Vijesti

Ustavni sud: Mjere Stožera zakonite i legitimne osim zabrane rada nedjeljom

Objavljeno

4 godine prije

14. rujna 2020.

Z NET

Pred sucima Ustavnog suda našli su se zahtjevi građana i političara koji traže ocjenu rada Stožera civilne zaštite.

Nakon sjednice, donijeli su odluke.

– Ustavni sud zaključio je da Hrvatski sabor može u ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i slobode postupati na temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17. Ustava. Odluka o tome na temelju koje od navedenih ustavnih osnova će ograničiti pojedine slobode i/ili prava u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora. Ustavni sud ocijenio je da je donošenjem zakona odnosno izmjena i dopuna osporenih zakona kojima se, između ostalog, zbog sprečavanja širenja epidemije zarazne bolesti COVID-19 radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom.

Ustavni sud navedena rješenja donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te dva izdvojena podupiruća mišljenja (u odnosu na točku 1.). 2 b)

Suci su ocijenili je da su navedene mjere Stožera civilne zaštite bile zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana, te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja. Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja. 2. Odbacio je prijedloge četvero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom: – Odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja (“Narodne novine” broj 32/20. i 48/20.); – Odluke o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja (“Narodne novine” broj 33/20., 48/20. i 54/20.); – Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima (“Narodne novine” broj 34/20. i 48/20.); – Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 51/20., 54/20., 55/20. i 56/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja. 3. Odbacio je prijedloge šestero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 35/20., 39/20., 44/20. i 48/20.).

Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja. 4. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 32/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te jedno podupiruće mišljenje. 3 5. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom “odluke Vlade Republike Hrvatske koja je objavljena dana 19. 03. 2020.” pod nazivom “Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije COVID-19”. Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja. Prijedloge pod rednim brojevima od 2. do 5.

Ustavni sud odbacio je jer predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi. 6. Utvrdio je, u postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu na temelju članka 38. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (“Narodne novine” broj 49/02.) da od 27. travnja 2020. do 26. svibnja 2020. točka II. Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 51/20.) u dijelu stavka 1. koji glasi “nedjelje” i stavka 3. koji glasi “nedjeljom”, nije bila u suglasnosti s člankom 16. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti.

Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te tri podupiruća mišljenja. II) U odnosu na pravni položaj zaštićenih najmoprimaca 1. Pokrenut je postupak te su ukinuti pojedini članci Zakona o najmu stanova (glava 11a) te članak 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova. Ustavni sud utvrdio je da država nije ispunila pozitivnu obvezu u rješavanju odnosa između najmodavaca (vlasnika stanova) s jedne strane, i zaštićenih najmoprimaca (stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu) te da je u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na drugu kategoriju građana, zaštićene najmoprimce. Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu četiri podupiruća mišljenja. III) Ustavni sud nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog suda da se provede javna rasprava na temelju članka 50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija, s obzirom da je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor.

Ustavni sud, na temelju članka 47. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, nije omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH, Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u ovom sazivu Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes. Uz navedeno, skreće se pozornost da Ustavni sud, s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda na Trgu sv. Marka 4, nije u mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju bolesti COVID-19. Ustavni sud javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem službenih priopćenja, javnom objavom odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za medije kada to, s obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim.

Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite: 1. Nije prihvatio prijedloge petero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom: – Odluke o nužnoj mjeri obvezatnog korištenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 80/20. i 81/20.) i – Odluke o načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 69/20. i 73/20.).

Odbacio je prijedloge četvero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom: – Odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja (“Narodne novine” broj 32/20. i 48/20.); – Odluke o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja (“Narodne novine” broj 33/20., 48/20. i 54/20.); – Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima (“Narodne novine” broj 34/20. i 48/20.); – Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 51/20., 54/20., 55/20. i 56/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja. Sud je odbacio i prijedloge šestero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 35/20., 39/20., 44/20. i 48/20.).

Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.

Sud je odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 32/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te jedno podupiruće mišljenje. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom “odluke Vlade Republike Hrvatske koja je objavljena dana 19. 03. 2020.” pod nazivom “Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije COVID-19”. Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.

Sud je, isto tako, ustvrtio da je, u postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu na temelju članka 38. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (“Narodne novine” broj 49/02.) da od 27. travnja 2020. do 26. svibnja 2020. točka II. Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 51/20.) u dijelu stavka 1. koji glasi “nedjelje” i stavka 3. koji glasi “nedjeljom”, nije bila u suglasnosti s člankom 16. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti.

Podnositelji su tvrdili da su neke od odluka Stožera kršile ljudska prava te da su time i u suprotnosti s Ustavom Republike.

Riječ je o četiri zakona i devet odluka, a većina ih se odnosi na ograničavanje prava na rad i prava na kretanje.

Tijekom prijepodneva, najviše se polemika vodilo oko toga treba li sjednica Ustavnoga suda o ovim pitanjima biti otvorena za javnost.

– Ustavni sud RH donio je odluku da na današnjoj sjednici neće biti prisutni predstavnici medija. Kada Ustavni sud donese svoju odluku, izdat će priopćenje, a kada se budu stekli uvjeti i odluke budu objavljene, onda će predsjednik Ustavnog suda održati konferenciju za medije. O svemu ćete biti pravodobno obaviješteni. Hvala na strpljenju i upornosti, vjerujte da će biti odgovoreno na sva vaša pitanja, rekao je u izjavi novinarima tajnik Ustavnog suda, Teodor Antić.

– Zašto je sjednica zatvorena za medije, to će se pitanje također moći postaviti sucima, istaknuo je.

Troje sudaca tražilo je da rasprava bude otvorena za javnost, no ostali se nisu složili.

– S obzirom na to da je tema o kojoj se kao raspravljalo, interesantna javnosti, a da je transparentnost rada Suda javni interes, mi smo pokušali da se to uspostavi. Dakle, ono što je neko vrijeme bilo zanemareno. Preglasani smo, kaže sudac Ustavnog suda Andrej Abramović.

– Danas smo vidjeli da Ustavni sud može taj članak isključiti glasajući o tome da li su mediji, odnosno zainteresirana javnost potrebni, ili dali ima uvjeta sudjelovati na raspravi, dodaje sudac Ustavnog suda Goran Selanec.

– Nije stavljen zahtjev da sjednica Ustavnog suda buda otvorena za javnost već zahtjev da bude javna rasprava. Što znači da se pozovu sudionici u postupku, predlagatelji i Vlada RH. Bit će javnost obaviještena kako ustavni zakon i poslovnik propisuju. Bit će konferencija za tisak, skraćeno obrazloženje. Ako bude javna rasprava onda ćemo sjednicu prekinuti, bit ćete pozvani. Sve će ovisiti koje će se odluke donijeti. Ako ne bude izdvojenih mišljenja, može se odmah održati konferencija za medije. A ako bude izdvojenih mišljenja, treba čekati 8 dana da prođe rok, istaknuo je pri dolasku na Ustavni sud njegov predsjednik Miroslav Šeparović.

– Kada Ustavni sud donese svoju odluku, onda ću je komentirati. Nikada ne spekuliram o ovakvim stvarima pa ne bih niti danas, kratak je komentar premijera Andreja Plenkovića.

Povezane teme :

Up Next

KORISTITE JEDNOKRATNU MASKU VIŠE PUTA? NEMOJTE VIŠE TO RADITI! Stručnjaci objasnili zašto takva praksa može biti vrlo opasna

Ne propustite

NACIONALNI STOŽER: U posljednja 24 sata testirano 3180 osoba, 65 novozaraženih

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Vijesti

Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje

Objavljeno

3 mjeseca prije

9. rujna 2024.

index.hr

“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.

To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.

Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.

Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.

“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.

Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.

Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.

Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”

Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.

Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.

Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.

Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.

Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.

Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!

“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.

Nastavi čitati

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

7 mjeseci prije

16. travnja 2024.

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

7 mjeseci prije

16. travnja 2024.

index.hr

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

Nastavi čitati