Povodom obilježavanja Dana grada Zadra u Muzeju antičkog stakla otvara se izložba Alea iacta est / Kocka je bačena. Riječ je o izložbenom projektu viših kustosa Muzeja Anamarije Eterović Borzić i Berislava Štefanca koji kroz odabrane predmete iz muzejskog fundusa evociraju svijet drevnih društvenih igara. Tako se kroz izložbu, sadržajno podijeljenu u više tematskih cjelina popraćenih bogatim edukativnim materijalom, predstavljaju igre starih Sumerana, Egipćana, Grka ili pak Rimljana. Namijenjena je svim dobnim skupinama, djeci i odraslima kao i svim ljubiteljima društvenih igara na ploči.

Muzej antičkog stakla u Zadru najavljuje novu izložbu „Alea iacta est / Kocka je bačena“ koja će se otvoriti danas, 23. studenog 2020. u maloj izložbenoj dvorani Muzeja antičkog stakla u Zadru, u sklopu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana.

Zbog trenutne epidemiološke situacije uzrokovane virusom SARS CoV-2, službenog otvorenja izložbe neće biti. Izložbu možete pogledati za vrijeme radnog vremena Muzeja od ponedjeljka do petka od 9,00 do 16,00 sati i subotom od 9,00 do 13,00 sati.

Riječ je o izložbenom projektu viših kustosa Muzeja Anamarije Eterović Borzić i Berislava Štefanca, koji kroz odabrane predmete iz muzejskog fundusa evociraju svijet drevnih društvenih igara. Tako se kroz izložbu, sadržajno podijeljenu u više tematskih cjelina popraćenih bogatim edukativnim materijalom, predstavljaju igre starih Sumerana, Egipćana, Grka ili pak Rimljana. Namijenjena je svim dobnim skupinama, djeci i odraslima kao i svim ljubiteljima društvenih igara na ploči.

O NAJSTARIJIM DRUŠTVENIM IGRAMA

Realno je očekivati da su se ljudi još od najranijih vremena zabavljali izmišljajući i igrajući različite društvene igre. No konkretno i arheološki dokazivo njih se vezuje tek uz razvoj drevnih civilizacija, posebno onih na prostoru Mezopotamije i Egipta, gdje se od 4. tisućljeća pr. Kr. bilježe brojni nalazi raznih igračih ploča, figura i kockica, kao i njihovih prikaza na arhitekturi. Činjenica da su takvi prikazi krasili i zidove grobnica vladajuće elite svjedoči o popularnosti društvenih igara među svim staležima, ali i općenitoj prihvaćenosti i uopće njihovoj dubokoj utkanosti u svakodnevnom životu ondašnjih društava.

Ove su igre osim zabavnog mogle imati i religijski karakter, posebice onaj vezan uz vjerovanja u zagrobni život. Takvim teorijama u prilog idu stari egipatski zapisi te određeni hijeroglifi odnosno simboli istaknuti na pojedinim igračkim pločama, u velikom broju slučajeva pronađeni upravo u grobnim kontesktima. Smatra se kako kretanje figura kroz polja na ploči, posebice kod staroegipatske igre Senet, može predstavljati predviđeni put umrle duše kroz carstvo mrtvih ili čak neku vrstu komunikacije s preminulima. Slične su igre zabilježene i na prostoru Mezopotamije, gdje je najpopularnija tzv. Igra od dvadeset ili Kraljevska igra Ur.

Iz antičke Grčke najpoznatije društvene igre bile su Polis i Pente grammai dok su Rimljani svoje vrijeme kratili igrajući Ludus Latrunculorum, Duodecim Scripta ili pak Terni Lapilli.