Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SJAJNE VIJESTI ZA ZADARSKU ŽUPANIJU: „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ nova dva hrvatska proizvoda zaštićenog naziva u EU

Hrvatske delicije „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 16. veljače 2021. godine. Time su ova dva naziva proizvoda upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije.

 

Objavljeno

-

Postupak zaštite naziva „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ započeo je u rujnu 2017. godine, kada su Udruga dalmatinski pršut odnosno Udruga proizvođača drniškog pršuta Ministarstvu poljoprivrede podnijele zahtjeve za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Dalmatinska panceta“ odnosno „Dalmatinska pečenica“. 

Zemljopisno područje proizvodnje ova dva proizvoda obuhvaća grad Novalju u Ličko-senjskoj županiji, gradove Benkovac, Biograd, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji u Zadarskoj županiji, područje Dubrovačko – neretvanske, Splitsko – dalmatinske i Šibensko – kninske županije. 

„Dalmatinska panceta“ je trajni suhomesnati proizvod pravokutnog oblika, koji se proizvodi od obrađene mesnate slanine svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja te sušenja i zrenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu. Na presjeku je muskulatura crvene boje dok je masno tkivo bijele do ružičaste boje, dok je na rubovima svijetlo žućkaste boje kao posljedica postupka dimljenja. 

„Dalmatinska pečenica“ je trajni suhomesnati proizvod bez kosti koji se proizvodi od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Vanjska površina proizvoda je svijetlo do tamno smeđe boje s ili bez svijetlo žutih do svijetlo smeđih dijelova prekrivenih masnim tkivom, što je posljedica dimljenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu. 

Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirane nazive „Dalmatinska panceta“ i “Dalmatinska pečenica“, do sada registrirani nazivi proizvoda su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica i Rudarska greblica.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu