Povodom obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana, Državni arhiv u Zadru se pridružuje proslavi i u Digitalnom arhivu na svojim mrežnim stranicama (Digitalni arhiv, https://www.dazd.hr/hr/knjige) objavljuje pergamene samostana sv. Krševana. Istraživačima postaje on-line dostupno 747 pergamena s kratkim sadržajem od petka, 20. studenoga 2020. Godine.

Samostan sv. Krševana u Zadru najstariji je benediktinski samostan u Hrvatskoj. Crkva sv. Krševana i samostanski opat Adalbert spominju se 918. godine u oporuci priora Andrije. Svoje posjede, koji su se prostirali od Biograda do Nina te po otocima zadarskog arhipelaga, samostan je dobivao od hrvatskih kraljeva, banova, velikaša, župana i plemića. Najpoznatija darovnica je ona kralja Petra Krešimira IV. iz 1067. godine kojom kralj samostanu daruje otok Maun, za kojeg se navodi da se nalazi “u našem dalmatinskom moru“ in nostro dalmatico mari. U samostanu je djelovao skriptorij u kojem su nastale brojne isprave, kodeksi i knjige ne samo za vlastitu uporabu , već i za gradove, ostale samostane i druge naručitelje.

Samostan sv. Krševana djelovao je do ukinuća 1807. godine za vrijeme francuske uprave.

Samostanski spisi koji se danas nalaze u arhivskom fondu HR-DAZD-336 u Državnom arhivu u Zadru, sačuvani su od 10. stoljeća do 1806. godine. Fond sadrži 23 kutije spisa i 747 isprava na pergameni koje su izdvojene kao posebna dokumentacijska cjelina. One sadrže oporuke pojedinaca koji su svoju imovinu ostavljali samostanu, zatim različite kupoprodajne ugovore, spise o samostanskim prihodima, spise o prikupljanju crkvene desetine, o zakupu zemlje i najmu nekretnina, sudske parnice, papinske i kraljevske bule, povlastice, dokumente kojima se uređuju crkveni obredi i drugo.

Arhivistička obrada ovog vrijednog gradiva započela je sredinom 1950-tih godina kada je prof. Nikola Čolak napravio regeste za prve 334 pergamene, a posao je 2016. godine dovršio viši arhivist mr. Robert Leljak koji ih je za ovu prigodu i priredio za objavljivanje. Sve pergamene su digitalizirane u Fotolaboratoriju Državnog arhiva u Zadru pod vodstvom Tomislava Vrsaljka.