Prateći zvijezdu repaticu trojica mudraca stigli su u Betlehem, poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja, kojem se većina Hrvata raduje kao još jednom neradnom danu, slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja “dvanaestodnevnice”. Tim danom, poznatim i pod nazivom Bogojavljenje, u ranoj kršćanskoj tradiciji slavilo se Isusovo rođenje, pohod trojice mudraca i svi događaji iz njegovog života do krštenja u rijeci Jordan, uključujući i čudo na svadbi u Kani. Stare liturgije u blagdanu Bogojavljenja slavile su prosvjetljenje, objavu i proglašenje.

Sveta tri kralja obilježavaju i završetak božićnih blagdana. I taj je blagdan obilježen počimanjem što se očituje blagoslovom kuća. Prethodi mu blagoslov vode u crkvi. U 800 godina staroj Bistri, podno Sljemena, tradicija vezana uz Sveta tri kralja i dalje se njeguje. Najviše se pjevaju prigodne pjesme, koje s radošću izvode i veliki i mali. Osim blagoslova vode, Sveta tri kralja obilježava i škropljenje blagoslovljenom vodom te blagoslov kuća. Sjajne kuglice na božićnom drvcu spremaju se u kutije za sljedeću godinu. To je znak da prestaje obiteljski božićni ugođaj. Badnjak koji se stavljao da gori na Badnju večer obično bi dogorio na Tri kralja. Simbol vatre prisutan je i na blagdanskom stolu.

U skradinskom zaleđu običaj je zapaliti svijeću utaknutu u kruh ili žito. Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja. Često se zovu Baltazar, Melkior i Gašpar; u Bibliji se ne navode imena. Prema Evanđelju po Mateju, došli su “s istoka” u Jeruzalem, da se poklone Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu. U Jeruzalemu, primio ih je kralj Herod, koji ih je želio prevariti, s ciljem da mu kažu, gdje se Isus rodio, tako da ga može ubiti. Kada su pronašli Isusa, darovali su mu tri dara: tamjan (kao Bogu), zlato (kao kralju) i plemenitu mast, smirnu (kao čovjeku). Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu i vrate se drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja.

Običaji

Blagdan Sveta tri kralja u Hrvatskoj obilježava blagoslov kuća, u Zagorju zvano ‘Križec’, koje počinje drugi dan iza Božića, a završava 6. siječnja. Prilikom toga svećenik s dvojicom pomoćnika koje nazivaju glorijaci, a negdje i križari, obilaze i blagoslivljaju kuće započinjući molitvu zazivom – Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj! – te nastavlja – po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama.

Uz Sveta tri kralja u našim je krajevima vezan i čest običaj ophoda kuća. Tom prilikom zvjezdari, trojica dječaka odjeveni kao kraljevi koji nose svjetleću zvijezdu obilaze kuće i pjevaju božićne i druge pjesme kojima ljudima zazivaju materijalno i duhovno dobro. I uz taj običaj povezano je darivanje čestitara. Pod utjecajem istočnog kršćanstva hrvatski rimokatolici razvili su na dan prije blagdana Bogojavljenja i običaj blagoslova vode ili Vodokršća. Iz svake kuće jedna od žena odlazila bi u crkvu po blagoslovljenu vodu kojom bi domaćin poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja, voćnjake, vinograde i stoku. Ostatak vode bacilo bi se na vatru, jer se sveta voda nije smjela prolijevati. Time su kuća i imanje u tekućoj godini bili pod Božjom zaštitom, a ukućani su se simbolički obvezali da će u životu pratiti kršćanska načela.