Hrvatska
Istraživanje: Hrvatska je na 10. mjestu najpopularnijih europskih destinacija
Hrvatska posljednjih godina slovi kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu, a turistička sezona svake se godine iščekuje kao spas za ekonomiju – pogotovo u koronakrizi koja traje već godinu dana. Objavljen je novi izvještaj Europske komisije za putovanje (ETC), naslovljen “Praćenje stavova prema domaćem i intraeuropskom putovanju”.
Riječ je o mjesečnom izvještaju koji, kako ETC navodi, ispituje i prati stavove i kratkoročne namjere za domaće i intraregionalno (unutar jedne regije) putovanje europskih građana iz deset izvorišnih tržišta visokog prometa u svjetlu krize s covidom-19. ETC je udruženje nacionalnih turističkih organizacija europskih zemalja smješteno u Bruxellesu.
Deset nacionalnih tržišta koja ETC istražuje su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Italija, Belgija, Švicarska, Španjolska, Poljska i Austrija. Istraživanje ETC-a objavljuje se u šest mjesečnih izvještaja. Posljednji, četvrti izvještaj objavljen je u siječnju.
Hrvatska pala s osmog na deseto mjesto na listi najpoželjnijih destinacija
A u njemu je Hrvatska na ljestvici deset najpoželjnijih odredišta za putovanje unutar Europe pala na deseto mjesto. Dok čak 9.8% ispitanika iz spomenutih deset zemalja želi putovati u Španjolsku, samo 3.1% ih je izrazilo želju posjetiti Hrvatsku. Ispred Hrvatske su Turska, Nizozemska i Portugal.
Valja pritom istaknuti da u ovaj izbor mogućih poželjnih destinacija nisu uvrštena popularna odredišta s druge strane Mediterana – Tunis, Maroko, Alžir i Egipat – budući da je riječ o putovanju unutar Europe. Stoga ne znamo kako Hrvatska kotira u odnosu na ova, u pravilu daleko povoljnija, turistička odredišta.
U trećem izvještaju, objavljenom u prosincu prošle godine, Hrvatska je među ovih 10 europskih odredišta bila na osmom mjestu, ispred Austrije i Nizozemske i iza Portugala, s 3.6% ispitanika koji su izrazili želju za putovanjem u našu zemlju. U drugom izvještaju iz studenog postotak je za Hrvatsku bio 3.8%. A u prvom izvještaju taj je postotak bio još viši – 4.1% To znači da je Hrvatska u međuvremenu pala za 1% na ovoj ljestvici, a pad je konstantan. U isto vrijeme Španjolska je narasla za 2% – od 7.8% do 9.8%. I nama susjedna Italija narasla je za gotovo 1% – sa 7.3% na 8.2%.
Karta: European Travel Commission
52% europskih ispitanika namjerava putovati u idućih šest mjeseci
Podsjetimo, Hrvatska je prošle sezone zabilježila samo 50% noćenja koja je ostvarila 2019., iako je prema turističkom prometu imala najbolju sezonu na cijelom Mediteranu, kako je zaključeno u prosincu na godišnjem kongresu hotelijera. Ipak, financijski rezultat sezone bio je daleko slabiji od fizičkih pokazatelja noćenja, odnosno dolazaka, upozorili su hotelijeri i dodali kako se povratak prometa na razinu iz 2019. ne može realno očekivati prije 2022. godine.
Inače, ETC u svom posljednjem izvještaju zaključuje kako se stav Europljana prema putovanju blago popravio pa 52% ispitanika sad kaže da namjerava putovati u idućih šest mjeseci, 5% više nego u prethodnom izvještaju. Štoviše, udio ispitanika koji su odgovorili da misle putovati od travnja do lipnja povećao se za 20%. ETC povezuje ovaj porast uz napredak u cijepljenju u Europi, unatoč određenim zastojima s isporukom naručenih zaliha cjepiva u Europskoj uniji.
Također, 40% ispitanika reklo je da planira posjetiti drugu europsku zemlju, 4% više nego u prethodnom izvještaju. I postotak Europljana koji namjeravaju putovati avionom povećao se za 3%, na 52%. Ipak, one koji misle putovati i dalje najviše brinu mjere karantene (15%), porast novih slučajeva covida-19 na odredištu (14%) i strah da će se ondje zaraziti (13%).
A cjepivo za covid-19 (11%) i fleksibilna politika otkazivanja rezervacije (10%) i dalje su najzastupljeniji faktori pri odluci ispitanika o putovanju. Efikasnost kontrole epidemije na odredištu im je treći najčešći faktor (10%). Zanimljivo je i da samo 22% ispitanika kaže da im strogi javnozdravstveni protokoli mogu pokvariti iskustvo putovanja, a 67% ih smatra da se zbog njih osjećaju sigurnije i opuštenije.
ETC je u svom prošlogodišnjem izvještaju procijenio pad broja međunarodnih turista, zbog lockdowna i ograničenja putovanja, na 60%, i predvidio da će se obujam putovanja vratiti na razinu prije pandemije tek 2024.
Hrvatska
Cijene goriva u Europi u studenom: Evo kako stoji Hrvatska
Benzin je najskuplji u Danskoj i Nizozemskoj, gdje cijena litre iznosi 1,93 eura. Slijedi Švicarska s 1,86 eura, dok u Norveškoj litra stoji 1,80 eura. Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga su tjedna porasle za oko 6 posto, dosegnuvši najviše razine u dva tjedna. Razlog tome su rastuće geopolitičke napetosti, uključujući eskalaciju sukoba između Rusije i Ukrajine, što je dodatno opteretilo globalno tržište energije. U Hrvatskoj litra stoji 1,52 eura, u Bosni i Hercegovini 1,19 eura, u Srbiji 1,54 eura. U Sloveniji litra benzina košta 1,51 euro, u Crnoj Gori 1,43, a u Sjevernoj Makedoniji 1,23 eura.
Hrvatska
U ponoć je jako grunulo u Zagrebu. Eksplodirala je bomba na vratima kluba
Sinoć, nekoliko minuta prije ponoći, grunulo je u Zagrebu.
Detonacija se snažno čula na Trnju, Sigečici, u istočnom dijelu Novog Zagreba…
Jutros je policija objavila kako se radilo o eksploziji eksplozivne naprave pred vratima kluba na Trnju. U eksploziji su oštećena vrata objekta.
“Jučer, 24. studenoga oko 23.55 sati na Trnju, ispred ulaznih vrata kluba aktivirana je eksplozivna naprava. Uslijed eksplozije oštećena su ulazna vrata i dio objekta za vrijeme kada klub nije radio i u objektu nije bilo osoba te je prouzročena materijalna šteta. Kriminalističko istraživanje je u tijeku”, priopćila je zagrebačka policija.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
VAŽNO! S Višnjika objavili upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović
-
magazin3 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
Hrvatska4 dana prije
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane