Hrvatska
HOĆE LI EUROPA I HRVATSKA UVESTI COVID-PUTOVNICE? Na crnom tržištu već kruže lažirane potvrde, ali to nije jedini problem
Postavlja se pitanje kako će 27 članica EU, koje teško postižu konsenzus i oko banalnijih stvari, uspjeti se dogovoriti o covid-putovnicama ili nekom drugom obliku potvrde o cijepljenju prije početka ljetne turističke sezone
Čim su vlasti u Grčkoj i Cipru objavile da ovoga ljeta k njima na ljetovanje neće moći oni koji nemaju potvrdu da su cijepljeni protiv Covida-19, na crnom tržištu pojavile su se falsificirane potvrde koje se mogu nabaviti po cijeni od 100 eura za komad, piše net.hr.
Sada kad je europski program cijepljenja u punom jeku, a standardizirane zdravstvene kartice s potvrdama o cijepljenju lako dostupne, dovitljivim krivotvoriteljima ne treba puno da relativno brzo i jeftino izrade lažne dokumente koji mogu omogućiti i necijepljenima da se ovoga ljeta “prošvercaju” na mediteranska ljetovališta, piše The Daily Beast.
Može li 27 članica brzo postići dogovor?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odlučno je podržala uvođenje covid-putovnica koje bi ovoga ljeta služile turistima kao dokaz da su cijepljeni te da ne moraju u karantenu. Međutim, za standardiziranja potvrde o cijepljenju na razini cijele EU trebat će puno više vremena od ovih nekoliko mjeseci koliko je ostalo do početka ljeta. osim toga, pojava lažnih potvrda nije jedini problem za Europsku komisiju.
Mnogo je više dvojbi oko toga kako će se 27 članica EU, koje teško postižu konsenzus i oko banalnijih stvari, uspjeti dogovoriti o covid-putovnici ili nekom drugom obliku potvrde o cijepljenju.
Neke zemlje već su uvele interne ‘covid-putovnice’
Mnoge članice EU već napreduju sa svojim verzijama ulaznih dozvola. Danska je aktivirala plan za uvođenje digitalnih potvrda o cijepljenju za svoje građane koje bi im omogućile putovanje unutar EU. Estonija uvodi e-karton, a Island, koji nije član EU, ali je uključen u Schengenski sporazum, također uvodi svoju covid-putovnicu. U Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj zakoni o “covid-putovnicama” na dnevnom su redu tamošnjih parlamenata i čekaju izglasavanje.
Mađarska je uvela “dokaz o imunitetu”, a turističke velesile Italija i Francuska također su u fazi uvođenja sličnih mjera. Velika Britanija, koja je napustila EU, također razmatra uvođenje digitalne aplikacije s potvrdom o cijepljenju koja bi služila građanima kao propusnica u restorane, pubove, ali i za putovanja u inozemstvo.
A diskriminacija? Bogatije zemlje dobivaju više cjepiva
No uvođenje covid-putvnice Ili nekog sličnog dokumenta nije samo logističko pitanje, nego otvara i problem diskriminacije jer bogatije zemlje trenutno imaju bolji pristup cjepivima protiv Covida-19. Mnoge članice EU, poput Hrvatske, imaju problema s provedbom cijepljenja zbog slabe opskrbe cjepivom, a neke još nisu uspostavile ni potrebnu infrastrukturu za cijepljenje.
Inače, sutra bi trebao biti održan sastanak Europske komisije o covid-putovnicama kako bi se što prije, a uoči ljeta, definirala pravila putovanja unutar EU i šire. U petak je ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izjavio da Hrvatska radi na bilateralnim dogovorima o lakšem prelasku granica za osobe cijepljene protiv Covida-19,a bez PCR testa. Time bi se olakšao promet u turističkoj sezoni.
Hrvatska će se ‘postaviti praktično’
“Mi ćemo se postaviti praktično. Razgovarali smo s Ministarstvom turizma. S jedne strane je još prerano istrčavati. Sigurno će se razgovori intenzivirati da vidimo kako učiniti sve što je u našoj moći da bi se turizam pokrenuo i da zabilježimo uspješniju turističku sezonu od prošle”, rekao je Božinović.
Radi se o tome da su neke države, poput Grčke i Cipra, već potpisale bilateralne sporazume s nekim zemljama koje su im među glavnim emitivnim tržištima, a nisu članice EU. Primjerice s Izraelom, a na dobrom su putu da to učine i s Velikom Britanijom.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa