Hrvatska
Zoran Milanović: “Da je dostupno, cjepivo bih kupio i od čečenske mafije”
Prije točno godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. O svojoj prvoj godini mandata upravo daje intervju za Novu TV.
“Ljudi su jako dobro znali koga biraju”, rekao je Zoran Milanović na početku intervjuu za Novu TV.
Je li Vam dosadno nakon godinu dana na Pantovčaku?
Nije mi dosadno, to je poziv to je posao.
Po čemu ćemo pamtiti ovu godinu vašeg mandata?
To ćete vi morati ocijeniti. Što je najbolje? Ne mogu ja govoriti. Bilo je dobrih, manje dobrih, možda preimpulzivnih stvari.
Jel vam žao zbog nekih stvari?
Samo zbog nekih stvari ako sam nekoga nenamjerno nagazio. Nekada reagiraš defanzivno, ali to je sve u okviru pristojnog dijaloga. To nije uličarski, uličarske su psovke, kletve. Imali smo Mesića, on je bio sličan po tome. Stil Tuđmanov, moj, Mesićev, Josipovićev nije isti. Ljudi su jako dobro znali koga biraju. Nisu se iznenadili.
Kako komentirate odnos s premijerom?
Imao sam razumijevanje i podršku za Andrej Plenkovića oko svih bitnih stvari. Niti sam predbacivao niti zamjerao. Govorio sam neke stvari jer mislimd a je bitno za demokraciju. U Hrvatsku je uvedeno izvanredno stanje, kao da cucku baciš kost. Grupa ljudi godinu dana formalno odlučuje o našim životima. Nekim ustavnim sucima je to jasno, pišu izdvojena mišljenja. Treba za to ima hrabrosti i znanja, većina nije takva.
I vi imate mogućnosti očitovati se ustavnom sudu?
Ja jedino mogu ulaziti u očajničke bitke s Ustavnim sudom i to ne želim raditi. Ja sam građanin Zoran Milanović, sud odlučuje jednako o mom zahtjevu kao o vašem. Imam veto, ali to nije u redu da radim pored oporbe.
Došao vam je prijedlog o imenima za predsjednika Vrhovnog suda? Hoćete li ih prihvatiti?
Neću prihvatiti niti jedno ime. Trebamo pronaći neki kompromis. Ovi su se prijavili kao na muzičkoj stolici. Neću ih odbiti. Gospodin Sessa će se vratiti na staro mjesto. Mog kandidata ćete na vrijeme doznati. Zakonska odredba nameće obaveze predsjedniku a ovlasti nema. Kandidat za kojeg se odlučim može zapeti u Saboru, a može i proći. Ime možemo očekivati brzo, ali ne sigurno kako je bilo prije četiri godine. Ta osoba ne mora biti iz sudačke prakse.
Na pitanje kada ćemo čuti njegove kandidate odgovorio je: “Na vrijeme. Brzo. Neće biti kao prije četiri godine, kada je predsjednik Vrhovnog suda izabran “u zadnju mandatu”.”
Jesmo li, kada je u pitanju nabava cjepiva, izigrani od EU?
Svi su izigrani. Cjepivo dolazi i mislim da ćemo sada po ulici tražiti ljude da se cijepe. Cjepiva će biti. Tu je EU, tu su stvari malo zaškripjele.
Kakav Bruxelles kad je u pitanju cjepivo? Radiš u svim interesu. Problem je što rusko cjepivo ne postoji sad. Rusija nije cijepila tri milijuna svojih ljudi. To znači da oni nemaju cjepiva. Oni da će brinuti o Srbiji i Hrvatskoj, možeš mislit.
Kada cjepiva bude više nego ljudi koji se žele cijepiti, priča je završena, kao recimo u BiH. To su činjenice. Da smo slušali Bruxelles, znate kad bismo donijeli zakon o konverziji kredita sa švicarcima. To nije suverenizam, to je elementarna dužnost države. Ako je dostupno, cjepivo bih kupio i od čečenske mafije. Kakav Bruxelles, kad je frka nema Bruxellesa, radiš u svom interesu. Rusko cjepivo postoji i sad nam treba.
Cijepljenje preko reda je klasično balkanski… Znalo se da će se to događati, ali neću o tome. Da bi netko bio cijepljen preko reda, treba postojati red, a reda nema. U mojoj obitelji cijepljeni smo moja supruga i ja. Masa ljudi je cijepljena. Ljudi čekaju da ih se pozove. Kad pričamo o cjepljenju po redu, moramo znati što je red, ali reda nema. Ona je išla cijepiti na Baniju, bila bi cijepljena i da nije. Ljudi u Zagrebu koji su trebali biti cijepljeni nisu zvani. To je ono što sam rekao, da bi netko bio cijepljen preko reda, treba postojati red. Reda nema.
Aktivni ste na Facebooku?
Ja sam na Facebooku dva puta mjesečno.
Rekli ste svojedobno da seksualno uznemiravanje nije uvijek isto?
Seksualno uznemiravanje nije isto. Nisu sve žrtve iste. Ja sam to usput dometnuo, a onda su me napali neki. Bombaši su otvorili kragujevke i krenuli na kundak, kada sam ja ono izjavio. Spomenuo sam holivudske dive kojima se moraš diviti dok su mlade, a kad su stare su žrtve. Napala me neka udruga. 99 posto ljudi u Hrvatskoj misli kao i ja.
Jesam li se ja promijenio u ovih 15 godina? Udruge me prozivaju kako građani mogu glasati za mene… Nepozvane osobe su me ispsovale. Gospođa čije ime neću spominjati je izbačena s vaše televizije, ruga se Auschwitzu, njome se bavio State Department…
Autonomne kuće za žene… To je sjajna plemenita aktivna uloga, međutim da se netko u svakom trenutku popne na noge…
Nek idu kvragu sa zaštitom holivuskih razmaženih diva koje su kao već planetarne glumice umjesto da udare nogom među noge tog Wiensteina odlučile 20 godina kasnije o tome pričati jer je bila u pitanju gaža od 10 milijuna kuna. To je klasno pitanje, neće kotlovničar uznemiravati predsjednicu uprave, nemoguće.
Zagrebački mitropolit Porfirije izabran za novog patrijarha Srpske pravoslavne crkve
Poznavajući gospodina Perića, on je čovjek koji je iznad standarda prije njega. Na njega će biti veliki pritisak. Ne vidim kako bi on mogao biti most između Hrvatske i Vučića. Njegova uloga tu nije bitna. Kad sam čuo da je izvučen iz šešira moja reakcija je bila super, dobro. Dosta je tu izazova.
Uskoro su lokalni izbori i izbori za gradonačelnika Zagreba. Hoćete li izaći na izbore?
Mene zanima u Zagrebu da Donji grad izgleda nešto što je dostojno Zagreba, a ne da izgleda kao štakornjak. Vjerojatno da neću izaći na izbore. Nećete me vidjeti na biralištu, jer će biti jasno za koga ću glasati.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
Hrvatska
Potres u BiH, osjetio se i u Hrvatskoj
Potres magnitude 2.7 pogodio je u utorak oko 13:30 Bosnu i Hercegovinu, a epicentar je bio šest kilometara zapadno od Gruda i 38 kilometara zapadno od Mostara, izvijestio je EMCS. Epicentar potresa bio je šest kilometara zapadno od Gruda, a osjetio se i u Hrvatskoj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DONACIJA OB ZADAR / Zadarski “pomorci” osigurali 18.000,00 eura vlastitih sredstava za kupnju dva CTG Philips aparata Avalon FM30
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTO / Posjet svete Luce Općoj bolnici Zadar u organizaciji Lige protiv raka i Udruge Maraška
haha
18. veljače 2021. at 23:02
Jedina osoba na političkoj sceni Hr koja ne kalkulira! Nažalost, bez ovlasti, ali oštar jezik i ne štedi nikoga! Nisam nikad mislio da ću biti simpatizer lijeve opcije, ali Zoran Milanović je prevagnuo!