Connect with us

Hrvatska

AstraZeneca možda štiti i bolje od drugih cjepiva?

Već jedna doza cjepiva protiv covida-19 u Škotskoj smanjila je broj hospitalizacija više od 85%, pokazali su prvi podaci istraživanja o utjecaju britanskog programa cijepljenja.

 

Published

on

Prema preliminarnoj studiji objavljenoj u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), koju su proveli znanstvenici iz Scottish Universities i Public Health Scotland, prva doza cjepiva Pfizer smanjila je broj hospitalizacija za 85%, a Oxford-AstraZeneca za 94%.

Ovo je posebno zanimljivo za Hrvatsku koja je naručila najviše upravo AstraZenece, oko 2.7 milijuna doza, piše Index.

Podaci o učinku cjepiva prikupljeni su između 8. prosinca i 15. veljače. Tijekom tog razdoblja primijenjeno je 1.14 milijuna doza cjepiva tako da je 21% škotske populacije dobilo prvu dozu. Oko 650.000 ljudi primilo je Pfizerovo cjepivo, a oko 490.000 cjepivo Oxford-AstraZeneca.

AstraZeneca odlično djeluje i kod najstarijih

Pritom je zanimljivo da su oba cjepiva korištena za cijepljenje starije populacije i zajedno su, kada su kombinirani njihovi rezultati, među ljudima u dobi od 80 i više godina – onima s najvećim rizikom zbog poodmaklih godina – smanjila rizik hospitalizacija za 81% u četvrtom tjednu.

“Sjajna vijest je da program isporuke cjepiva u svom trenutnom formatu … djeluje”, rekla je dr. Josie Murray iz Škotskog zavoda za javno zdravstvo, koja je sudjelovala u studiji, poznatoj kao projekt EAVE-II.

“Druga fantastična vijest je da potencijalno štitimo bolnice od preopterećenja oboljelima od covida-19”,dodala je.

Cjepivo AstraZenece pokazalo odličan učinak kod starijih

Čini se da je cjepivo Oxford-AstraZeneca imalo vrlo dobre rezultate kod starijih ljudi. U studiji su samo dvije osobe cijepljene njime bile hospitalizirane. Među onima cijepljenima Pfizerovim cjepivom bilo je više hospitalizacija, no njime je cijepljeno i više ljudi.

Trebaju li neke zemlje preispitati svoje politike prema cijepljenju AstraZenecom?

Vrlo dobri rezultati oxfordskog cjepiva mogli bi potaknuti preispitivanje politike cijepljenja u onim zemljama koje su odlučile da ne dopuštaju njegovu upotrebu kod osoba starijih od 65 godina zbog nedostatka podataka iz kliničkih ispitivanja.

Na pitanje jesu li rezultati pokazali da je cjepivo Oxford AstraZeneca učinkovito u starijim dobnim skupinama, unatoč nedostatku podataka iz kliničkih ispitivanja, odnosno, govore li u prilog odluka britanske i europske regulatorne agencije za lijekove da ga odobre za sve dobne skupine, vodeći istraživač Aziz Sheikh, ravnatelj Instituta Usher sa Sveučilišta u Edinburghu, rekao je da su rezultati u starijim dobnim skupinama “vrlo ohrabrujući”.

No dodao je, “Za sada ipak nismo imali dovoljno jake statističke podatke da bismo napravili slojevitu dobnu analizu.”

Na pitanje bi li zemlje poput Njemačke, koje su ograničile upotrebu cjepiva Oxford AstraZenece na mlađe dobne skupine, trebale preispitati svoje politike u svjetlu novih podataka studije, Jim McMenamin, direktor za covid-19 u Public Health Scotland, rekao je:

“Sve što možemo učiniti je predstaviti znanost. Na međunarodnoj zajednici je da to smatra dijelom podataka koji su im na raspolaganju.”

Dodao je da je studija analizirala samo hospitalizacije te da bi trebalo razmotriti i druge ishodišne rezultate, poput prijema na intenzivnu njegu te teških bolesti i smrti izvan bolnice, uključujući domove za njegu.

Pad imuniteta s vremenom?

Oba cjepiva daju se u pojedinačnim dozama u razmaku do 12 tjedana. Studija je pokazala određeni porast broja bolničkih prijema među ljudima kojima je dana jedna doza Pfizerova cjepiva nakon 21 dan. No, brojevi su bili vrlo mali tako da je bilo je neizvjesnosti oko njihovog statističkog značaja.

“Nismo posebno istraživali pad imuniteta”, rekao je Prof Chris Robertson iz University of Strathclyde.

Dodao je da su prikupljeni podaci konzistentni s relativno postojanom zaštitom od oko 70% koju cijepljenje pruža u ovoj fazi, no istaknuo je da će za analizu eventualnog pada imuniteta trebati proći više vremena.

Voditelj istraživanja prof. Aziz Sheikh rekao je da su ovi su rezultati vrlo ohrabrujući te da daju jake razloge da budemo optimistični u pogledu budućnosti, donosi Index.

“Sada imamo nacionalne dokaze – u cijeloj zemlji – da cijepljenje pruža zaštitu od hospitalizacija oboljelima od covida-19 “, rekao je te dodao:

“Davanje prve doze cjepiva sada treba ubrzati na globalnoj razini kako bi se pomoglo u prevladavanju ove strašne bolesti.”

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog

Published

on

By

unsplash

Prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Medijski naslovi ponovno najavljuju zimu kakva se ne pamti – jednu od najhladnijih, ako je vjerovati njihovim prognozama. Naime, poznati bosansko-hercegovački meteorolog Nedim Sladić kaže kako sve hladnije europske zemlje žele još na ljeto saznati kakva zima nas čeka te kada mogu očekivati prve pahulje snijega.,a takve se informacije doznaju ovisno o određenom referentnom periodu koji se izražava u postotcima.

“Trenutno najčešće radi usporedba u odnosu na niz 1991.-2020. Na temelju trenutačnih izračuna, kao i usporedbi iz prošlosti, izrađuju se planovi kako bi se na vrijeme procijenila dovoljna količina energenta za zemlju” ispričao je Sladić za Slobodnu Dalmaciju.

Nadalje objašnjava kako dugoročne prognoze ne mogu biti savršene te dodaje kako je potrebno dobro poznavanje fizikalnih osnova, razmjene procesa između atmosfere i oceana kako bi se dobio dobar pregled globalnih pokretača atmosfere.

“Niti jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti izuzetno korisna meteorolozima ako se “između redaka“ pravilno primijete i iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao u kratkoročnoj prognozi vremena, no razlika je u tome što su signali u kratkoročnim prognozama snažniji, podržaniji i lakši za praćenje, jer su atmosferski sustavi već definirani i razvijeni” istaknuo je meteorolog.

O najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina kaže kako se svake godine slušaju i čitaju iste stvari. “Nemoguće je precizirati točno “u datum“ kad ćemo, povrh toplijeg razdoblja, imati i povremene prodore hladnijeg zraka sa sjevera, jer to nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u siječnju, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificiralo temperature zraka i učinilo ih “umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine…” objašnjava Sladić.

Prema DHMZ-u, za kraj vikenda nas čeka djelomice sunčano vrijeme, u unutrašnjosti u noći i prijepodne mjestimice magla i niski oblaci koji se lokalno mogu duže zadržati. U drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj naoblačenje, navečer mjestimice kiša. Vjetar će biti većinom slab u gorju i na sjevernom Jadranu ponegdje umjeren jugozapadni, a na jugu još ujutro bura. Najniža jutarnja temperatura će biti od -3 do 2, dok će na Jadranu biti negdje između 5 i 10 °C, a najviša dnevna između 7 i 12, na moru od 13 do 18 °C. Radi magle je izdano i žuto upozorenje u osječkoj, zagrebačkoj i karlovačkoj regiji, a početkom tjedna možemo očekivati promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme s kišom, u srijedu na Jadranu i obilnijom. Naime, prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Po pitanju snijega, meteorolog Sladić je dao svoju prognozu te tvrdi kako nas početkom tjedna očekuje jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje. Ističe kako bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, već i u u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske.

 
Continue Reading

Hrvatska

Od utorka nove cijena goriva: Jedna vrsta jeftinija, druga poskupljuje

Published

on

By

Poskupljuju eurodizel i plavi dizel, dok će eurosuper biti jedan cent povoljniji.

Doznajemo nove cijene goriva.

Tako će od utorka Eurosuper pojeftiniti za jedan cent pa bi nova cijena trebala iznositi 1,45 eura po litri.

Eurodizel će poskupjeti za dva centa i nova cijena će iznositi 1,38 eura.

Plavi dizel također poskupljuje. Nova cijena iznosit će 0,77 centi, prenosi Net.hr.

 
Continue Reading

Hrvatska

Stiže promjena vremena, evo kad bi zima mogla ugristi…

Published

on

By

foto: Saša Čuka

Pretežno vedro je diljem Jadrana, u unutrašnjosti je umjereno oblačno, česta pojava je i magla. Magla mjestimice smanjuje vidljivost u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba.

U nastavku subote prevladavat će većinom sunčano, osobito na Jadranu. Bura je na moru i dalje jaka, ograničava promet, no slabjet će u nastavku dana.

Nedjelja će donijeti naoblačenje, osobito u drugom dijelu dana, kad treba računati na kišu na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Bit će to uvod u niz nestabilnih dana.

Novi tjedan počet će nestabilno, s kišom i pljuskovima, češćim duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Sredinom tjedna izgledno je jače zahladnjenje, koje bi mogao popratiti i novi snijeg, no situacija je još podložna promjeni.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu