Hrvatska
Što sve znamo o ruskom cjepivu Sputnjik V?
Posljednjih dana veliki je interes za informacije o ruskom cjepivu Sputnjik V.
Ono se već neko vrijeme koristi u brojnim zemljama, među kojima i u Srbiji, a naručile su ga, ili ga planiraju naručiti i neke članice EU, primjerice Mađarska i Slovačka, piše Index.
Kako funkcionira to cjepivo?
Cjepivo Sputnjik V napravljeno je uz pomoć oslabljenog adenovirusa, jednog od mnogih tipova virusa koji izazivaju obične prehlade. Adenovirusi su dobro istraženi virusi koji se već cijeli niz godina istražuju i koriste kao vektori u vakcinama ili u genskoj terapiji. U Sputniku V koristi se kombinacija dva adenovirusa – tip 26 i tip 5 – koji, iako mogu inficirati ljudske stanice, ne mogu se u njima umnožavati te tako u ljudi ne izazivaju prehladu.
Ovaj virus u cjepivu je genetski izmijenjen tako da eksprimira protein koronavirusa, no unatoč tome ne može uzrokovati bolest. U takav virus ubacuje se genski kod za stvaranje proteina šiljak (spike – S) kojim se koronavirus SARS-CoV-2 veže za ljudske stanice i ulazi u njih. Adenovirus koji prenosi genski materijal zove se vektor (u epidemiologiji je to naziv za organizme koji ne uzrokuju bolest već ju samo prenose; npr. komarci su vektori za prijenos malarije, zike, zapadnog Nila i sl.) pa se to cjepivo naziva vektorskim.
Za razliku od Pfizerovog i Moderninog cjepiva u kojem se nalazi jednostruka glasnička RNA (mRNA) koja kodira za protein šiljak, Sputnjik V sadrži dvostruku zavojnicu DNA s kodom za protein.
Cjepivo Sputnjik V ima različite viruse u dvije doze
Za razliku od cjepiva AstraZenece, dvije doze cjepiva Sputnjik V sadrže dva virusa koji se malo razlikuju. Prva doza je adenovirus tipa 26, a druga adenovirus 5. Cilj davanja dva različita vektora je izbjegavanje smanjenja uspješnosti cjepiva zbog mogućeg razvoja neutralizacijskih protutijela prema samom virusnom vektoru u prvoj primljenoj dozi. Pojednostavljeno, eventualno nastala neutralizacijska protutijela prema adenovirusu tipa 26 iz prve doze neće djelovati na adenovirus tipa 5 iz druge doze. Općenito, razlog davanja cjepiva u dvije doze je izazivanje jačeg imuniteta.
Kako cjepivo pokreće imunosni sustav?
Kad se cjepivo ubrizga pacijentu, adenovirus dolazi do stanica i vezuje se za njihovu površinu. Stanice svojom površinom obuhvaćaju virus i uvlače ga u sebe unutar malenog mjehurića. Virus u stanici napušta mjehurić, dolazi do jezgre u koju ubacuje genski kod gdje se on prepisuje u glasničku RNA (mRNA) koja potom izlazi iz jezgre i u ribosomima pokreće stvaranje proteina S. Stanice će taj protein eksprimirati na svojoj površini kako bi ga obrambeni sustav tijela prepoznao kao strano tijelo.
Obrambeni sustav potom počinje stvarati protutijela i aktivirati T stanice da reagiraju na protein S. Kada pravi SARS-CoV-2 virus uđe u organizam, T stanice i protutijela će uništiti zaražene stanice i blokirati protein S na virusima te tako smanjiti šansu da se SARS-CoV-2 virusi pričvrste za nove stanice i uđu u njih.
Slična cjepiva već su se koristila za druge bolesti poput ebole
Primjer ovog pristupa je cjepivo protiv ebole. U tom slučaju korišten je živi, ali bezopasan virus vezikularnog stomatitisa (VSV) koji je u sebi imao ugrađen dio koda za ebolu dovoljan za izazivanje imunološkog odgovora. Također, 2020. godine EMA je odobrila korištenje Zabdeno cjepiva protiv ebole. Ovo cjepivo čini rekombinantni replikacijski defektan adenovirus tip 26 koji kodira za protein GP virusa ebole. Dakle, onaj isti vektor koji se koristi u Sputnjiku V, odnosno cjepivu koje protiv covida-19 proizvodi kompanija Johnson&Johnson.
Odgovore na pitanja o cjepivu Sputnjik V Index je dobio od Dragomire Majhen, više znanstvene suradnice na Institutu Ruđer Bošković koja je tijekom znanstvenog usavršavanja u kompaniji Johnson&Johnson radila upravo s adenovirusima koji se koriste u Sputnjiku.
Je li rusko cjepivo prošlo sve tri faze kliničkih ispitivanja?
U nedavno objavljenom članku u uglednom medicinskom časopisu The Lancet predstavljeni su rezultati dobiveni ispitivanjem cjepiva Sputnjik V u trećoj fazi kliničkih istraživanja. Dakle, da, ovo cjepivo je prošlo sve tri faze kliničkih ispitivanja.
Koliko je do sada doza tog cjepiva primijenjeno i gdje?
Prema navodima Ruskog investicijskog fonda, cjepivo Sputnjik V dosad je registrirano u 28 zemalja. To su: Rusija, Bjelorusija, Argentina, Bolivija, Srbija, Alžir, Palestina, Venecuela, Paragvaj, Turkmenistan, Mađarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Iran, Gvineja, Tunis, Armenija, Meksiko, Nikaragva, Republika Srpska, Libanon, Mjanmar, Pakistan, Mongolija, Bahrein, Crna Gora, Sveti Vincent i Grenadini, Gabon, Uzbekistan. Nije mi poznat podatak koliko doza tog cjepiva je dosad primijenjeno.
Koje su sličnosti i razlike u odnosu na cjepiva J&J i AstraZeneca?
Sputnjik V i cjepivo kompanije J&J su vektorska cjepiva na bazi adenovirusa čovjeka. Cjepivo AstraZeneca je vektorsko cjepivo na bazi adenovirusa čimpanze. Sva tri cjepiva kodiraju za S protein SARS-CoV-2 virusa te se proizvode na sličan način, a u skladu s tim i skladištenje odnosno distribucija su im slični. Cjepivo Sputnik V i AstraZeneca daju se u dvije doze, cjepivo J&J u jednoj. Doze cjepiva Sputnik V čine adenovirusi tipa 26 i tipa 5, dok cjepivo J&J čini adenovirus tipa 26.
Kada bi EMA mogla registrirati to cjepivo?
Registracija cjepiva podložna je postupku koji između ostalog zahtijeva ispunjavanje zahtijeva vezano uz kontrolu kvalitete, sigurnost i uspješnost cjepiva. Ako Sputnjik V zadovoljava sve zahtjeve, odobravanje ovog cjepiva ne bi trebalo trajati predugo. Koliko je meni poznato ovaj zahtjev još nije podnesen.
Koliko je ono učinkovito i protiv kojih sve sojeva u kojoj mjeri štiti od infekcija, prijenosa infekcije, hospitalizacija i smrti ?
Prema podacima iz časopisa The Lancet ovo cjepivo ima uspješnost 91.6%. Za sada nema podataka kolika je uspješnost prema novim varijantama s obzirom da su to podaci dobiveni do studenog 2020. Sputnjik V značajno smanjuje obolijevanje od covida-19. Nema podataka o tome sprječava li i širenje virusa SARS-CoV-2.
Koliko je sigurno to cjepivo i koje su nuspojave u usporedbi sa sličnim cjepivima?
Sigurnost Sputnjika V usporediva je sa ostalim cjepivima protiv covida-19, a isto vrijedi i za nuspojave koje uključuju simptome slične gripi, glavobolju, reakcije na mjestu uboda, grč i sl.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega