Ovaj umjetni riblji greben bit će prvi u Hrvatskoj i to nas čini uistinu ponosnima, posebno i zato jer Zadarska županija nosi epitet „najribarskije županije“ u Hrvatskoj. Projektom Adri.SmArtFish uspjeli smo preskočiti administrativne barijere koje su do sad postojale za postavljanje umjetnog grebena, istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.

Umjetni greben postavlja se pod okriljem projekta „Adri.SmArtFish“ kojeg provodi Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, a financira se iz programa Interreg V-A Italija Hrvatska, u kojem je Zadarska županije jedan od ukupno deset partnera.

Provedba projekta započela je 1. siječnja 2019. godine, a iako je predviđeno trajanje bilo do 30. lipnja 2021. godine, ono se ipak zbog globalne pandemije, produljilo do samog kraja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17 (sjeverni i srednji Jadran).

Projektni tim Adri.SmArtFish-a čine pročelnik Daniel Segarić, voditeljica projekta Katerina Skelin i financijska voditeljica projekta Martina Glavić. Ukupan proračun projekta je 3.242.230,50 EUR, a od toga je 259.995,00 EUR proračun Zadarske županije. Valja naglasiti kako svi projektni partneri financiraju vlastitim sredstvima samo 15% svog proračuna, dok ostalih 85% financira Europski fond za regionalni razvoj.

Postavljanje umjetnog ribljeg grebena je pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera. Postavljanju su prethodili pronalazak lokacije, izrada idejnog projekta i maritimne studije, ishođenje lokacijske dozvole te nabava konstrukcije za izradu grebena. To je bio uistinu zahtjevan administrativni postupak koji je trajao gotovo godinu dana i sada preostaje još spustiti greben u more koji je tvrtka Zadar Sub već montirala na kopnu, a za taj završni korak čekaju se još samo pogodni vremenski uvjeti, dodaje financijska voditeljica projekta Martina Glavić.

Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2 x 1,2 metra, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Sastavljen je spojnim trakama i vijcima od nehrđajućeg čelika, a napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako oštetiti sidrima i ribolovnim alatima. Teži gotovo 8 tona, a postavit će se na 560 metara od obale u blizini najmanjeg naseljenog otoka na Jadranskoj obali, Ošljaka.

Postoji više razloga za postavljanje grebena, a neki od njih su: proučavanje mogućih učinaka novog staništa na očuvanje ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama te mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu i turizmu.

Očekujemo da ćemo kroz pilot aktivnost saznati koji će se organizmi nastaniti na greben i koje će se vrste ribe okupljati oko njega, rekao je Segarić.

Kako dodaje nadalje, odlučili su se na postavljanje grebena iz razloga što je veliki pritisak ribolova na stanište čvrstih podloga (kamenito dno), a u Jadranskom moru su velike površine pijeska i mulja.

Cilj je utvrditi koliko će umjetni riblji greben biti efikasan te će nam ova pilot aktivnost biti podloga za izradu projekata u budućnosti koji započinju s prostornim planiranjem na moru. Da bi se to planiranje moglo napraviti treba prikupljati podatke i informacije, ali ne samo iz literature već i temeljem ovakvih pokusa, zaključuje pročelnik.

Umjetni greben trebao bi biti uskoro potopljen ispred otoka Ošljaka.

no images were found