Svake godine tijekom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka i dupina ili kita. Kako smo jutros prenijeli, veliki kit jučer ujutro snimljen je kod Vrgade, a nakon toga i u uvali Muna na Žirju.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode stoga podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom kako bi se minimalizirao utjecaj na ponašanje životinja i spriječili neželjeni događaji.

Osam je vrsta kitova koji se mogu pronaći u Sredozemnom moru, a u Jadranskom moru zabilježeni su u različitom broju. Danas je samo dobri dupin stalno prisutan u cijelom Jadranskom bazenu. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Prisutnost velikog kita vjerojatno je uvjetovana morskim strujama i promjenama u lokalnoj produktivnosti mora na godišnjoj razini. Bjelogrli dupin i crni dupin (zabilježeni prije gotovo 100 godina), ali i grbavi kit, spadaju u rijetke posjetitelje u Jadranskom moru. I na kraju, obični dupin koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke (Holcer, 2015).

Kitovi i dupini nalaze se na vrhu hranidbenog lanca morskih ekoloških sustava te utječu na strukturu i funkcioniranje sustava. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor.

U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, interakcije s ribarstvom, antropogena buka, morski otpad, onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.

Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o proglašavanju strogo zaštićenih vrsta. Osim nacionalnog zakonodavstva zaštićeni su i EU propisima te nizom međunarodnih sporazuma.

Ovo su pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom:

Ne usmjeravati plovilo direktno prema opaženim životinjama.

Ukoliko im se želi približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle promjene smjera ili brzine.

Ne proizvoditi iznenadne zvukove motorom. Osigurati da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila.

Ne ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta.

Ukoliko se kod životinja primijete znakovi uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera, bez ubrzavanja) napustiti područje susreta.

Područje susreta potrebno je napustiti usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od dupina.

Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti dupina ili kita ne plivati i ne roniti s njima, ne hraniti ih niti ih pokušavati dodirivati.

Ne bacati smeće u more i ne ostavljati isto na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje.

Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji.

Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112 ili HAOP-u putem adrese e-pošte: vrste@haop.hr .