Hrvatska
Institut Robert Koch: Koliko učenici i nastavnici šire covid, prijeti li im britanski soj…
Institut Robert Koch objavio je rezultate analize koja napokon daje odgovor na pitanje oko kojega su se lomila koplja, a to je koliko otvaranje škola i nastava u školama pridonosi širenju virusa SARS-CoV-2, odnosno porastu broja teških slučajeva i smrti od covida-19.
Riječ je o analizi mnoštva relevantnih podataka što ih Institut Robert Koch neprestano prikuplja, prateći epidemiološku situaciju u Njemačkoj.
“Predstavljeni podaci i studije ukazuju na to da učenici i učenice obično ne igraju istaknutiju ulogu kao ‘motor’ (epidemije), nego da je učestalost zaraze kod njih usko povezana s incidencijom u cjelokupnom stanovništvu”, navodi se među zaključcima.
Ne otvarajte škole sasvim, pazite na britanski soj
Konkretnije, RKI navodi da su tijekom 18 promatranih tjedana u Njemačkoj zabilježili 1020 izbijanja žarišta u školama, u kojima je zabilježeno da je virus dalje prenosilo 5404 zaraženih učenika. Zbog toga RKI navodi u istraživanju da i u školama mora voditi računa o opasnosti od širenja epidemije.
RKI navodi i stanje s nastavnicima:
“Nastavnici i natavnice čini se da (u širenju virusa) igraju važniju ulogu nego učenici.”
RKI stoga ističe kao važno da se pri zatvaranju ili ponovnom otvaranju škola za nastavu jako mora voditi računa o stopi širenja virusa u stanovništvu u tom kraju u dotičnom trenutku. RKI posebno ističe da se modeli nastave pritom mogu stupnjevati – nastava na daljinu, hibridni modeli, povećanje razmaka.
RKI se osvrnuo i na širenje britanske varijante koronavirusa B.1.1.7. Navodi da podaci koji su poznati danas u vezi te varijante upućuju na to da je riječ o mutaciji koja je dovela “najmanje” do toga da se koronavirus s njom lakše prenosi.
“Takva lakša prenosivost primjećuje se kod svih starosnih skupina, uključujući djecu i mlade. To bi moglo značiti da bi uz širenje zaraznijih varijanti koronavirusa škole mogle početi predstavljati i značajniji faktor u širenju epidemije, što bi se također trebalo uzimati u obzir pri odluci o otvaranju”, navodi RKI.
Pojedinačno, RKI primjećuje nekoliko stvari iz druge polovice 2020. Kad su se škole otvarale tako da su se uvodili u direktno nastavu samo neki, a ne svi razredi, broj zaraza, povezan sa slučajevima iz škole, povećao se tek malo.
Očekuju da bi britanski soj mogao biti i zarazniji i smrtonosniji
Ponovno otvaranje srednjih škola imalo je, međutim, puno veći utjecaj na ponovno širenje zaraze. Obje varijante povratka učenika na nastavu promatrale su se u odnosu na povećanje oboljelih od covida na intenzivnoj medicinskoj skrbi tijekom mjesec dana poslije povratka učenika u školu.
Nadalje, ako se na nastavu vraćala polovica učenika, zaraza se, uz pridržavanje mjera, nije bitno povećavala, što su u RKI-u posebno provejaravali i u Danskoj i u Norveškoj. Povratak svih osnovaca u školu, međutim, dovodila je do znatnog porasta prenošenja zaraze među učenicima.
Konačan zaključak, pak, za mutiranu britansku varijantu B.1.1.7 odnosi se na promatranje kretanja vrijednosti “R”, odnosno raste li broj zaraženih (ako je R veći od 1, ostaje li isti, ako je R jednako 1, ili pada ako je R manji od 1):
“R se može spustiti ispod 1 samo onda ako su škole zatvorene.”
Konačno se navodi “realna mogućnost” da B.1.1.7 sa sobom nosi i veću smrtnost od covida.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa