Vijesti
Marić: “Nema države bez gospodarstva, ali nema ni gospodarstva bez države”
Nema države bez gospodarstva, ali nema ni gospodarstva bez države, rekao je ministar Zdravko Marić u emisiji “1 na 1”.
U emisiji “1 na1” kod Romana Bolkovića potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić govorio je o tome kako se nosimo s krizom, gledamo li na nju kroz optiku javnih financija te je li nas ova pandemija išta naučila.
U ovim izazovnim vremenima, krizi bez presedana, epidemiološko-zdravstvenoj s jakim reperkusijama na gospodarstvo, ministar Marić naglašava da koliko god situacija bila izazovna, što se tiče javnih financija one su pod kontrolom i upravljive su.
Vlada ima obvezu donositi određene odluke, djelovati u pravom trenutku, to porezni obveznici očekuju od nje. Gledajući u prošlost, kada su bile normalne okolnosti, Vlada je naglašavala nužnost i potrebu konsolidacije javnih financija, spremnost da reagira u trenutku moguće ekonomske i gospodarske krize, ističe.
– Javne financije krizu su dočekale u takvom stanju da se već praktički na samom početku moglo ići s mjerama pomoći gospodarstvu za očuvanje radnih mjesta, otpis i oslobađanje poreza. To je čitav niz mjera koje su bile usmjerene na to da se s jedne strane ispunjava nulti cilj, a to je zaštita života i zdravlja, a na gospodarskom planu očuvanje radnih mjesta, dodao je ministar Marić.
Još je naglasio da javne financije, bilo da se govori o proračunu ili o poreznoj politici, ne smiju imati mira ni u dobrim, ni u lošim vremenima. U dobrim vremenima treba raditi i stvarati zalihe ili se pripremati za loša vremena, poput današnje koronakrize.
Čemu nas je naučila pandemija, koje bi reforme nužno trebalo provesti?
– Gospodarstvo je važno, ono puni državnu blagajnu, nema države bez gospodarstva, ali u isto vrijeme u pandemiji smo vidjeli da nema ni gospodarstva bez države, rekao je ministar Marić i dodao da je država ta koja je odmah reagirala u pandemiji, pomogla je zdravstvu i mirovinskom te ostalim sustavima kako bi bili održivi te istodobno i gospodarstvu tijekom lockdowna.
Posljedice su se vidjele u drugom tromjesečju, stopa pada BDP-a bila je veća od 15 posto.
Sam početak pandemije otvorio je nekoliko tema: samodostatnost, zdravstveni sustav, državna javna uprava i javna poduzeća. Ministar Marić ističe visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva, kaže da trebamo napraviti kvalitetnu transformaciju i preko strukturnih reformi doći do boljih uvjeta poslovanja, a time će se postići i boljitak svih građana Hrvatske.
Zajednička karakteristika krizama 2008. i 2020. je to što su refleksije na gospodarstvo bile pad gospodarske aktivnosti, recesija. Ministar Marić rekao je da je žarište prošle recesije bilo u financijskoj sferi koja se prelila na gospodarstvo i nastala je globalna kriza. Trajala je šest godina, oporavak još pet godina i 2019. dostigli smo razinu BDP-a iz 2008.
– Ova kriza je drukčija, zdravstveno-epidemiološka s reperkusijama na gospodarstvo. U prvoj je godini puno veći pad, visoka je razina neizvjesnosti.
Očekuje se oporavak već početkom iduće godine, ne vidimo puni oporavak prije kraja 2022., to je bazni scenarij, dodao je.
Protekle četiri godine govorilo se o uravnoteženom proračunu, bilo je kontinuirano smanjivanje javnog duga, a ove godine s pandemijom došlo je do pada gospodarske aktivnosti, a time i do pada prihoda proračuna. Kako je naglasio ministar Marić, Vlada je svjesno ušla u otpis, oslobađanje i odgodu pojedinih poreznih obveza.
S druge strane došlo je do povećanih rashoda koji nisu bili planirani: zdravstvo, mirovinsko, potpora za očuvanje radnih mjesta, HZZO. Tako se i došlo do iznosa 29,5 milijardi kuna proračuna.
Ove godine izglasana je privremena suspenzija fiskalnih pravila i ne idemo u testiranje fiskalnog duga, ali u nekom trenutku to će ponovo postati tema.
– Zato se išlo s ovakvim proračunom za iduću godinu, koji može odgovoriti na sve nove izazove, a time izbjegavamo situaciju da zaostajemo za drugima, naglasio je ministar Marić i dodao:
– U Hrvatskoj kriza više ne traje toliko dugo jer su mnoge zemlje tijekom prošle krize imale krizu s dvostrukim dnom, pale su pa se oporavile, pa još jednom pale, a onda je počeo streloviti oporavak. Mi smo, nažalost, kontinuirano padali.
Tri četvrtine proračuna čine mirovina, zdravstvo, plaće, subvencije, kamate, ne ostaje puno manevarskog prostora. S kontrolom rashoda u proračunu napravilo bi se i porezno rasterećenje, stvorili bi se uvjeti za širenje porezne baze i time bi se dao poticaj gospodarstvu i u dobrim i ne baš dobrim vremenima, objasnio je ministar Marić.
– Što se tiče javnih poduzeća, pitanje upravljanja nije uvijek isključivo nužno pitanje samog vlasništva. Želimo poticati gospodarski rast, uravnotežiti javne financije i aktivirati državnu imovinu, ali u širem smislu. Ta poduzeća trebaju stvarati veću vrijednost kako bi i oni u nekim svojim područjima bili zamašnjaci nekih investicija, zapošljavanja, rasta plaća. Oni nisu država u užem smislu riječi, oni imaju svoju notu šire društvene korisnosti, dodao je.
Ministar Marić uvijek je imao podršku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Vlada se jasno odredila, ako dođe do viška prihoda, nije nužno odmah to i potrošiti. Išli su s poreznim rasterećenjem i smanjivanjem javnog duga, što je bio i slučaj proteklih godina.
A ministar Marić i premijer Plenković odmah su našli zajednički jezik kad je riječ o javnim financijama, do sad nisu imali nesporazuma na tom području. Rezultati koje su isporučili Hrvatskoj i međunarodnoj javnosti najbolja su potvrda toj dobroj suradnji.
– Ja se nekad prema novcu poreznih obveznika odnosim puno rigoroznije nego prema vlastitom novcu, škrtiji sam kad je u pitanju novac poreznih obveznika, dodao je.
– Kakvo mi zdravstvo hoćemo, kakvu kvalitetu i dostupnost usluge šira je tema. Najveći izazov je financijska održivost samog sustava. Do kuda to ide? Nadam se da ne idemo u smjeru nečega što bi značilo potpunu neodrživost i da ćemo na vrijeme reagirati. Vlada je nekoliko pruta reagirala na prihodnoj strani samog sustava zdravstva, rekao je ministar Marić.
Kriza kada dođe, otkriva puno nesavršenosti, nelogičnosti, sve anomalije koje u sustavu postoje i ne mogu se stavljati pod tepih, rekao je ministar Marić i dodao da se sustavom treba upravljati i treba ga menadžirati.
Rezultati bi trebali biti ključno mjerilo u svakom segmentu društva, ovu temu bi trebali otvoriti i vidjeti kuda želimo dalje jer vidimo kolika je važnost zdravstvenog sustava, poručio je ministar Marić te dodao da ne možemo odgađati dok se rasprava ne dogodi, nego moramo raditi kako bi tu financijsku održivost postigli. Troškovna strana je ključna, a kakav je izlaz iz situacije, o dugovima prema veledrogerijama, dodao je:
– Kamo sreće da govorimo samo o starim dugovima. Koliko god veliki bili, oko pet milijardi, bit će malo manji nakon što se rebalans izglasa, ukupno oko 10,5 milijardi kuna u cijelom sustavu zdravstva. Hipotetski, da sve to skupa platimo i riješimo stare dugove, time nismo riješili problem, jer svaki sljedeći mjesec ukupne obveze rastu za dodatnih 220 milijuna kuna, do kraja prve godine imat ćemo 2,5 milijardi kuna, do kraja mandata 10 milijardi kuna. Moramo prevenirati kako nove obveze nastaju. Kao Vlada ne bježimo od obveza. Ako je konzumirano, ako je netko naručio, više ne propitkujemo, ako moramo platiti, kao odgovorna država i vlast to ćemo i učiniti. Treba napraviti iskorak kako ti novi dugovi ne bi rasli i gomilali se.
– Poduzetnicima parafiskalni namet, kako god se zvao, je trošak. Prvo treba promisliti i proanalizirati, u nekoliko krugova to smo već i činili, a prostora ima i za dalje. Ne možemo ići neograničeno jer za dobar dio parafiskalnih nameta postoji i namjena za određene stvari. Treba paralelno restrukturirati sustave, ali na neki način s ovim smanjivanjem dodatno stvoriti pozitivan pritisak na iste te sustave da se reformiraju, rekao je ministar Marić.
Ministar smatra da moramo iskoristiti sredstva EU-a za oporavak, koja smo dobili. Moramo se dobro pripremiti, a za dobar primjer na kojem trenutno radimo ističe Hrvatske željeznice. Dva su fonda, za oporavak (investicije) i otpornost (reforme i restrukturiranje), a sredstva se upravljaju i prema državnom i prema privatnom sektoru.
– Idemo s prijedlogom, sutra je na sjednici Vlade novi paket poreznih izmjena, smanjivanje poreza na dohodak s 24% na 20%, s 36% na 30%, odnosno poreza na dobit s 12% na 10% za male i srednje tvrtke. Mjera je koja ima svoj fiskalni efekt, to je gubitak oko 2,2 milijarde kuna i u isto vrijeme smatramo da bi trebala dati zamašnjak, kao i prethodnih godina, kako gubitak ne bi trebao biti samo manji nego i u dobrim okolnostima reflektirati se na rast BDP-a. Javne financije ne trebaju biti problem našem gospodarstvu, trebaju služiti onome kome trebaju, ako je potrebno uskočiti gospodarstvu, ako ne, barem da ne smetaju, rekao je ministar Marić.
A na pitanje zašto nisu uspjeli uvesti porez na nekretnine, dodao je:
– Ukupno porezno rasterećenje je preko 11 milijardi kuna, nije bila namjera nekoga opteretiti više, svi su puno bolje prošli. Porez koji danas plaćamo niži je u odnosu na onaj koji smo plaćali prije četiri godine. Ukupni porezni prihodi rastu jer su ta porezna rasterećenja dala zamašnjak gospodarstvu i gospodarskoj aktivnosti.
Ministar Marić zahvalan je HDZ-u, već treći put član je Vlade i smatra da mu je dužnost odgovoriti na to povjerenje rezultatima. Razlog zašto nije član HDZ-a i ovaj put će zadržati za sebe.
– I na ovaj način HDZ pokazuje uključivost, ako daje povjerenje čovjeku koji nije član stranke, to govori o širini HDZ-a, istaknuo je za kraj.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća