Vijesti
Zbog predloženih izmjena zakona razmatra se ukidanje online komentara
Udruga novinskih izdavača protivi se prijedlogu novog zakona o elektroničkim medijima (ZEM) kojim se propisuje odgovornost izdavača za komentare korisnika te traži odgodu primjene te odredbe do dvije godine, a u protivnom ističu da je ukidanje komentara vrlo izvjesno.
“Najveći problem izdavači vide u propisivanju odgovornosti izdavača za komentare i u izrazito rigidnim prekršajnim odredbama. Naime, po prvi se puta izrijekom propisuje odgovornost izdavača za komentare čitatelja što bi posljedično moglo dovesti do tužbi radi naknade štete neovisno o odredbama Zakona o medijima.
Prekršajne odredbe su jako proširene na više od 100 prekršaja i pritom nejasno definirane te prepuštene arbitrarnom tumačenju Agencije za elektroničke medije (AEM), a kazne su ogromne”, ističe Boris Trupčević, predsjednik Udruge novinskih izdavača prije njegove najave napuštanja medijske industrije.
Dodaje i kako su kazne predviđene od 100.000 do milijun kuna te da je tekst prijedloga zakona sročen na način da sve može biti prekršaj. Dodatnim problemom ocjenjuje što se nabrajaju prekršaji koji su već predviđeni u Zakonu o medijima i drugim zakonima te se predviđa mogućnost višestrukog kažnjavanja za isti prekršaj. Naglašava kako proizlazi i da će većina oglašavanja moći biti kažnjiva prema ovom prijedlogu zakona jer su prekršajne odredbe preširoke.
“Svjesni smo obrazloženja zakonodavca da su spomenute odredbe i ranije postojale u zakonu, kao i da Agencija nije imala praksu izricati kazne, a pogotovo ne visoke kazne. No, kada se usvaja novi zakon, prirodno je da svi dionici preispituju čitav tekst zakona”, kazao je Trupčević za Hinu. Dodao je i kako smatra da su prekršajne odredbe trebale biti jasnije definirane, a pritom posebno ističe odgovornost izdavača za komentare čitatelja.
Trupčević: Zakon pogoduje globalnim platformama
“Mi se protivimo toj odredbi jer smatramo da nas zaista stavlja u neravnopravni položaj u odnosu na globalne platforme koje takvu odgovornost nemaju. Zakon ih ne spominje, a i inače uživaju zaštitu američkih zakona koji jasno kaže da nisu odgovorne za sadržaje koji stavljaju njihovi korisnici. Pravni i financijski rizik potencijalnih tužbi je toliko velik da će sigurno neki izdavači pribjeći jednostavnom rješenju – ukidanju komentara”, kazao je Trupčević. Dodao je i kako će time nastati situacija koja zapravo pogoduje globalnim platformama gdje će korisnici migrirati.
“Osim što će konačni rezultat biti da je zakon i poslovno pomogao globalnim platformama, realno je očekivati da takva odredba uopće neće riješiti ono zbog čega je i donesena – naprosto neće riješiti problem govora mržnje, radikalizacije, klevetanja i vrijeđanja ili pak plasiranja lažnih vijesti”, ističe Trupčević.
Jedino što će se dogoditi je, kaže, da će taj problem biti izoliran na globalne platforme koje ga ni same godinama ne uspijevaju riješiti iako u odnosu na lokalne izdavače na raspolaganju imaju nemjerljivo veće resurse.
“Ukoliko zakonodavac ostaje ustrajan oko te odredbe, smatramo da je nužno definirati odgodu primjene od dvije godine. Prilagodba na tako definiranu odgovornost složen je, skup i zahtjevan posao za koji je potreban i novac i vrijeme. Bez odgode je ukidanje komentara vrlo izvjesno pa je stoga ona ključan zahtjev izdavača”, zaključuje Trupčević.
S druge strane, prekršajne odredbe u prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijima za Hinu je prokomentirao i ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac.
“Ovaj konačni prijedlog zakona ocjenjujem dosta dobrim, a što se prekršajnih odredbi tiče one su samo nomotehnički sređene. Predviđenih slučajeva kažnjavanja je čak jedan manje”, ističe Popovac dodajući kako su dosadašnja kažnjavanja nakladnika bila rijetka.
“Od 2016. do danas, brojkom i slovima, prema Zakonu o elektroničkim medijima, pokrenuto je samo dvanaest prekršajnih postupaka i jedan prema Zakonu o HRT-u. Nema tu arbitrarnosti, a na koncu – ocjenu o svemu ipak daje sud”, ističe Popovac.
Kontroliranje sadržaja, ali i identiteta komentatora
Naglašava i kako agencija i regulatori imaju načelno stupnjevitosti. Vijeće za elektroničke medije prvo poziva nakladnika da se uskladi, ako nisu u pitanju veći prekršaji pa tek onda izriče opomenu, a tek onda prekršajni nalog kao zadnju mjeru. U načelu se uvijek ide s minimalnim zakonski propisanim iznosima za prekršaj, ističe.
“Ovo naše medijsko okružje je prilično usuglašeno sa zakonom i nismo imali potrebu posezanjem za prekršajnim sankcijama prema nakladnicima. To se riješi ili upozorenjem ili opomenom, ali vrlo rijetko se ide na prekršaj”, kaže Popovac.
“Što se tiče regulacije komentara ispod tekstova na portalima, to je jedan novi oblik regulacije koji će sada provoditi širom Europske unije. Imamo dva modela. Jedan je kontroliranje sadržaja, a drugi je da se kontrolira identitet komentatora”, kaže Popovac.
Primjerice, “engleski zakon predviđa da će svaki nakladnik morati registrirati osobe koje komentiraju i to s identifikacijskom ispravom te na zahtjev bilo kojeg tijela te iste podatke dostaviti tako da bi ta anonimnost bila anulirana”.
S druge strane Popovac ističe da će to nakladnicima donijeti problem vođenja kartoteka, usklađenosti s općom odredbom o zaštiti osobnih podataka (GDPR), ali i cijeli niz povezanih problema.
“Pristup da se komentari korisnika uređuju, odnosno da se propuštaju s kontrolom sadržaja, u ovom je zakonu postavljen samo na govor mržnje. Govora mržnje je puno, ali je puno nepristojnih i divljačkih komentara i međusobnih prepucavanja i prizemne komunikacije.
Je li moguće naći neko rješenje koje bi olakšalo i nakladnicima da se eskulpiraju od sankcija u nekom vremenu, mislim da se tu stvari mogu i dopuniti. Tako da nitko ne pati previše od toga, a da govor mržnje odstranimo”, zaključuje Popovac.
Prava na slobodu izražavanja i zaštitu osobnosti
Različita tumačenja novinskih izdavača i AEM-a u odgovornosti za komentare čitatelja za Hinu je prokomentirala i odvjetnica i stručnjakinja za medijsko pravo Vesna Alaburić.
“O prekršajima odlučuju prekršajni sudovi, tako da tumačenja AEM-a neće biti presudna. Slažem se, međutim, da je nedopustivo da se kao prekršaj, sa zapriječenom minimalnom novčanom kaznom od 100.000 kuna i maksimalnom od milijun kuna, sankcionira objavljivanje medijskih sadržaja za koja netko procijeni da, primjerice, štete razvoju maloljetnika, interesima zaštite okoliša i slično”, ističe Alaburić.
Dodaje i kako u svim predmetima koji se odnose na slobodu govora sudovi trebaju voditi računa, s jedne strane, o pravu na slobodu izražavanja, a s druge strane o pravu pojedinaca i institucija na zaštitu prava osobnosti kao i određenih općih društvenih vrijednosti.
“S obzirom da je nedavno Europski sud za ljudska prava u jednom hrvatskom predmetu naglasio kako je novčana satisfakcija od 50.000 kuna previsoka i da je dosudom tolikog iznosa hrvatski sud povrijedio pravo nakladnika na slobodu izražavanja, teško je i zamisliti da bi se minimalna prekršajna kazna od 100.000 kuna mogla smatrati primjerenom u demokratskom društvu”, zaključuje Alaburić.
I predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko podsjeća da su Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud utvrdili kriterije po kojima je nakladnik odgovoran za objavljene komentare.
“Ovaj represivni model mislim da neće ništa donijeti, a pogotovo ovako visoke kazne. Pitam tko će u ovoj krizi moći platiti 100.000 do milijun kuna kazne i po kojem će se to kriteriju usklađivati. Mi smo za to da mora postojati urednička odgovornost, ali ne možemo time riješiti problem govora mržnje koji u Hrvatskoj postoji već trideset godina i o kojem institucije šute”, kazao je Zovko.
Piše: Miroslav Edvin Habek
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća