Državni inspektorat je uklonio 300 kilograma nepravilno označenih namirnica i onih kojima je istekao rok samo unazad zadnja dva tjedna.

Kakvu hranu jedemo otkrivaju podaci Državnog inspektorata.

Dane, pa čak i tjedne prije Uskrsa mnogi koriste za nabavku namirnica za blagdanski stol. Građani su jednoglasni oko izbora namirnica.

“Mora biti šunka, mora biti jaja, mora bit francuska salata”, kaže Zagrepčanka Vesna, za Net.hr.

Jedino važnije od sadržaja na stolu je svježina namirnica. Mesari se za blagdansko ludilo pripremaju mjesecima unaprijed. Šunke su, kažu, svježe, no da bi takve ostale do Uskrsa treba ih znati skladištiti nakon kupovine.

Koliko šunka može stajati u frižideru?

“Mi u principu ne skladištimo robu, to vam može biti jedan eventualno dva dana u rashladnim komorama koje drže svježinu, a kupci kada kupe ako trebaju pričuvati dva-tri dana u svojem prostoru, u frižideru, mogu je naravno sačuvati”, objašnjava veterinar u mesnici Nikola Pohovski.

Radi se o proizvodima koji su dimljeni pa im je i rok trajanja produljen. Ako su svježi na dan kupovine, kod kuće u hladnjaku mogu stajati i do sedam dana. U proizvodnji jaja taj je period još duži.

Jaja i do mjesec dana

“Jaje se može upotrijebiti, ako se drži u rashlađenom prostoru, odnosno frižideru na temperaturi do osam stupnjeva i do mjesec dana nakon što je sneseno. Obično je na kutiji naznačeno datum do kojeg se može koristiti”, zaključuje profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Janječić.

Prema pravilniku o kvaliteti kokošjih jaja to je 28 dana. U cilju zaštite potrošača, u vrijeme najveće potrošnje tih namirnica i Državni inspektorat ima najviše posla.

Rezultati inspekcije

Od prvog do 10. travnja Inspektorat je zajedno s ostalim službama obavio više od 700 inspekcijskih nadzora. Pa je tako veterinarska inspekcija u 320 službenih kontrola utvrdila 216 nesukladnosti, naplatila više od 33 tisuće eura kazni.

Poljoprivredna inspekcija je u 213 nadzora utvrdila 62 nepravilnosti. A sanitarna je u 173 nadzora nedostatke utvrdila kod 81 subjekta, naplatili su i 14 i pol tisuća eura kazni. Uništeno je gotovo 300 kilograma proizvoda.

Najčešći su nedostatci neispravno označena jaja. Namirnice kojima je istekao rok trajanja ili je hladni lanac u procesu od proizvodnje do krajnjeg kupca bio prekinut.

Što jedemo?

Cijena šunke kreće se od pet do 15 eura po kilogramu, ovisno o proizvođaču. One su sve skladištene na pravilan način, vakuumirane su i nalaze se u hladnjaku.

Za testiranje je uzeta šunka poznatog proizvođača, kao i 10 jaja na akciji. Postupak su ponovili i na tržnici gdje su jaja također u hladnjaku – no šunka nije bila, a izostalo je i vakuumiranje.

Prva zamjerka Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, kaže liječnik Zdenko Mlinar, bila je što nisu ponijeli termo torbu.

“Hranu kada držimo u ispravnim uvjetima i transportiramo u ispravnim uvjetima, i transportiramo u hladnom režimu, a ako je ne držimo u predviđenim uvjetima, doći će do kvarenja”, kaže Mlinar.

I on, kao i doktor Zoran Barušić, upozoravaju da nepravilnim skladištenjem hrane broj mikroorganizama naglo raste. Prijetnja su i patogene bakterije Listeria i Salmonella. Zaraze su u blagdansko vrijeme uvijek u porastu.

“Kod nekih alimentarnih toksinfekcija, odnosno trovanja hranom – to su kraće inkubacije dok kod nekih drugih bakterijskih uzročnika mogu biti i dan dva. Manje-više simptomi su vrlo slični, to obično kreće s povišenom tjelesnom temperaturom proljevom i povraćanjem različitog stupnja”, pojašnjava Barušić, inače zamjenik ravnateljice Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević.

Da izbjegnu mučan scenarij, vlastitim metodama prilikom kupnje građani provjeravaju jesu li namirnice svježe.

Kako znati jesu li jaja svježa?

“Ako je tamno, zatamnjeno dosta – onda je staro! Kad izgleda svježe kad se prereže, onda je dobro!“, metoda je to provjere Katarine iz Zagreba.

Provjeriti se kod kuće lako mogu i jaja.

“Na litru vode stavi se nekih 120 grama soli i onda takvo jaje možemo uroniti unutra. Ako je jaje starije, ono će isplivati prema gore.” objašnjava profesor Janječić.

Laboratorijskim analizama ipak se dobiju najtočniji rezultati. Za to je potrebno nekoliko dana, dovoljno da doznamo u kakvom su stanju naše šunke i jaja.

U Hrvatskoj smo sasvim blizu ponovnom aktiviranju obveznog vojnog roka koji formalno nikada nije ni bio ukinut, nego samo ‘zamrznut’ odlukom koja je stupila na snagu 1. siječnja 2008. godine.

Do te je odluke prije 15 godina došlo zbog masovnog priziva savjesti, odnosno nabujalog interesa za civilnu službu što je onomad praktički obesmislilo daljnju provedbu obvezne temeljne vojne obuke u vojarnama. A i Hrvatska je u to vrijeme pristupila NATO-u pa se smatralo da su profesionalni sastav vojske i NATO-ov ‘kišobran’ dovoljni za obranu zemlje.

No u proteklih desetak godina inicijative za obnovom odnosno ‘odmrzavanjem’ obveznog vojnog roka pristizale su u redovnim razmacima pa je ta tema bila aktualna i 2015. godine kada su put Europe krenuli migrantski valovi, pa 2017. i 2021. da bi se posve ozbiljno uzela u razmatranje početkom prošle godine.

Tomu su pridonijele i geopolitičke okolnosti (rat u Ukrajini, nestabilnost zapadnog Balkana…) a kumovala je i činjenica da se i u Srbiji počelo razmatrati vraćanje obveznog vojnog roka.

Vojarne spremne, čekaju se izmjene zakona

U Hrvatskoj reaktiviranje obveznog vojnog roka još mora proći kroz saborsku proceduru, a tehnički i logistički sve je spremno. Tako je, naime, u ponedjeljak izjavio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” u Slunju, jednom od onih gdje će se ubuduće provoditi temeljno vojno osposobljavanje novih ročnika. Kao jedan od glavnih razloga naveo je problem s popunjavanjem pričuvnog sastava Oružanih snaga.

“Pripremljeno je sve i mi smo spremni započeti s provedbom vojnog osposobljavanja praktički već sutra”, poručio je Anušić.

U Ministarstvu obrane Republike Hrvatske (MORH) rekli su nam da bi prijedlog izmjena i dopuna zakona koji uređuju temeljno vojno osposobljavanje uskoro trebao biti upućen u zakonsku proceduru. Također kažu kako je planirano da najesen prvi ročnici budu upućeni u vojarne.

Godišnje oko 4000 ročnika, obuka u tri grada

Evo i ostalih odgovora MORH-a na naša pitanja oko obveznog vojnog roka koji još uvijke stvara nedoumice među budućim ročnicima:

Kada će biti upućeni prvi pozivi budućim ročnicima i kojima za vojno osposobljavanje?

Navedenim prijedlogom izmjena i dopuna zakona predviđeno je upućivanje novaka na temeljno vojno osposobljavanje (TVO) u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života, prema broju novaka koji određuje Ministarstvo obrane na temelju propisanih kriterija, a iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19 godina života, a najkasnije do navršene 30 godine života, u skladu s brojem novaka koji određuje Ministarstvo obrane.

U koliko će se turnusa/kontigenata godišnje provoditi vojno osopsobljavanje i u kojim vojarnama?

Temeljno vojno osposobljavanje provodit će se u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Očekuje se da će na godišnjoj razini obuku proći pet naraštaja po 800 kandidata, dakle godišnje oko 4000 ročnika. Moguće je da će biti i više ročnika, a Ministarstvo obrane i Oružane snage imat će osigurane kapacitete i za veći broj onih koji žele služiti temeljno vojno osposobljavanje.

Zaposleni ročnik ne smije dobiti otkaz

Koliko će trajati vojno osposobljavanje, koliku će novčanu naknadu ročnici dobiti za to vrijeme i što će biti s onima koji su zaposleni?

Obuka će trajati dva mjeseca. Ročniku koji je zaposlen i koji će biti na temeljnom vojnom osposobljavanju, miruju prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu. Zaposleni ročnik ne može i ne smije dobiti otkaz zbog pohađanja temeljnog vojnog osposobljavanja i takva kategorija ročnika će primati novčanu naknadu koja iznosi mjesečno oko 1100 eura neto te će im provedeno vrijeme na TVO-u ući u radni staž. Isto tako, nezaposleni ročnici za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja imat će pravo na mjesečnu plaću u iznosu oko 1100 eura neto te će im provedeno vrijeme ući u radni staž.

Osobe koje završe temeljno vojno osposobljavanje imat će i prednost pri zapošljavanju u državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne samouprave. To su glavni benefiti koje smo predvidjeli kako bismo motivirali služenje temeljnog vojnog osposobljavanja.

Studentima odgoda, prigovor savjesti dopušten

Hoće li obveznici koji upišu fakultet imati pravo na odgodu vojnog roka i koliko dugo?

Studentima je omogućena odgoda temeljnog vojnog osposobljavanja za vrijeme studiranja, a najdulje do navršenih 29 godina života.

Što će biti s onima koji se pozovu na prigovor savjesti? 

Što se tiče prigovora savjesti, riječ je o ustavnoj kategoriji koja je regulirana člankom 47. Ustava Republike Hrvatske, u kojem stoji da je prigovor savjesti dopušten onima koji zbog svojih vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravni na izvršavanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

Osobe koje iskažu prigovor savjesti služit će civilnu službu te je i taj dio predviđen zakonom, a što bi prema prijedlogu zakona dijelom trebalo biti nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova, a dijelom jedinice lokalne samouprave.

Nakon prodora hlarnog suhog zraka polarnog porijekla u prvim danima idućeg tjedna nad naše krajeve ponovo dolazi mutna žuta atmosfera.

Vjetrovi nad  Saharom podigli su u atmosferu velike količine pijeska, visinsko strujanje nad našim krajevima zbog primicanja ciklone s Atlantika mijenja smjer i okreće na jug i jugoistok te će idući tjedan plavu boju neba zamijeniti žučkasti sjaj pijeska. Prema posljednjim izlazima modela za prognozu vremena GFS oblak pijeska protezat će se od Sahare sve do Baltika.

Zračna masa s pijeskom će se prelaskom preko Sredozemnog mora napuniti vlagom te možemo očekivati ponovo žutu kišu.