Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U pandemiji su pacijenti obavili 110.957 zahvata i pregleda manje nego u 2019.

Tijekom 2020. u svih 46 hrvatskih bolnica zabilježen je veliki minus od 110.957 manje obrađenih slučajeva i napravljenih zahvata nego u 2019., kada su iste bolnice pružile ukupno 549.957 pregleda, terapija, zahvata i drugih usluga.

 

Objavljeno

-

Epidemiološke mjere s ciljem sprečavanja širenja zaraze u bolničkom sustavu dovele su u 2020. do 20-postotnog pada obrađenih slučajeva, što otvara pitanje zdravstvenih posljedica za pacijente koji nisu na vrijeme obavili pregled, dobili dijagnozu te primili odgovarajuću terapiju, zahvat ili medicinski savjet. Teško je procijeniti koji se broj pacijenata koji nisu primljeni u javnim bolnicama snašao tako što je zatražio medicinsku uslugu u privatnim zdravstvenim institucijama, ali dobro upućeni govore kako su pojedine privatne klinike bilježile vrlo visoki rast.

Nominalno gledano, najveće minuse zabilježile su najveće bolnice. KBC Zagreb imao je 14.903 manje slučajeva (-22 posto), KBC Sestara milosrdnica 12.674 manje (-25 posto) i KBC Split -8935 (-19 posto). Postotno gledano, najveći minus zabilježen je u DB Srebrnjak – 1369 slučajeva manje ili -45 posto, piše Jutarnji list.

Iz javno dostupnih podataka CEZIH-a, središnjeg zdravstveno-informacijskog portala, izvadili smo i podatke o broju slučajeva po tzv. DSG klasifikaciji koji su nominalno imali najveći pad. Na prvom mjestu je tzv. “antenatalni ili drugi opstetrički prijam” koji je smanjen za 23 posto (-1346 slučajeva) (radi se o temeljnom obliku prenatalne skrbi). U javnim bolnicama bilo je i puno manje postupaka na leći – čak 52 posto manje ili -1345 slučajeva, te je vrlo vjerojatno da je značajni broj tih pacijenata zatražio pomoć u privatnim klinikama. Na trećem mjestu nominalnog minusa po broju slučajeva je “laparoskopska kolecistektomija bez zatvorenog ispitivanja prohodnosti ductus choledocusa” kod koje je zabilježeno 1307 slučajeva manje ili -35 posto (radi se o operaciji žučnjaka bez provjere prohodnosti glavnog žučovoda). Od velikih minusa vrijedno je spomenuti 58-postotni pad slučajeva “tonzilektomije i/ili adenoidektomije” (operacija krajnika odnosno mandula).

Iako zvuči zabrinjavajuće da se broj operacija krajnika odnosno mandula smanjio u jednoj godini za 2130 slučajeva, dramatičnijim se čine minusi koji nominalno nisu toliko veliki, ali se odnose na dijagnostiku, zahvate i terapije kod teških bolesti.

Primjerice, pomalo nestvarno zvuči podatak kako je u 2020. godini zabilježeno 26,2 posto ili 338 manje pacijenata na kojima je obavljen kirurški zahvat zbog karcinoma pluća ili bronha. To je ogromna razlika. U Hrvatskoj inače postoji vrlo napredni nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća koji omogućuje ranije otkrivanje karcinoma te poboljšava uspjehe kirurškog, kemoterapijskog, radioterapijskog i imunoterapijskog liječenja, ali se ove godine dogodilo da su kapaciteti dva jaka centra bili blokirani – Jordanovac je smanjio opseg usluga od potresa, a KB Dubrava otkako je postala covid bolnica. Valja znati kako oboljeli od karcinoma pluća i bronha nisu nestali. U susjednoj Sloveniji zabilježen je rast novootkrivenih od 5 posto.

Drugi zabrinjavajući primjer jest značajan pad kirurški liječenih pacijenata zbog kolorektalnog karcinoma. Tu se radi o minusu od 16,1 posto ili 246 pacijenata manje nego u 2019. Kod ovog smanjenja valja voditi računa da je Hrvatska prema postotku preživljavanja kolorektalnog karcinom i prije covida te potresa bila među najgorim državama u EU, odmah uz bok Mađarske. U Sloveniji je zabilježen pad kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma od samo 1,9 posto. Koliko će ljudi od kolorektalnog karcinoma prerano umrijeti jer možda nisu dobili adekvatnu uslugu hrvatskog javnog zdravstva jest teško pitanje, a procjene krajnje nezahvalne.

U preciznoj evaluaciji u hrvatskom slučaju trebalo bi povesti računa i o kolateralnim žrtvama koje cijenu odgode pregleda, terapije ili zahvata nisu platili svojim životima, nego “samo” kvalitetom života.

U Hrvatskoj je, primjerice, 15 posto manje pacijenata kojima je u 2020. zamijenjen zglob kuka, 32 posto manje onih kojima je zamijenjen zglob koljena te 7 posto manje onih kojima su srčanu aritmiju liječili ablacijom. Sve to su puno preveliki postoci da bi se mogli protumačiti kao uobičajene statističke oscilacije na godišnjoj razini. Nemoguće je da je za 900 ljudi manje u 2020. godini trebalo zamjenu kuka, nego u 2019., a podjednako je nelogično da u 2020. imamo 1134 manje zamjene koljena. Koliko se produljilo trpljenje i patnje i u ovom slučaju teško je procijeniti. Možemo samo pretpostaviti kako su na razini sustava deseci tisuća ljudi nezadovoljni jer u 2020. nisu dobili adekvatnu medicinsku pomoć. Aspekti problema za pacijente bili su vrlo složeni. Nije im bio problem samo osigurati pregled, zahvat ili terapiju nego u mnogo slučajeva kako uopće dobiti bilo kakvu povratnu informaciju liječnika ili kako doći do kontakta svog doktora-specijalista koji je premješten, piše Jutarnji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) DON ZDENKO DUNDOVIĆ U “SRIJEDOM U SRIDU”: “Kad mladi primijete da im prilazite s ljubavlju i da ih ne osuđujete, pozitivno će reagirati”

Objavljeno

-

By

na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika Srijedom u sridu sinoć je u novom Studentskom domu predstavljen svećenik i znanstvenik izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović, voditelj Teološko-katehetskog odjela. U razgovoru s moderatoricom, voditeljicom Odjela za protokol i komunikacije Sveučilišta u Zadru Ivanom Zrilić, Dundović je govorio o svom odnosu prema religiji i znanosti, izazovima koje ima u znanstvenom radu ali i pastoralnoj skrbi za vjernike Sestrunja i Rave.

– Istraživanje povijesti Crkve je izazovno i treba mu prići objektivno. Pitanje je koliko kao svećenik možete biti uspješni u tome. Kad pronađete neke elemente s kojima se na ljudskoj razini ne možete složiti, pokušavate procesuirati činjenice i vidjeti zašto se to tako dogodilo. Crkva je tijelo koje možete usporediti s majkom: ona vas voli i oprostit će vam, kad ona pogriješi osjećaji se miješaju ali nećete se odreći majke. To je slika koju ja gajim prema Crkvi.

Znanstveni interes mu je povijest mjesne Crkve, “kopanje” po arhivima i traženje zanimljivih detalja koje pokušava objektivno interpretirati i izvući pouku za današnje doba. Posebice se to odnosi na bogatu ostavštinu Ninske biskupije, o kojoj je je nedavno objavljena monografija koju je uredio.

– Na tu temu potaknuo me moj profesor Ante Gulin, koji je bio veliki poznavatelj njezine povijesti. Moji roditelji su iz Radovina koji je spadao u tu biskupiju i tako sam počeo istraživati. Kada sam ušao u arhiv shvatio sam koliko ima materijala za prikaz te institucije u ranom novom vijeku, nakon što je Gulin već obradio srednjovjekovni kaptol. Kasnije kroz znanstveni rad sam došao do spoznaje da postoji puno materijala koje bi bilo vrijedno objaviti za bolje razumijevanje Ninske biskupije, jedne od najvažnijih biskupija u Dalmaciji sve do oslobođenja Like od Turaka 1684. kada je lički dio oduzela Habsburška monarhija.  Zbornik nije savršen, ali dobar je početak daljnjih istraživanja i promjene pogleda na crkvenu prošlost na našem prostoru koja je vrlo intrigantna, rekao je Dundović.

Što se tiče pastoralnog rada, govorio je o svom iskustvu rada s mladima, otočanima i – zatvorenicima.

– Kada radite s mladim ljudima susrećete se s mnoštvom problema. Pitanje je koliko li možemo razumjeti mlade ljude i što ih motivira. Primijetio sam da ne čitaju knjige koliko digitalne platforme, to je njihov svijet i u njemu se kreću. Meni taj svijet nije toliko drag, ali treba ga poštovati, u njemu se nekako kretati. Kad mladi čovjek primijeti da mu prilazite s ljubavlju i da ga ne osuđujete, on će sigurno pozitivno reagirati.

Ja s radošću idem na Sestrunju i Ravu. Nažalost to nije zahtjevan pastoral, u zadnjih osam godina na Sestrunju imam samo sprovode, ni jedno krštenje, ni jedno vjenčanje, to ostavlja gorak okus. Bez obzira koliko je ljudi tamo, potrebna im je utjeha, misa i ispovijed. Godinama sam ispovijedao u zatvoru, to je također jedno posebno iskustvo, kada imate mladog čovjeka koji je dilao drogu i dobio dvije godine zatvora teško ga je potaknuti na promjenu. Lako dajemo dijagnoze ali uzorke ne želimo tražiti, rekao je Dundović.

Na kraju mu je moderatorica uručila poklon koji su za njega pripremili prijatelji bajkeri.

– To je jedna od mojih strasti, tko nije vozio motor ne zna o čemu pričam. Osim jednog posebnog doživljaja prolaska kroz prostor upoznate puno plemenitih ljudi koji su spremni pomoći drugima.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

UKLJUČEN METEOALARM / Za vikend obilni pljuskovi, snijeg i orkanska bura!

Objavljeno

-

By

Danas na Jadranu i u krajevima uz njega umjereno do pretežno oblačno. Uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša, većinom na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Sunčanije u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, prijepodne ponegdje magla, a tek navečer naoblačenje. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, u gorju i na krajnjem sjeveru moguće s jakim i olujnim udarima. Na Jadranu će zapuhati umjereno jugo i južni vjetar, navečer u jačanju. Najviša temperatura zraka većinom između 9 i 14 °C.

U petak oblačno s kišom, na Jadranu i uz njega i obilnijom uz izraženije pljuskove. U Gorskoj Hrvatskoj kiša će već ujutro prelaziti u snijeg uz stvaranje novog snježnog pokrivača. Prema kraju dana prestanak oborine. Vjetar umjeren, ponegdje i jak sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom dijelu bura već ujutro, mjestimice jaka i olujna s orkanskim udarima, proširit će se do večeri do juga. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 4 do 8, u gorju niža, a na Jadranu između 9 i 14 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak oblačno s povremenom kišom, na Jadranu i u krajevima uz Jadran moguće obilnijom uz izraženije pljuskove. U Gorskoj Hrvatskoj već ujutro i prijepodne snijeg uz stvaranje novog snježnog pokrivača. Prema kraju dana prestanak oborine. U subotu većinom sunčano, ponegdje s umjerenom naoblakom, a u nedjelju novo jače naoblačenje, krajem dana mjestimice kiša, u unutrašnjosti oborina na granici kiše i snijega. Puhat će u petak umjeren, na udare lokalno i jak sjeveroistočnjak i sjeverac, u subotu vjetar većinom slab, a u nedjelju će ponegdje zapuhati umjeren jugozapadnjak. Na Jadranu u petak umjereno i jako jugo, već ujutro na sjevernom dijelu bura koja će ponegdje biti jaka i olujna s orkanskim udarima te će se do večeri proširiti na cijelu obalu. Bura u subotu u postupnom slabljenju, a u nedjelju će ponovno zapuhati jugo koje će jačati, do kraja dana na sjevernom dijelu opet bura. Temperatura zraka u petak bez većeg dnevnog hoda, od subote malo niže vrijednosti na moru, a na kopnu hladnija jutra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Župan Longin s vijećnicima u obilasku strateških projekata: Hospicij, CGO, Poljoprivredno-edukacijski centar, Baštica i azil realizirani u 2024.

Objavljeno

-

By

Župan Božidar Longin i zamjenik Šime Vicković, zajedno s pročelnicima, predsjednikom Županijske skupštine Zoranom Šikićem te vijećnicima obišli su ključne strateške projekte Zadarske županije koji su dovršeni tijekom 2024. godine ili su pri samom završetku.

Hospicij na Babindubu, Poljoprivredno-edukacijski centar u Zemuniku, Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima, sustav navodnjavanja i nova akumulacijska brana na Baštici te sklonište za napuštene životinje na Bokanjcu pet je strateških projekata koje su obišli vijećnici i županijsko izaslanstvo kako bi se na licu mjesta upoznali s tijekom radova.

Župan Longin naglasio je važnost ovih projekata za unapređenje kvalitete života u Zadarskoj županiji.
„Ponosan sam na niz strateških projekata koje smo dovršili kroz ovu godinu ili se dovršavaju – CGO Biljane, hospicij, sklonište za životinje, Poljoprivredno-edukacijski centar, nova Medicinska škola… Dobro napreduju i radovi na novim zgradama Zadarske županije te se nadamo da će biti dovršeni u prvoj polovici iduće godine. Gotovo svi ti nabrojani projekti idealan su primjer kako smo neiskorištene državne nekretnine mudrim promišljanjem iskoristili za projekte od značaja za javni interes, za kvalitetniji život naših građana. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima“, poručio je župan koji je iskazao zadovoljstvo što su svi vijećnici, i oni vladajuće većine, ali i oni oporbeni dosta pozitivno reagirali na terenu gdje su se i osobno uvjerili kako napreduju radovi.

„Obilazak lokaliteta pet značajnih projekata Zadarske županije izvrsna je nadgradnja raspravama u vijećnici. Zahvaljujem županu Longinu i suradnicima na organizaciji te vijećnicama i vijećnicima koji su se odazvali. Projekti pokazuju svu raznolikost i kompleksnost djelokruga rada regionalne samouprave. Osim javnih potreba projekti imaju i specifičnosti te mogu istaknuti npr. kompleksnost CGO-a, civilizacijsko dostignuće hospicija, segment cjeloživotnog obrazovanja PEC-a, nužnost održive poljoprivrede i izazova hrane u kontekstu klimatskih promjena i navodnjavanja, u čemu Zadarska županija popravlja hrvatski prosjek, dok i azil za napuštene životinje očito ide u tom smjeru. Definitivno svi uključeni u realizaciju ovih projekata zaslužuju pohvale i čestitke. Veseli me što je i Županijska skupština dala doprinos u njihovoj provedbi“, rekao je nakon obilaska predsjednik Županijske skupštine Zoran Šikić.

Vijećnik SDP-a Jure Zubčić naglasio je kako je pohvalna inicijativa županijske vijećnike upoznati s tekućim kapitalnim projektima, o kojima se često raspravlja u Vijećnici.
„Čuti probleme s terena i iz prve ruke vidjeti napredak svakog od njih svakako će nam olakšati rad u ovih posljednjih nekoliko mjeseci mandata. Svaki je od tih zahvata poseban, no CGO će, prema svemu sudeći, djelovati u novim zakonskim uvjetima. Svakako će biti temom brojnih rasprava, jer s političke strane svakako treba saslušati stručnjake iz područja gospodarenja otpadom i na temelju njihovih zaključaka i prijedloga usuglasiti te politike sa potrebama Naših sumještana“, mišljenja je Zubčić, koji je napomenuo da gospodarenje otpadom treba biti jedan od prioriteta u Zadarskoj županiji.

Član Kluba vijećnika DSU-a, HNS-a, HSLS-a Antonio Vučetić je istaknuo kako je ovaj obilazak presjek tekuće garniture u Županiji pred kraj mandata te dodao da je iznimno važan kako bi valorizirali rad stručnih službi Županije, mimo političke dimenzije.
„Svi su oni u više ili manjem postotku izvršenosti, no ono što je najvažnije je da će županija u sljedećoj godini dobiti infrastrukturu od vitalne važnosti – napose CGO. To je tek prva faza, ona najlakša u gospodarenju otpadom, a slijedi onaj teži – edukacija stanovništva, kako bi maksimalno iskoristili njegov potencijal. Svaki od ovih projekata na svoj će način olakšati život i poslovanje žiteljima županije te pridonijeti boljoj skrbi o najranjivijim skupinama društva“, ustvrdio je Vučetić, naglasivši kako je briga o napuštenim životinjama dugo godina bila vrlo zahtjevna i teška, s neadekvatnim kapacitetima, što bi otvorenje novog skloništa napokon trebalo riješiti na humani način.

O PROJEKTIMA:

Završetak radova na rekonstrukciji i opremanju zgrade hospicija na Babindubu očekuje se krajem siječnja 2025. Oprema za hospicij trebala bi biti isporučena početkom veljače, a završni tehnički pregledi i ishođenje potrebnih dozvola očekuju se do kraja ožujka 2025. godine. Istovremeno, pripremaju se natječaji za zapošljavanje 20-ak zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, medicinske sestre, fizioterapeute i njegovatelje. Ovaj projekt dobio je financijsku podršku Vlade RH i Ministarstva zdravstva u iznosu od 2,26 milijuna eura, podsjetio je pročelnik za zdravstvo dr. Marko Kolega.

Na prostoru od 2,7 hektara u Zemuniku donjem izgrađen je Poljoprivredno-edukacijski centar s bruto građevinskom površinom od 427,14 m². Centar će služiti za stručno usavršavanje poljoprivrednika, edukaciju učenika Poljoprivredno-prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića te studenata Sveučilišta u Zadru, a njime će upravljati Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,64 milijuna eura.

Jedan od projekata za koji je postojao posebno veliki interes svakako je Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. CGO se nalazi u završnoj fazi priprema za tehničke preglede, a prvi prihodi TD EKO d.o.o., kao upravitelja centra, očekuju se početkom ožujka 2025., nakon probnog rada i prilagodbe, najavio je direktor društva EKO Toni Kozina.

Župan je s vijećnicima i pročelnicima obišao i sustav navodnjavanja Baštica, koji je zasigurno jedan od ključnih projekata za unapređenje poljoprivrede na području Zadarske županije. Ovaj sustav osigurava pouzdano opskrbu vodom za poljoprivredne površine, čime se značajno povećava produktivnost i smanjuje ovisnost o vremenskim uvjetima. Vijećnici su upoznati i s rekonstrukcijom brane Vlačine u neposrednoj blizini Baštice. Ona je sanirana sredstvima Hrvatskih voda, a vrijednost investicije iznosila je 1,74 milijuna eura.

Pri kraju su i radovi na Skloništu za napuštene životinje smještenog na katastarskoj granici Zadra i Briševa čija se gradnja planira završiti do veljače 2025. godine. Ukupna vrijednost radova iznosi 2,32 milijuna eura, a projekt uključuje kapacitete za prihvat do 200 životinja. Osim bokseva za pse, mačke i karantenu, sklonište će imati prostor za opasne pse, istrčavanje, prijem i njegu životinja te skladište za hranu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu