Vijesti
Stručnjak za javnu upravu: Trebaju nam četiri regije i Zagreb, županije nemaju smisla
Više od dvije trećine zemalja diljem svijeta smatraju se korumpiranima. O društvu i korupciji i teritorijalnom ustroju u emisiji Izvan okvira na N1 televiziji govorili su sveučilišni profesor, sociolog s Fakulteta Hrvatskih studija koji je proveo veliko istraživanje o korupciji, prof. dr. Renato Matić i vodeći stručnjak za javnu upravu, profesor s Pravnog fakulteta, prof.dr. Ivan Koprić.
U skandinavskim zemljama je shvaćanje svoje uloge i odgovornosti i uloge i odgovornosti političara drugačije nego kod nas.
“Ovdje imate naslijeđeni mentalitet vladanja ljudima, a u zemljama s demokratskom tradicijom imate odgovorno upravljanje ljudskim potencijalima. U tome je razlika u percepciji vlastite uloge i prije svega odgovornosti. Velika je razlika u shvaćanju ozbiljnosti svog posla ako je na profesionalnim radnim mjestima razvijena logika unutarnje stručnosti koja se razvija godinama i koja ne ovisi o dobroj volji bilo koje vlade ili političara”, rekao je Renato Matić.
Kod istraživanja koje je proveo, kaže, zanimalo ga je povezanost političkog utjecaja i korupcije.
“Zanimala me je prohodnost institucija, politički utjecaj na kadroviranje i predvidivost vlastite karijere. Razgovarao sam sa sugovornicima, njih šest, iz zemalja s visokim indeksom korupcije – Srbije, BiH, Rumunjske, Hrvatske i Bugarske. Ideja da je moguće unutar firme imati jasnu sliku svoje karijere. U Skandinaviji postoji jedna matrica napredovanja, političkog neuplitanja, jer ono stvara nered u sustavu koji je funkcionalan. Profesionalna uprava i profesionalne usluge imaju svoju strukovnu logiku. Ako se bilo kakav interes izvan javnog uplete – to narušava funkcionalnost sustava i ljudi su toga svjesni”, rekao je Renato Matić.
Ivan Koprić kaže kako imamo sto različitih mišljenja ljudi koji smatraju da se reforma javne uprave može napraviti u nekoliko dana.
“A riječ je o godinama. Samo neke se stvari mogu napraviti brzo. Iskustva pokazuju da je početak mandata, prve dvije godine, ključno za pokretanje reformi, osim ako postoji širi društveni konsenzus političkih aktera koji se podupiru neovisno o razlikama – onda je s reformama moguće krenuti bilo kada.
Sve podatke smo skupili, znamo koje su neuralgične točke… No nije samo pitanje političke volje. Pitanje je i demokratskog ustrojstva i demokratske volje građana. Kada bi građani bili ozbiljno zainteresirani za promjere i političari bi bili za promjene.
Čini mi se da su dubina i složenost odgovor u klijentelizmu u sustavu. Sustav je toliko fragmentiran da omogućava da klijentelizam prodre do najmanjih ćelija u društvu. Kao kod karcinoma, on isto voli imati puno kapilara koji ga hrane, pa je tako i s neefikasnim i koruptivnim sustavom”, rekao je Koprić i dodao da je dobro što je potaknuto pitanje reforme lokalne uprave i teritorijalnog ustrojstva.
U zemljama koje imaju najmanji indeks korupcije javni su sustavi takvi da građani kada odlaze po neki dokument, ispunite obrazac sa svojim OIB-om, predaju ga službeniku i službenik prema svojim ovlaštenjima dolazi do podataka koji su građaninu potrebni, pojašnjava Renato Matić.
“Finska, Danska, Norveška i Švedska – Skandinavija je vodeća po dobro ustrojenim javnim službama, po sustavu povjerenja građana u vlast i odgovornost vlasti u upravljanju.
Ministar i ministarstvo znače – služiti. Država je vlasništvo građana i mora dobro funkcionirati za dobro svih građana. Kod nas se nikako ne može shvatiti da politički sustav sam generira korupciju – a kao se bori protiv nje. Političko uplitanje u javnu upravu je korupcija. Ako ste postavljeni odozgo, ne možete imati podijeljenu odgovornost između građana i nekoga odozgo. Osobno poštenje ne smije biti jedina brana da se sukobe javni i privatni interesi”, ističe Renato Matić.
Sustav je kompliciran i njegove se grane često preklapaju, ističe Ivan Koprić.
“Sustav se često preklapa, građanima često nije jasno kome se trebaju obratiti da bi dobili neku uslugu. Neke druge zemlje koje su manje govorile o One-stop-shopovima, pa su ih napravili, a mi još pričamo.
Imamo bezbrojne ispostave raznih ureda – 1500 različitih ispostava državnih upravnih tijela, pa zavoda za mirovinsko, zdravstveno, za zapošljavanje, Pošte, Hrvatskih voda… To je birokratski div pred kojim građanin stoji kao malo dijete. I gdje god stoji dobiva neku vrstu šamara – mi nismo nadležni.
Mi nemamo obrazovnu pripremu za rad ljudi u javnoj upravi. Sastav javne uprave broji 300.000 ljudi, a u javnim poduzećima je njih još 80.000. Koliko je ljudi koji nisu obrazovani za rad u javnom sektoru, onih koji nisu učili da su oni tu da služe građanima? Edukacija za javnu pravu bi se trebala sastojati od tečajeve etike, čuvanja tajnih podataka…”, kaže Ivan Koprić.
“Ministar policije i oni koji su s njim došli nemaju što raditi u kadroviranju, a naša su iskustva katastrofalna.
Nakon svake četiri godine za šefa ili načelnika dođe netko za koga nikada niste čuli, ne zna posao, napravi nered – on zna da je on tu politički postavljen, njega karijera ne zanima. Kada to čuje kolega profesionalac iz Njemačke, kaže kako je nezamislivo raditi u takvim uvjetima”, kaže Renato Matić.
U Njemačkoj se političko kadroviranje sankcionira, a kod nas se podrazumijeva, dodaje.
“Broj zaposlenih u državi kod nas je oko 10 posto, a na sjeveru je to samo nekoliko posto. Oni znaju da je to samodostatan, automatiziran sustav koji je dužan pružati usluge građanima, a građani znaju gdje i kada trebaju ići. Oni znaju da to je li netko u državnoj službi dobre ili loše volje neće utjecati na to hoće li građani biti kvalitetno usluženi”, ističe Renato Matić.
U Hrvatskoj je potrebno napraviti podjelu na četiri regije i Zagreb, kaže Koprić.
“Cilj je da regije dobiju na snazi kakvu sada ima i Zagreb. Regije nisu političko, bar ne prevažno političko pitanje – to se samo kod nas tako postavlja. Ključ nadležnosti regija je razvoj, a ne politiziranje i zapošljavanje dodatnih ljudi.
Ne može se u svakoj županiji praviti velike infrastrukturne radove, jer to ni Europa ne podržava. No nama se već i sada županije povezuju”, rekao je Koprić. Kaže da, kada bi djeci dali da zaokruže regije, oni bi to i sada znali, jer to su logične cjeline. “A županije to nisu”, rekao je Koprić.
Sjeverne zemlje kada su radile projekcije oko reformi, one su bile projektirane za period od više godina, a kod nas to ide teško.
“Većina načelnika malih općina neće unutar struke tajiti koliko je cijeli sustav lišen mogućnosti da bude efikasan jer je tako fragmentiran. Država bi morala moći funkcionirati, a mi kao da smo je kroz mašinu za mljevenje mesa provukli i dobili manje komadiće”, rekao je Koprić.
Matić ističe kako na sjeveru svaki građanin zna koje je njegova uloga, što se od njegovog posla traži, i da se on tu vidi.
“A naši se mladi ne vide u ovom sustavu u kojem nitko ne zna što, kada, kamo i gdje”, rekao je Renato Matić. Ipak, kaže, mentalitet se može lijepo, uvjetno rečeno, dovesti u red.
“Ako znate što se smije, a što ne, i ako je sankcija poznata… No, kod nas se podrazumijeva da će svoj postavljati svog, a ne radi se o povjerenju nego o tome da se korupcija odvija unutar javne i državne uprave, jer se radi o novcu građana. Odgovornost za novac građana prije svega ovisi o tome kome si lojalan – ne političkom i stranačkom šefu, nego građanima koji to sve plaćaju”, rekao je Matić. Ipak, dodaje, naši ljudi kada odu u inozemstvo, prilagode se, jer znaju da se tako mora. “To pokazuje kako se može dobar sustav i kod nas postaviti i biti funkcionalan”, kaže on.
U Hrvatskoj je jedna stranka bila na vlasti 70 posto vremena od osamostaljenja, a druga 30 posto.
“Sustavi su premreženi njihovim kadrovima. Sustavi su integrirajući u vezi korupcije. Svi koji u tome, u korupciji, na neki način sudjeluju u njoj i od nje imaju interes, a građani misle da to tako mora biti. Pritisak se ne radi prema ljudima na odgovornim pozicijama da budu odgovorni, nego ih se pusti – ‘bolje da me kradu moji nego oni za koje nisam glasao’”, kaže Matić.
Koprić pojašnjava da je najočitije da sustav ne funkcionira kada dođe do izvanredne situacije, kao što je poplava ili potres.
“U izvanrednim situacijama sustav se nađe u situaciji da nema odgovor. Dođe do toga da se nekada javi odgovor izvan sustava. Ako nemate koordinaciju i naiđete na nove probleme, osnivate novu organizaciju. Svi su tako reagirali dok nisu naučili”, kaže Koprić.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.
Plenki & Pupi
9. veljače 2021. at 8:53
Konačno nešto pametno.