Magazin
Velika crvena prevara: Otkrili su zašto rajčice više nemaju ‘okus’
Rajčice koje pamtimo iz djetinjstva bile su kao drugačije vrste od ovih koje danas stoje na policama supermarketa, a sve se teže čini naći neke koje imaju okus. Popravljanje toga moglo bi ostaviti dubok trag na prehrani
U potrazi za pravim, sočnim rajčicama često ćemo se jako razočarati, posebno ako ih tražimo u nekom od supermarketa, gdje nas najčešće dočekuju rajčice čiji okus možemo nazvati bezličnim. ‘Kao da žvačeš papir’, rekli bi često. Vjerujemo da ste se često zapitali zbog čega je okus tih rajčica takav, tj. zašto te rajčice okusa uopće nemaju?
Jedno istraživanje daje odgovor na to pitanje, i pokazuje kako u 93 posto modernih rajčica nedostaje verzija gena koja im daje njihov poseban okus. Unatoč tome što mislimo da je krivac genetska modifikacija, zapravo uzročnik leži u uzgajivačima, tj. njihovom pokušaju da izvuku najviše iz rajčica, izvuku najveću ekonomsku korist.
Tijekom vremena geni koji pojačavaju okus izgubili su se ili su tijekom procesa razmnožavanja negativno odabrani. Zato današnjim rajčicama iz supermarketa nedostaje genetske raznolikosti, pa tako i okusa, piše BigThink.
– Tijekom kultiviranja i poboljšanja rajčica ljudi će se većinom fokusirati na ono što će im povećati proizvodnju, produkciju, poput veličine samog ploda i dobrog podnošenja skladištenja. Neki geni koji su uključeni u ostale važne kvalitete, osobine ploda, i njihove reakcije na stres, tijekom ovog procesa su izgubljeni – rekao je Zhangjun Fei sa Sveučilišta Cornell.
Njihova otkrića objavljena su u magazinu Nature Genetics, u kojem su analizirani genetski podaci 725 rajčica, kultiviranih i divljih, koje su važne zbog genetske različitosti. Zatim su ove podatke usporedili s domaćim genomom rajčice Heinz 1706, koji se često koristi kao reprezentativni primjer genoma rajčice.
Usporedba je pokazala da Heinzu 1706 nedostaje oko 5000 gena, a da većini rajčica koje se mogu pronaći u supermarketima nedostaje rijedak oblik gena koji im daje okus. Taj gen TomLoxC pronađen je u 90 posto divljih vrsta.
– Čini se kako je uključen u proizvodnju iz masti. Otkrili smo da također proizvodi aromatične spojeve iz karotenoida, pigmenata koji rajčici daju crvenu boju. Bila je to dodatna funkcija koja je bila iznad onoga što smo očekivali, a ovi su rezultati sigurno zanimljivi ljudima koji uživaju u rajčicama s okusom – kaže James Giovannoni, američki znanstvenik i suautor studije.
Istraživači se nadaju da će njihova analiza dovesti do razvoja resursa za “razvoj budućih funkcionalnih studija i razmnožavanja”. U međuvremenu se može dogoditi da će se uzgajivači rajčica okrenuti potrazi za okusima, sami. Gen TomLoxC postaje ipak češći u moderno uzgojenim rajčicama, u usporedbi sa stanjem od samo nekoliko godina ranije.
Popravljanje okusa rajčica moglo bi dovesti do velike razliku u načinu na koji uživamo u našoj prehrani čije su rajčice važan dio. Tako npr. zapadnjaci godišnje pojedu oko devet kilograma rajčica, te 33 kilograma prerađenih rajčica – što dokazuje koliko su neizostavne za našim stolovima.
Magazin
Danas se obilježava Svjetski dan WC-a: Ako mislite da je ovaj datum beznačajan, varate se
Svjetski dan WC-a obilježava se 19. studenog kako bi se skrenula pozornost na sanitarnu krizu za milijarde ljudi diljem svijeta koji žive bez pristupa sigurnoj defekaciji.
Važnost čistih i sigurnih zahoda
Ako mislite da je ovaj datum beznačajan, varate se. Naime, bez čistih i sigurnih zahoda te osiguravanja ljudskog otpada možemo ugroziti izvore hrane i vode, čime dodatno ugrožavamo okoliš i vlastito zdravlje.
Kad ljudi nemaju pristup zahodima kakve danas poznajemo i koristimo, nuždu obavljaju u prirodi. To se zove otvorena defekacija. Prema podacima UN-a iz 2021., više od 3,6 milijardi ljudi živi bez pristupa sanitarnim čvorovima. To često uzrokuje širenje bolesti, navodi klix. Zahodi također štite dostojanstvo, sigurnost i zdravlje žena, posebice tijekom menstruacije i trudnoće. Za svaki dolar uložen u osnovne sanitarne uvjete vraća se do pet dolara u obliku ušteđenih medicinskih troškova i povećane produktivnosti, a radna mjesta se otvaraju duž cijelog lanca usluga.
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, gotovo 1000 djece diljem svijeta umre svaki dan od proljeva koji je povezan s lošim sanitarnim uvjetima i kontaminiranim izvorima vode. Sigurni sanitarni uvjeti, dobra higijena i sigurna opskrba vodom mogu spasiti živote više od 300.000 djece godišnje.
Stoga je Svjetski dan zahoda idealna prilika da naučimo više o higijeni i tako podignemo svijest o globalnoj sanitarnoj krizi. Organizacija World Toilet Day želi ukazati na alarmantne statistike. S tim u vezi zalaže se da svaka osoba ima pravo na sigurnu nuždu do 2030. godine.
Magazin
Smiju li se zaključavati ulazna vrata zgrade? Evo što kaže zakon
Ponegdje su ulazna vrata stambenih zgrada u Njemačkoj zaključavaju iz opreza ili kao dodatnu zaštitnu mjere od provalnika. Međutim, pravne situacije po ovom pitanju su nejasna, pa i kontroverzna. Prema Regionalnom sudu u Frankfurtu na Majni, ulazna vrata u stambenim zgradama ne smiju se zaključavati. Sud svoju odluku obrazlaže zaključavanjem ulaznih vrata kuće, što predstavlja značajan rizik za vlasnike stanova i njihove posjetitelje.
Ulazna vrata kao smrtonosna zamka
U slučaju požara ili druge izvanredne situacije, ulaznih vrata koja su zaključana moguće je otvoriti samo ako sa sobom imate ključ, prenosi Fenix Magazin.
To značajno ograničava mogućnost bijega jer se može pretpostaviti da se ključ ne uzme u situaciji panike. Tako u hitnim slučajevima, ulazna vrata mogu postati smrtonosna prepreka.U slučaju o kojem se raspravlja, udruga vlasnika odlučila je noću zaključati ulazna vrata u određeno vrijeme. Međutim, suci regionalnog suda u Frankfurtu odlučili su da je to u suprotnosti s načelima odgovarajuće uprave i poništili su odluku.
Stanodavac u sukobu interesa
Međutim, u svojoj presudi od 20. ožujka 2007. Okružni sud u Hannoveru odlučio je, u slučaju da ugovor o najmu stana ili kućni red tako odrede, ulazna vrata moraju biti zaključana.
I sud je uvidio opasnost od zatvorenih vrata u nuždi, ali je odluku prepustio stanodavcu. On mora odvagnuti interese o temama zaštite od provale i zaštite od požara.
Njemačka udruga stanara (DMB) pak potvrđuje da stanodavac može inzistirati “da ulazna vrata noću moraju ostati otključana” “kao dio balansiranja interesa”.
Udruga prijatelja i podupiratelja dobrovoljnog vatrogasnog društva grada Brühl naglašava da su ulazna vrata ujedno i vrata za izlaz u nuždi.
Stoga se mora “lako otvoriti iznutra u bilo kojem trenutku pomoću ručke bez ikakvih vanjskih pomagala, poput ključa”. Čim izbije požar, “stanovnici su obično pod velikim psihičkim stresom.” Također postoji “rizik da će zaboraviti ključ u stanu ili ga neće moći ponijeti sa sobom”. A onda je bijeg u slučaju požara težak ili gotovo nemoguć. Panik brava je rješenje
Rješenje dileme može biti ugradnja vrata sa tzv. panik bravom koja je još poznata i kao „antipanik brava“.
Takva brava se zaključati izvana, a vrata se mogu otvoriti iznutra i bez ključa. Otvaraju se pritiskom na ručku. To omogućuje nesmetan izlaz ili bijeg u slučaju opasnosti. Takve brave dostupne su već od 50 eura, a bolji modeli dostupni su već od oko 100 eura.
Magazin
Četiri razloga zbog kojih ljudi uništavaju veze, prema psihologinji s Harvarda
Mnogi od nas žele kvalitetne i značajne romantične veze, no ponekad ih nesvjesno sabotiramo vlastitim postupcima i uvjerenjima. Sabotiranje veza često proizlazi iz straha, nesigurnosti ili prošlih iskustava, a može ozbiljno narušiti našu sposobnost povezivanja s drugima. Psihologinja s Harvarda, dr. Cortney Warren, otkrila je četiri glavna razloga zašto ljudi sabotiraju svoje romantične odnose te kako ih prepoznati i prevladati kako bismo izgradili zdravije veze.
Strah
Najčešći razlog za sabotiranje odnosa je strah. “Ljudi se boje biti povrijeđeni, napušteni ili odbijeni, osobito kada im je jako stalo do partnera. Ponekad je to strah od samog povezivanja ili obveze. Ovaj strah može dovesti do misli poput: ‘Radije ću otići prije nego što me povrijede.’ ili ‘Ne želim se previše vezati jer će me kasnije povrijediti'”, objašnjava psihologinja za YourTango.
Nisko samopouzdanje
Ljudi s niskim samopouzdanjem često sabotiraju odnose jer ne vjeruju da zaslužuju ljubav i zdravu vezu. Zbog negativne slike o sebi, mogu se povući ili stvoriti prepreke u odnosu, tvrdi dr. Warren. “Takve misli mogu izgledati poput fraza: ‘Nisam dovoljno dobar za ljubav’ ili ‘Naći će nešto bolje čim shvate da sam slomljen'”, dodala je.
Poljuljano povjerenje
Prethodne veze, obilježene nevjerom, neiskrenošću ili izdajom, mogu dovesti do dubokog nepovjerenja. Psihologinja navodi: “Ljudi u ovakvim situacijama često vjeruju da nitko ne zaslužuje njihovo povjerenje, zbog čega izbjegavaju dublju povezanost. Misli poput: ‘Nikada više nikome ne vjerujem 100 posto’ ili ‘Uvijek čekam trenutak kad će prekršiti moje povjerenje’, znakovi su ovog problema.”
Nerealno visoka očekivanja
Perfekcionistički pogledi na veze ili vjerovanje u romantične bajke često dovode do razočaranja. Ljudi s nerealnim očekivanjima brzo odbacuju partnere zbog manjih nesavršenosti.
“Dobra vijest je da prepoznavanjem ovih obrazaca možete raditi na njihovu mijenjanju. Razumijevanje vlastitih postupaka i razloga zašto sabotirate odnose prvi je korak prema izgradnji zdravijih i ispunjenijih veza”, zaključila je dr. Warren.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
Plenki & Pupi
1. veljače 2021. at 16:09
Zašto rajčice više nemaju okus?
Neznam ni ja.
Mene zanima, zašto ovaj portal nije objavio ni slova oko tragičnog događaja u Šibeniku?
Ja mogu pretpostaviti…
Možda Don Dario zna odgovor?