdravstvenim osiguranjem u toj zemlji. Naš HZZO preuzima sve troškove i nakon što se završi liječenje, šalje račun osiguravajućoj kući u bilo kojoj europskoj zemlji u kojoj je taj čovjek osiguran. Ako se radi o trećoj zemlji, postoje vjerojatno bilateralni sporazumi ili ako ne postoje oni će se uspostaviti tijekom liječenja osobe. Osoba će trebat dati dokaz da će liječenje biti plaćeno ili da će biti refundirano od strane osiguravajuće kuće u kojoj ima zdravstveno osiguranje”, rekao je Capak.
Dogodilo se i nekoliko slučajeva koji su završili smrtnim slučajem, a nisu povezani s koronavirusom, nego drugim, ozbiljnijim bolestima. A razlog je, između ostaloga, bio što su im odgođeni pregledi. Na pitanje boji li se posljedica takvih tragičnih događaja, Beroš je odgovorio:
“Ne bih rekao da se bojimo zato što smo vrlo promišljeno postavili sve one aspekte pružanja zdravstvene djelatnosti koji su bitne i hitne . Postoji mogućnost da se i mimo toga nešto dogodilo, volio bih saznati svaki od tih slučlajeva pa da vidimo o čemu se radi. Je li se nešto iskompliciralo u vezi s prolongiranim čekanjem, mogu procijeniti samo profesionalci koji se bave tom bolešću”.
Kako su tjedni odmicali, tako su se preporuke mijenjale. Od nošenja maski pa da nisu potrebne, distanciranja na dva metra pa na metar i pol, a i prečesto smo čuli da su ‘iduća dva tjedna ključna’. Članovi Stožera objašnjavaju da se sve mijenjalo i na razni Svjetske zdravstvene organizacije. Iako nema redoviti pressica, članovi Stožera i dalje redovno razgovaraju i prate podatke i u Hrvatskoj i u svijetu. Svi su složni da su iz ovog prvog vala dosta naučili i da bi se u slučaju drugog vala moglo brže reagirati i mjere usmjeravati na ciljana područja. Markotić je potom objasnila raniju izjavu da nije za ponovno zatvaranje zemlje.
“Možda bismo za neke dijelove mogli postupno vidjeti je li mogu ostati održani u populaciji koja nije visokorizična. Međutim, kao i do sad bismo pratili svu situaciju i vidjeli što se mora zatvarati, što ne, u kojem kontekstu i u kojim situacijama. Nikada nisam rekla da ne bismo zatvarali one dijelove koji bi se pokazali rizičnima”, rekla je Markotić.
Iako nisu blagonaklono gledali na izjave o političkom aspektu Stožera, upitali su Božinovića hoće li im rad u Stožeru pomoći ili odmoći u kampanji i parlamentarnim izborima.
“Nikad politika nije utjecala na rad Stožera. Ovdje vidite iskusne i renomirane liječnike, stručnjake. Tu nema nikakvog povezivanja ni promišljanja na način može li Stožer koristiti ili štetiti”’, kaže Božinović.
A Beroš tvrdi da je ovo bio slučaj kada je politika poklonila vjeru struci:
“Politika je morala imati uvid u to što se događa, no struka je ta koja je preložila mjere, a politika ih je prepoznala. Ovo je savršen primjer sinergije politike i struke”
Ocjena rada
Za kraj su sugovornici zamoljeni da ocijene svoj rad u Stožeru od 1 do 5.
Capak: ”Ja bih dao -5”.
Božinović: ”Ovo jest razdoblje kad se dijele ocjene u obrazovnu sustavu, ali ja bih ocjenu ipak prepustio građanima”.
Beroš: ”Ocjenu našeg rada i rezultate ipak bih prepustio široj javnosti”.
Markotić: ”Nikad u životu nisam sebi davala ocjenu, to daju drugi, a ja ih dajem studentima”.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.