Connect with us

Vijesti

Hrvatsku čeka pad plaća: Ekonomisti kažu da ćemo se morati naviknuti na manje

Objavljeno

-

Izbijanjem koronakrize razina plaća u Hrvatskoj nije se bitnije promijenila. No tome, upozoravaju ekonomisti, dolazi kraj pa u narednom, kriznom razdoblju možemo očekivati da će primanja zaposlenih zbog snažnog korona udara na gospodarstvo padati, dok će za oporavak trebati godine.

Time, čini se, završava višegodišnje razdoblje u kojem su plaće u Hrvatskoj rasle. Naravno, situacija neće biti ista u svim sektorima pa se može očekivati da će plaće u djelatnostima poput IT-ja čak i nastaviti rasti, ali općenito gledano, razina plaća u zemlji već je započela svoj put prema dolje.

“Na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa već smo zabilježili smanjenje plaća u privatnom sektoru i zamrzavanje plaća u javnom sektoru. S obzirom na jaku krizu, realno je očekivati da će država krajem godine u javnom sektoru ponovno postaviti pitanje zamrzavanja plaća, dok će, s druge strane, smanjenje plaća u privatnom sektoru, koje se negdje već dogodilo, a negdje će se tek dogoditi, vjerojatno biti trajnijeg karaktera”, upozorava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Slična upozorenja dolaze i od Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije, koji upozorava da u Hrvatskoj u sljedeće dvije ili tri godine neće biti prostora za rast plaća. Štoviše, dodaje, veće su šanse da će se razina plaća u zemlji smanjivati. U privatnom je sektoru taj proces već započeo, a njegovo ubrzanje može se očekivati na jesen, nakon završetka ionako slabe turističke sezone.

“Sve će, naravno, ovisiti o koronavirusu, a situacija će se razlikovati i od sektora do sektora, ali u sljedeće dvije ili tri godine, općenito govoreći, nije realno očekivati rast plaća u zemlji. Izglednije je da će se one u nizu sektora smanjivati”, kaže Bejaković za Index.

Kao prepreke rastu plaća i “okidače” za njihovo rezanje u korona uvjetima, Bejaković spominje rast nezaposlenosti, kao i velike troškove države za borbu s koronakrizom. Napominje i da je produktivnost u Hrvatskoj slaba, kao i da bi rast plaća u ovakvim, kriznim uvjetima dodatno poljuljao poziciju Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnosti i u utrci za privlačenje ulaganja.

Podaci državne statistike za svibanj pokazuju da su prosječne plaće u Hrvatskoj, unatoč krizi, i dalje rasle. Prosječna neto plaća u zemlji u svibnju je, prema podacima DZS-a, iznosila 6655 kuna, što je realno 1,1 posto više nego u svibnju prošle godine, te samo 0,4 posto više nego u travnju ove godine. Prosječna bruto plaća iznosila je, pak, 9067 kuna, što je realno 0,8 posto više nego u svibnju prošle godine, dok u odnosu na travanj ove godine nije ni bilo rasta.

Sve u svemu, radi se o vrlo malom rastu osobnih primanja. Uz to, ekonomisti upozoravaju da je čak i tako mali rast plaća ponajprije rezultat vladinih mjera da očuva radna mjesta, u sklopu kojih je država pokrivala dio plaća zaposlenih. U nastavku godine država više neće biti tako široke ruke jer za to nema novaca, a i sami poslodavci upozoravaju da neće imati drugog izbora nego ili rezati plaće i otpuštati ili staviti ključ u bravu. Pogotovo ako na jesen, a nakon završetka kakve-takve turističke sezone, dođe do novog udara koronakrize.

U svakom slučaju, rezanje plaća u privatnom sektoru već je krenulo i moglo bi se, kako kaže Lovrinčević, pretvoriti u trajnije stanje, situaciju koja će trajati i nekoliko godina. Kada je riječ o javnom sektoru, plaće u njemu već su zamrznute do kraja godine, a Lovrinčević smatra da će država potkraj godine izaći sa sličnim zahtjevom i pokušati ishoditi odustajanje od ranije dogovorene povišice i u sljedećoj godini. Posljedice takve politike plaća na standard građana bit će izrazito negativne.

“Morat ćemo se sljedećih godina naviknuti na manje i na lošije, no stupanj razvijenosti Hrvatske je takav da ne dopušta veće plaće”, ističe Bejaković.

Hrvatima tako ostaje samo slaba utjeha da spadaju među nove članice EU s najvećim plaćama. Naime, kako pokazuju podaci Bečkoga instituta za međunarodne ekonomske studije i Raiffeisena, s prosječnom bruto plaćom od 1131 euro, Hrvatska je lani bila na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama – iza Slovenije, u kojoj je prosječna bruto plaća iznosila 1754 eura, i Češke, u kojoj je bruto plaća dosezala 1329 eura, a ispred Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske te Srbije, u kojoj je bruto plaća iznosila 643 eura.

Iako su plaće u Hrvatskoj više nego u većini drugih tranzicijskih zemalja, one su već i sada jedva dovoljne za život, a mnogima ne pokrivaju ni osnovne životne troškove. Podaci Eurostata, primjerice, pokazuju da je razina maloprodajnih cijena u Hrvatskoj lani dosezala 67 posto prosjeka EU, što znači da po životnim troškovima spadamo među najskuplje nove članice Unije. No ti su podaci još porazniji kada se u obzir uzme da su cijene hrane u Hrvatskoj lani dosezale 96 posto prosječnih cijena u EU, a upravo je hrana najveća stavka hrvatskih kućanstava.

S druge strane, ekonomisti upozoravaju da rast plaća u Hrvatskoj dosad nije pratio rast produktivnosti, što znači da je zapravo bio teško održiv na dulje staze. Plaće u Hrvatskoj, doduše, proteklih su godina rasle sporije nego u drugim novim članicama EU, ali u njima je više rasla i produktivnost.

“Hrvatske su plaće niske za našu razinu cijena, ali visoke za našu produktivnost, koja je slaba”, kaže Bejaković.

I Lovrinčević ističe da u narednom razdoblju bez rasta produktivnosti neće biti moguć rast plaća. Novac za oporavak koji nam je EU namijenila u svom “korona fondu” Hrvatska bi, poručuje, trebala iskoristiti za projekte koji će povećati produktivnost i okrenuti nas razvoju industrije 4.0. Bez toga, učinak na gospodarstvo, pa tako i na plaće, bit će samo jednokratan i ograničen.

“Ključ svega je da osmislimo projekte za financiranje iz fondova EU koji će povećati produktivnost i ojačati industriju koja se temelji na novim tehnologijama i ima veliku dodanu vrijednost. To nisu projekti poput gradnje infrastrukture ili domova zdravlja u mjestima u kojima više nitko ne živi, ili uređenje popločanih staza i cvjetnjaka, ili pokretanje telefonskih linija za pomoć. Trebaju nam projekti koji će povećati produktivnost jer bez njih u razdoblju pred nama neće biti moguć rast plaća”, kaže Lovrinčević.

Dodaje kako povratak plaća i životnog standarda u Hrvatskoj na razinu prije izbijanja koronakrize ne treba očekivati prije 2023. ili 2024. godine. Naravno, plaće će u pojedinim sektorima rasti, dok će u drugima i dalje padati, ali bez reformi rast će opasnost od novog vala iseljavanja nakon što završi zdravstvena kriza i u potpunosti se otvore granice.

“Oporavak plaća i standarda u Hrvatskoj bit će vrlo spor. Za povratak na pretkriznu razinu trebat će nam godine”, zaključuje Lovrinčević.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Vijesti

Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje

Objavljeno

-

“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.

To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.

Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.

Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.

“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.

Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.

Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.

Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”

Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.

Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.

Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.

Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.

Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.

Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!

“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.

 
Nastavi čitati

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu