Institut Plavi svijet objavio je na svojoj mrežnoj stranici da su u Velebitskom kanalu pronašli još jednu odraslu jedinku kita.

U uspješnoj akciji potrage za velikim kitom u Velebitskom kanalu u kolovozu 2020., istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada-Paklenice.

I u rujnu su dobili dojave da je kit primijećen u području južnog dijela Velebitskog kanala, pa su istraživači opet izašli na teren. Htjeli su snimiti kita dronom iz zraka radi analize veličine i zdravstvenog stanja, te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK i snimili dodatne fotografije za identifikaciju.

Velikog kita pronašli su već u subotu, 5. rujna na samom ulazu u Novsko ždrilo. Pratili su ga oko dva sata, tada je kit doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal. Nakon toga je otplivao u smjeru Vinjerca, a s obzirom na to da su mu zaroni trajali do 38 minuta istraživači su odustali od daljnjeg praćenja i snimanja. Pregledom snimljenih fotografija utvrdili su da se ne radi o istoj životinji koja je u području boravila sredinom kolovoza, već je riječ o drugom kitu!

– Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija, išao sam provjeriti njihovu kvalitetu te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografiranog i ovog kita različite. Naime, kit kojeg su kolege fotografirale u kolovozu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji, dok ovaj kit urez nema. Također, i oblikom se peraje razlikuju, rekao je istraživač Jure Miočić-Stošić.

Fotografije su potvrdile informacije dobivene od građana da u sjevernom Jadranu borave najmanje dva velika kita. Tijekom jutra 6. rujna istraživači su ponovno izašli na more te su istog velikog kita pronašli malo sjevernije od samog Novskog ždrila.

– Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki je kit bio zainteresiran za naše plovilo. Nekoliko je puta na samo metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh, rekao je Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet.

– Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem, dodao je Pleslić.

Doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, napravio je biopsiju kože velikog kita.

– U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva situacija povoljna je za uzimanje biopsije jer vam omogućava da životinju pogodite precizno ne riskirajući moguću ozljedu ili promašaj. Tijekom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti mali komadić kože za DNA analizu, rekao je Holcer.

Dodao je kako je, kolik on zna, ovo bilo prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu i ovaj uzorak će poslati kolegama u Nizozemsku koji trenutačno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika.