Connect with us

Svijet

GRČKU POGODIO SNAŽAN POTRES MAGNITUDE 6,0 PO RICHTERU: Osjetio se u Prištini i Podgorici

Objavljeno

-

Snažan potres pogodio je Grčku u srijedu oko 11.15 sati

Prema prvim procjenama EMSC-a, bio je jačine 6,0 po Richteru, a uslijedili su i manji potresi na području Grčke.

Potres je pogodio Grčku oko 11.15 sati, a epicentar potresa bio je 121 kilometar jugozapadno od Soluna.

Nekoliko korisnika na Twitteru EMSC-a ostavilo je komentare da se potres osjetio u Prištini i Podgorici.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ryanair ukida niz europskih linija, evo koje su države pogođene

Objavljeno

-

By

Ryanair, najveći europski niskobudžetni zračni prijevoznik, ove je godine smanjio svoj popis letova diljem kontinenta kao odgovor na veće poreze i zrakoplovne naknade.

Šef Ryanaira Michael O’Leary ranije je oštro kritizirao odluku britanske vlade da poveća pristojbu za zračne putnike (APD) u proračunu za listopad prošle godine. No, nije samo Ujedinjeno Kraljevstvo krenulo u tom smjeru – O’Leary je zaprijetio i smanjenjem broja letova Ryanaira u Francuskoj nakon što je vlada te zemlje potvrdila planove o povećanju poreza, piše express.co.uk.

Ryanair ukida neke europske linije

Zrakoplovna tvrtka također je pozvala europske vlade da smanje ili ukinu naknade za kontrolu zračnog prometa (ATC), sugerirajući da bi ih “trebale osigurati vlade, a ne plaćati zrakoplovni prijevoznici i putnici”. O’Leary je pozvao europske čelnike da “ukinu zrakoplovne pristojbe i vrate se načelu slobodnog kretanja građana po Europi”.

No, Ryanair je već počeo ukidati neke od svojih linija u znak prosvjeda protiv visokog oporezivanja i ograničenja broja putnika. U nastavku pročitajte koje su zemlje pogođene.

Italija: Tvrtka je najavila ukidanje linije iz rimske međunarodne zračne luke Leonardo da Vinci kao odgovor na vladine planove da ograniči broj letova i poveća naknade za putnike u glavnim zračnim lukama u zemlji od 1. travnja.

Danska: Ryanairove linije do i iz sjevernog grada Aalborga u Danskoj prestat će prometovati krajem ožujka. Prošlog je mjeseca zrakoplovna tvrtka objavila planove za zatvaranje baze s dva zrakoplova u zračnoj luci Billund.

Španjolska: Najavljeno je ukidanje 12 linija iz Ryanairovog ljetnog rasporeda. Zračni prijevoznik će također smanjiti zračni promet između pet i 61% u regionalnim bazama u Santanderu, Asturiji, Santiagu i Vigu.

Njemačka: Ryanair će ovog ljeta obavljati 12% manje letova za i iz Njemačke, rekli su dužnosnici prošle godine. Ukupno 22 rute iz baza diljem zemlje bit će ukinute, sa smanjenjem usluga za 60% iz međunarodne zračne luke Hamburg, a baze u gradovima Leipzig, Dortmund i Dresden također će se zatvoriti.

 
Nastavi čitati

Svijet

U kojoj EU zemlji živi najviše migranata i kako stoji Hrvatska?

Objavljeno

-

By

Eurostat

Oko 44,7 milijuna osoba rođenih izvan Europske unije (EU) živjelo je u nekoj od država članica početkom 2024. godine, što predstavlja 9,9% stanovništva EU-a.

To je povećanje od 2,3 milijuna u usporedbi s prethodnom godinom, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Najveći broj osoba rođenih u inozemstvu koji žive u zemljama EU nalazi se u Njemačkoj (16,9 milijuna ljudi), Francuskoj (9,3 milijuna), Španjolskoj (8,8 milijuna) i Italiji (6,7 milijuna), piše Euronews.

Ipak, najveći udio imigranata u ukupnom broju stanovnika zemlje bio je uz Luksemburgu, gdje čine 51% rezidentnog stanovništva. Slijede Malta s 30,8%, Cipar s 26,9% i Irska s 22,6%.

S druge strane, osobe rođene u inozemstvu predstavljale su manje od 5% stanovništva u Poljskoj, odnosno 2,6% njezinog stalnog stanovništva. Slijedila je Rumunjska s 3,1%, Bugarska s 3,3% i Slovačka s 3,9%.

Između 2014. i 2024. udio osoba rođenih u inozemstvu povećao se u većini zemalja EU-a. Latvija i Grčka bile su jedine dvije države članice koje su zabilježile smanjenje udjela osoba rođenih u inozemstvu.

Građani Ukrajine, Turske i Maroka bili su tri najveće skupine građana izvan EU-a koji žive u zemljama članicama EU-a 2024. Slijede ih Sirijci, Kinezi, Rusi, Indijci, Kolumbijci i Brazilci. U prvih deset su još i građani Ujedinjenog Kraljevstva, a u prvih 15 su i građani BiH, Srbije i Albanije.

Na migraciju utječe kombinacija ekonomskih, ekoloških, političkih i društvenih čimbenika. U većini zemalja EU-a stanovništvo rođeno u inozemstvu bilo je mlađe od domaćeg stanovništva. Prosječna dob pojedinaca rođenih u EU-u bila je 45,1 godina, dok je za useljenike koji žive u EU-u bila 43,1 godina.

Samo je u Estoniji, Francuskoj, Hrvatskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj i Slovačkoj udio pojedinaca starijih od 65 godina bio veći u populaciji rođenoj u inozemstvu nego u populaciji rođenoj u zemlji.

Stanje u Hrvatskoj

Prema Eurostatovim podacima na koje se poziva i Europska komisija, od 1. siječnja 2023. u Hrvatskoj je živjelo oko 54.700 državljana trećih zemalja, što predstavlja 1,4 % stanovništva, te još 14.900 državljana neke druge EU članice, što je udio od 0,4%.

U 2022. godini 17,8 posto onih koji dolaze u zemlju bili su hrvatski državljani, a 82,2 posto stranci. Međutim, došlo je do promjene u obrascima migracije u Hrvatsku.

Dok je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2019. najviše migranata bilo iz država bivše Jugoslavije Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, ili iz zemalja Europske unije poput Njemačke, Slovenije i Italije, 2023. godine, prema podacima MUP-a, najveći broj boravišnih i radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije, Kosova, Filipina i Bangladeša.

Sve je više i tražitelja međunarodne zaštite – 2020. godine zaprimljeno je nešto manje od 2000 zahtjeva, a 2022. taj broj je iznosio 12.872. Najčešće zemlje podrijetla, prema nacionalnim podacima, su Irak, Ruska Federacija, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba. Nekoliko sirijskih obitelji korisnika međunarodne zaštite (ukupno 250 osoba) također je preseljeno u Hrvatsku iz Turske od 2017. do 2019. godine, te još uvijek borave u Hrvatskoj.

Eurostat

Osim toga, do kraja ožujka 2024. u Hrvatskoj je bilo ukupno 23.600 državljana zemalja izvan EU-a koji su pobjegli zbog rata u Ukrajini i bili su pod privremenom zaštitom.

 
Nastavi čitati

Svijet

Trump: Treći svjetski rat nije tako daleko

Objavljeno

-

AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je kako treći svjetski rat “nije tako daleko”, ali je uvjeren da će njegovo predsjedništvo spriječiti da se on dogodi. Upozorio je na rastuće sukobe na Bliskom istoku i u Ukrajini te naglasio važnost brzog djelovanja kako bi se spriječila eskalacija globalnih sukoba.

Trump: Da je Biden još predsjednik, danas bi bili u trećem svjetskom ratu

“Širom svijeta brzo djelujem kako bih okončao ratove, riješio sukobe i vratio planetu mir, želim mir i ne želim vidjeti da ljudi budu ubijani”, rekao je Trump.

Govoreći o ratu u Ukrajini i situaciji na Bliskom istoku, Trump je izjavio: “Pogledajte tolike smrti na Bliskom istoku i rat koji se događa između Rusije i Ukrajine. Mi ćemo to okončati. Nema nikakve koristi od trećeg svjetskog rata, a nismo tako daleko od njega. Da smo imali administraciju predsjednika Joea Bidena još godinu dana, bili bismo u trećem svjetskom ratu, a sada se za vrijeme mog mandata to neće dogoditi.”

Trump je zahvalio Saudijskoj Arabiji, koja je podržala summit održan u utorak, na organiziranju razgovora između SAD-a i Rusije, nazvavši ih “velikim korakom”.

Kritike Zelenskom

Međutim, ponovio je kritike na račun ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg je opisao kao “skromno uspješnog komičara” i “diktatora bez izbora”. Time je ponovio narative koje često koristi ruska propaganda u vezi s ukrajinskim čelnikom.

Trump i Zelenski prethodno su imali sukob na društvenim mrežama, nakon što je Zelenski izjavio da “Trump živi u prostoru dezinformacija” i “pomaže Putinu da izađe iz izolacije”.

“Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio užasan posao – njegova je zemlja razbijena, a milijuni i milijuni ljudi su nepotrebno umrli – i ne možete privesti kraju rat ako ne razgovarate s obje strane”, rekao je Trump, braneći odluku da ne uključi Ukrajinu u pregovore održane u Saudijskoj Arabiji.

“Nadamo se skorom prekidu vatre i ponovnoj uspostavi stabilnosti u Europi i na Bliskom istoku”, zaključio je američki predsjednik.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu