Connect with us

Vijesti

Kako zemlje u Europi otvaraju svoje granice?

Objavljeno

-

Nakon što se pandemija koronavirusa počela širiti Europom, mnoge zemlje tog područja uvele su stroge mjere ograničenja kako bi suzbile širenje covida-19.

Sada, mjesecima kasnije, Europa polako ponovno počinje otvarati svoje granice turistima. Europska unija je 15. lipnja priopćila kako bi zemlje unutar Schengenskog prostora (26 država koje u normalnim okolnostima nemaju graničnu kontrolu) mogle početi ukidati ograničenja kod graničnih prelazaka.

Slijedi prikaz ponovnih otvaranja granica i ublažavanja mjera ograničenja za svaku zemlju Europe.

 

Albanija

Albanija je od 15. lipnja ponovno pokrenula komercijalni letove za Beč, Beograd i Atenu, s time da se na njih mogu ukrcati samo stanovnici Europske unije. Hotelske plaže otvorile su se 1. lipnja, a javne 10. lipnja.

Albanija je do sada ponovno otvorila restorane s mogućnošću sjedenja na otvorenom, teretane, bazene, kulturne centre i trgovine.

 

Andora

Da bi došli u Andoru, posjetitelji moraju proći kroz Francusku ili Španjolsku te stoga poštivati pravila i propise tih zemalja. 15. lipnja Andora je najavila da bi turisti iz Schengenskog prostora mogli ući u tu zemlju iz Francuske. Andora trenutno ne zahtijeva od svojih stanovnika da budu u karanteni nakon povratka u zemlju.

U toj su državi od 1. lipnja otvoreni restorani i hoteli, piše Index.

 

Austrija

Austrija je 16. lipnja dozvolila stanovnicima EU, osim Velike Britanije, Švedske i Portugala, ulazak bez liječničkih potvrda ili karantene. Prije toga otvorila je 4. lipnja granice prema Njemačkoj, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj.

Trenutno nije dozvoljen ulazak stranih državljana zrakoplovima iz zemalja koje nisu u Schengenu. Oni koji slijeću u međunarodnu zračnu luku u Beču po dolasku mogu proći testiranje na covid-19 ako žele zaobići obveznu dvotjednu karantenu.

Austrija je 15. svibnja ponovno otvorila restorane i muzeje, a hotele 29. svibnja.

 

Bjelorusija

Bjelorusija zahtijeva da bilo koji strani državljanin koji uđe u zemlju ili ima negativni test na covid-19 izdan u roku od 48 sati prije dolaska ili da provede 14 dana u karanteni.

U nacionalnoj zračnoj luci Minsk putnicima se mjeri temperatura te domaće stanovništvo mora izvijestiti službenike ako je bilo u zemlji u kojoj trenutno postoje žarišta koronavirusa.

 

Belgija

Belgija je 15. lipnja otvorila svoje granice za putnike u Europsku uniju i iz nje, Veliku Britaniju i ove zemlje Schengenskog prostora – Švicarsku, Lihtenštajn, Island i Norvešku. Belgija zahtijeva da putnici koji dolaze izvan Schengena ostanu u samoizolaciji 14 dana.

Od 8. lipnja otvoreni su restorani i kafići, ali konobari moraju nositi maske i rukavice. Noćni klubovi ostaju zatvoreni do kraja kolovoza.

 

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina ukinula je ograničenja ulaska za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

U toj su zemlji otvoreni restorani, ali se moraju poštivati mjere socijalnog distanciranja. Maske treba nositi kada nije moguća provedba socijalne distance.

EU je preporučila da se 1. srpnja ukinu ograničenja putovanja za posjetitelje iz Bosne i Hercegovine.

 

Bugarska

Bugarsko Ministarstvo zdravstva je 15. lipnja zatražilo od većine stranih državljana boravak u karanteni nakon ulaska u zemlju. No nakon nekog vremena ukinulo je to ograničenje za nekoliko zemalja, uključujući Island, Norvešku, Švicarsku i Belgiju.

Još uvijek je zabranjen ulazak većini američkih državljana.

Bugarska je 1. lipnja otvorila restorane i kafiće, a 15. lipnja i noćne klubove. Od 23. lipnja u toj je zemlji obavezno nošenje maski u svim zatvorenim javnim prostorima.

 

Hrvatska

Hrvatska ne dopušta ulazak državljanima koji ne dolaze iz Europske unije do 1. srpnja. Ukinula je ograničenja putovanja za stanovnike Češke, Mađarske, Austrije, Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Slovenije, Njemačke i Slovačke. Ulazak još uvijek nije dozvoljen stanovnicima Španjolske i Francuske.

 

Cipar

Cipar je 9. lipnja dozvolio dolazak putnicima iz određenih europskih zemalja, uključujući Austriju, Dansku, Njemačku, Grčku i Švicarsku. Putnici iz Izraela, Poljske i Rumunjske moraju pokazati negativan test na covid-19 koji je obavljen u roku od 72 sata od polaska.

Putnicima iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije nije dopušten ulazak u zemlju.

Na Cipru su otvorene zračne luke, tržnice, restorani i plaže. Dodatno, Cipar je priopćio da će pokriti sve troškove za one putnike koji tijekom posjeta budu pozitivni na koronavirus.

 

Češka Republika

Češka je uvela sustav boja za europske zemlje. Zemlje koje se smatraju “zelenim” ili “nisko rizičnim” su među ostalima Francuska, Italija, Njemačka i Španjolska. Putnici iz tih zemalja mogu od 15. lipnja ući u Češku bez ograničenja. Putnici koji dolaze iz “narančastih” zemalja (Belgija i Velika Britanija) ili “crvenih” (kao Portugal i Švedska) moraju na granici pokazati negativni test na covid-19.

U Češkoj su od 25. svibnja otvoreni restorani, kafići, hoteli, bazeni i druga turistička odredišta.

 

Danska

Danska je svoje granice zatvorila 14. ožujka, ponovno ih je otvorila 15. lipnja za turiste iz Njemačke, Norveške i Islanda uz rezervaciju šest ili više noćenja.

U toj su zemlji sada otvoreni restorani i kafići, a zabavni parkovi otvoreni su od 8. lipnja.

 

Estonija

Estonija je 1. lipnja otvorila svoje granice putnicima iz Europske unije, Schengenske zone i Velike Britanije koji nemaju simptome zaraze koronavirusom. Iako većina njih ne mora prolaziti karantenu, oni koji dolaze iz nekoliko zemalja, uključujući Švedsku, Veliku Britaniju i Portugal, morat će provesti neko vrijeme u samoizolaciji nakon ulaska.

Estonija slijedi pravilo “2 + 2”, dopuštajući do dvije osobe zajedno u javnom prostoru, ne uključujući obitelji, i ljudi se moraju pridržavati pravila o udaljenosti od 2 metra. Zemlja je otvorila trgovačke centre i restorane.

 

Finska

Finska je 15. lipnja ukinula granične restrikcije na kopnenoj granici između Finske i Norveške, za letove i trajektne linije između Finske i Norveške, Danske, Islanda, Estonije, Latvije i Litve. Još uvijek postoje ograničenja između te države i ostalih zemlje zemalja Schengenskog prostora.

Ta zemlja od 1. lipnja dopušta okupljanja do 50 ljudi. Od tog su datuma opet otvoreni muzeji i kazališta. Restorani smiju raditi samo u određenim satima tijekom dana.

 

Francuska

Francuska je 15. lipnja ukinula ograničenja za putnike iz europske zone za koje više ne zahtijeva karantenu nakon dolaska. Posjetitelji iz Velike Britanije i oni koji dolaze iz Španjolske zrakoplovom mogu također ući u Francusku, ali nakon toga moraju biti 14 dana u samoizolaciji.

Putnici iz SAD-a i dalje ne smiju u Francusku.

Francuska je u svibnju krenula s ublažavanjem mjera ograničenja, a 2. lipnja otvorila je mnoge restorane i barove, kao i bazene, plaže i muzeja.

 

Njemačka

Njemačka je ograničila ulazak državljanima EU, dok još uvijek nije dozvoljen ulazak putnicima iz zemalja izvan EU, uključujući i SAD.

Ta je zemlja počela ublažavati mjere ograničenja za trgovine i restorane, ali će pravila socijalne distance ostati na snazi barem do 29. lipnja.

 

Grčka

Grčka ograničava ulazak državljanima EU od 15. do 30. lipnja. Putnici iz određenih europskih zemalja, uključujući Italiju, Španjolsku i Švedsku, bit će testirani po dolasku i morat će preko noći ostati u Ateni.

Od 1. srpnja bit će dopušteni međunarodni letovi u sve zračne luke. Grčke vlasti imaju pravo provesti nasumično testiranje na covid-19 na svim posjetiteljima koji dođu u zemlju.

Plaže su se ponovno otvorile, kao i Akropola u Ateni.

 

Mađarska

Zračna luka u Budimpešti je otvorena, ali samo za državljane Mađarske i EU. Većina putnika koji dolaze iz neposlovnih razloga moraju biti u karanteni 14 dana; osim iz nekoliko zemalja, uključujući Švicarsku, Lihtenštajn, Norvešku, Island, Austriju i Češku.

U Mađarskoj su od 15. lipnja ponovno otvoreni restorani, kafići i muzeji, a od 16. lipnja i kazališta.

 

Island

Island nikad nije zatvorio svoje granice putnicima iz EU, već je po dolasku zahtijevao 14-dnevnu karantenu. 15. lipnja zemlja je dozvolila putnicima iz EU da se umjesto odlaska u karantenu testiraju na covid-19, s time da moraju ostati u samoizolaciji dok ne stignu rezultati testiranja.

Iako je testiranje na početku bilo besplatno, Island će nakon 1. srpnja putnicima naplaćivati oko 109 dolara po testu.

Island je ponovo otvorio bazene i barove.

 

Irska

Svatko tko ulazi u Irsku dužan je biti u karanteni 14 dana. Trgovine su ponovno otvorene, ali trgovci moraju poduzeti određene mjere kako bi se spriječilo širenje virusa.

 

Italija

Italija je 3. lipnja ponovno otvorila svoje granice europskim građanima.

Otvoreni su restorani, većina trgovina te poznati muzeji.

 

Kosovo

Kosovo je 1. lipnja otvorilo nekoliko svojih kopnenih granica i trenutačno ne postoje mjere karantene pri ulasku u zemlju.

 

Latvija

Latvija je 15. svibnja otvorila svoje granice za putnike iz Litve i Estonije, kasnije je proširila dozvolu ulaska na ostale države EU i Švicarsku.

Svatko tko dolazi iz zemlje u kojoj ima više od 15 slučajeva na 100.000 stanovnika morat će provesti dva tjedna u karanteni.

U Latviji stolovi moraju biti razmaknuti dva metra. U zatvorenom prostoru za stolom smiju sjediti maksimalno četiri osobe, a na otvorenom osam, piše Index.

 

Lihtenštajn

Lihtenštajn nema zatvorene granice.

 

Litva

Litva je 17. lipnja otvorila granice prema građanima EU i Švicarske sve dok broj zaraženih u tim zemljama ne prelazi 25 slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana.

U toj su državi ponovno otvoreni restorani i barovi, ali je potrebno poštivati pravila socijalne distance i higijene.

 

Luksemburg

Luksemburg ne dozvoljava ulazak građanima zemalja koje nisu članice EU najmanje do 24. lipnja.

10. lipnja Luksemburg je dozvolio grupama do 10 ljudi obrok u restoranima i priredbe do 20 ljudi.

 

Malta

1. srpnja Malta ponovno otvora međunarodnu zračnu luku za zemlje koje spadaju u “sigurni koridor”. Države označene kao “sigurne” uključuju Njemačku, Austriju, Cipar, Švicarsku, Island, Slovačku, Norvešku, Dansku, Mađarsku, Finsku, Irsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Luksemburg, Češku, Italiju (osim nekih regija), Francusku (osim nekih regija), Španjolsku (osim nekih regija), Poljsku, Grčku i Hrvatsku.

Malta 15. srpnja namjerava ukinuti ograničenja na letove za sva druga odredišta.

Na Malti je dopušteno okupljanje do 75 ljudi, a barovi, restorani, hoteli i vanjski bazeni ponovo su otvoreni. Kina su i dalje zatvorena.

 

Moldavija

Moldavija je blokirala ulazak za većinu stranih državljana do 30. lipnja, a oni koju smiju doći moraju nakon dolaska provesti u karanteni 14 dana.

Restorani su ponovno otvoreni 15. lipnja, no bazeni i kazališta su i dalje zatvoreni.

 

Monako

Monako graniči s Francuskom i trenutno se može kretati između dviju zemalja.

Restorani u Monaku otvoreni su 2. lipnja, a osoblje je obavezno nositi maske. Plaže su otvorene, ali se mora poštivati mjera socijalne distance. Kockarnice su ponovno otvorene.

 

Crna Gora

Crna Gora kontinuirano ažurira svoj popis zemalja iz kojih je posjetiteljima dopušten ulazak. Posjetitelji iz nekoliko zemalja, uključujući Italiju i Izrael, mogu ući ako pokažu negativan test na covid-19.

Plaže u Crnoj Gori su otvorene, ali se mora paziti na mjere socijalne distance.

 

Nizozemska

Putnicima koji dolaze izvan EU nije dozvoljen ulazak u Nizozemsku za nebitna putovanja najmanje do 1. srpnja.

Od 1. lipnja otvoreni su restorani, kafići, kina i muzeji. Kampovi bi se trebali otvoriti 1. srpnja.

 

Sjeverna Makedonija

Sve zračne luke u Sjevernoj Makedoniji zatvorene su za komercijalne letove, a vlada nije najavila datum ponovnog otvaranja. Vlasti također nisu najavile kada će se u potpunosti otvoriti kopnene granice za strane državljane.

Od 15. lipnja strani državljani smiju ući u Sjevernu Makedoniju i boraviti u njoj do pet sati u svrhu prolaza kroz zemlju.

28. svibnja vlada je dopustila otvaranje restorana i barova sa stolovima na otvorenom .U Sjevernoj Makedoniji ljudi moraju prakticirati socijalno distanciranje i nositi zaštitnu masku u svim zatvorenim javnim prostorima.

 

Norveška

Norveška vlada je 15. lipnja otvorila granice prema drugim nordijskim zemljama, osim za neke regije Švedske.

Do sada je Norveška otvorila neke restorane i barove.

 

Poljska

13. lipnja Poljska je otvorila svoje granice prema Europskoj uniji, a 17. lipnja ponovno pokrenula neke međunarodne letove.

U zemlji su obavezne zaštitne maske na mnogim javnim prostorima. Otvoreni su barovi, restorani, hoteli, muzeji, kazališta i bazeni.

 

Portugal

Portugal dopušta ulazak građanima Europske unije i Schengenskog prostora, kao i onima iz portugalskog govornog područja, Južne Afrike, Kanade, SAD-a, Velike Britanije i Venezuele sve dok postoji uzajamni tretman za portugalske državljane.

Na Azorskim otocima posjetitelji moraju pokazati negativan test na covid-19 ne stariji od 72 sata prije dolaska ili obaviti test i biti u izolaciji dok ne stignu rezultati. Svi koji ostanu dulje od sedam dana morat će ponovno ići na testiranje.

Portugal je otvorio trgovine, kao i restorane, kafiće i plaže.

 

Rumunjska

Rumunjska je ukinula obveznu karantenu za posjetitelje iz nekoliko europskih zemalja, uključujući Austriju, Bugarsku, Češku, Švicarsku, Njemačku, Grčku, Island, Norvešku, Finsku i Italiju.

U toj su zemlji obavezne zaštitne maske u svim zatvorenim javnim prostorima i trgovinama. Od 1. lipnja u Rumunjskoj je ponovno dozvoljen boravak u kafićima i restoranima sa stolovima na otvorenom.

 

Rusija

 

Rusija je otkazala mnoge međunarodne letove i zatvorila svoje kopnene granice do daljnjeg

Od 16. lipnja otvoreni su muzeji i restorana s vanjskim stolovima.

 

Srbija

Srbija je ukinula sva ograničenja koja se odnose na pandemiju koronavirusa za srpske i za strane državljane.

Trgovine, restorani, kafići i parkovi ponovo su otvoreni.

 

Slovačka

Putnici iz zemalja koje se smatraju zdravstveno sigurnima, uključujući Bugarsku, Finsku, Grčku, Hrvatsku, Island, Maltu, Njemačku i Norvešku, mogu ući u Slovačku bez karantene. Oni koji dolaze iz zemalja koje nisu na popisu sigurnih moraju provesti najmanje pet dana u samoizolaciji i testirati se na covid-19.

Otvorena je većina trgovina i ugostiteljskih objekata.

 

Slovenija

Putnicima iz nekoliko europskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Norvešku, Slovačku i Španjolsku, dozvoljen je ulazak u Sloveniju bez ograničenja.

Obavezno je nošenje zaštitnih maski u javnim prostorima. Noćni klubovi su i dalje zatvoreni.

 

Španjolska

21. lipnja Španjolska je ukinula granična ograničenja za sve zemlje Europske unije i posjetitelji više ne trebaju biti u karanteni nakon dolaska.

Španjolska će 1. srpnja razmotriti mogućnost dopuštanja ulaska putnicima iz drugih zemalja.

U Španjolskoj su otvorene plaže i neke turističke atrakcije.

 

Švedska

Švedska je produžila privremenu zabranu ulaska za državljane koji nisu članovi EU barem do 30. lipnja. To se ne odnosi na putnike iz EU, Velike Britanije, Norveške, Islanda, Lihtenštajna ili Švicarske.

Otvoreni su restorani, trgovine i drugi ugostiteljski objekti.

 

Turska

Turska je 11. lipnja započela otvaranje nekih međunarodnih zračnih, kopnenih i morskih granica, što ne uključuje granice s Iranom ili Sirijom.

Na aerodromu u Istanbulu putnicima se mjeri temperatura.

Od 17. lipnja obavezno je nošenje maski u javnim prostorima u Istanbulu, Ankari i Bursi. Otvorene su neke tržnice i trgovine.

 

Ukrajina

Američkim građanima trenutno je dopušten ulazak u Ukrajinu ako dokažu da imaju zdravstveno osiguranje koje bi moglo pokriti sve potencijalne troškove povezane s covidom-19.

Većina regija u Ukrajini ponovno je otvorila hotele, restorane, kafiće i kulturne ustanove.

 

Ujedinjeno Kraljevstvo

Velika Britanija je 8. lipnja uvela obaveznu dvotjednu karantenu za sve koji stignu u zemlju.

Restorani i pubovi otvorit će se 4. srpnja, kao i hoteli.

 

Vatikan

Vatikan je najmanja država na svijetu i okružen je talijanskim gradom Rimom. Papa Franjo je 31. svibnja nastavio s nedjeljnom službom na Trgu svetog Petra, piše Index.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Vijesti

Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje

Objavljeno

-

“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.

To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.

Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.

Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.

“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.

Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.

Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.

Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”

Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.

Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.

Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.

Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.

Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.

Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!

“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.

 
Nastavi čitati

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu