Hrvatska
Istraživanje: Jedna doza cjepiva dovoljna za one koji su preboljeli covid
Ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić izjavila je da istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazuje da se, nakon druge doze cjepiva protiv koronavirusa, višestruko povećavaju antitijela kod određenog broja ispitanika.
“U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 93 nova slučaja koronavirusa. 74 pacijenta su na respiratoru, deset više nego prethodni dan. Preminulo je 19 osoba. Cijepljeno je 199.498 osoba”, izvijestila je Vera Katalinić Janković.
Krunoslav Capak je rekao: “Imamo 16,3% više novozaraženih nego u proteklom tjednu. Incidencija na sto tisuća je 161,2 u Hrvatskoj. Najniža je u Istarskoj, a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Na listi zemalja EU po veličini incidenciji na šestom smo mjestu. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika nam je 1.397,5 po čemu smo na 18. mjestu. Udio pozitivnih slučajeva je 4,3%.”
Ministar Vili Beroš je izvijestio o cijepljenju: “Masovni punktovi za cijepljenje predstavljaju pokaznu vježbu zadnje faze cijepljenja. Trenutne brojke ukazuju na visoku spremnost za cijepljenje i visok interes građana. Na stranici cijepise.hr imamo 54.008 iskaza interesa građana. Pozivni centar zabilježio je 4.371 poziv.
Ne treba dozvoliti da lagani rast brojeva postane trend. Cijepljenje je dobrodošlo i ohrabrujuće, ali ne smije biti element koji će uzrokovati prekomjerno popuštanje. Ono nas neće osloboditi od svih mjera. Moramo poštovati mjere jer je to jedini način da zadržimo dobru situaciju.
Ova epidemija je još jednom naglasila ulogu žena u hrvatskom zdravstvenu sustavu. 76% zaposlenih u zdravstvu čine žene. U Ministarstvu zdravstva radi više od 70% žena”, rekao je Beroš i zahvalio ženama i čestitao im Dan žena.
Istraživanje o cijepljenju
“Ova studija je još u tijeku, no preliminarnu analizu smo napravili”, rekla je Alemka Markotić.
“Do danas je cijepljeno 426 zaposlenika klinike s dvije doze cjepiva. Od toga osam zaposlenika imalo je nakon prve doze alergijske reakcije pa nisu dobili drugu dozu. Prvi serološki testovi napravljeni su tri tjedna nakon primitka prve doze cjepiva, pred drugu dozu kod 420 zaposlenika, a drugi serološki 4 tjedna nakon druge doze cjepiva na 82 zaposlenika. Planira se pratiti i situaciju nakon više mjeseci.
I naši ispitanici su većinom žene. 89 muškaraca je bilo u istraživanju i 344 žene u dobi od 20 do 65 godina”, rekla je Markotić objašnjavajući koji su test koristili.
U pet ispitanika nakon prve doze cjepiva nije bilo detektabilnog odgovora. Većina je imala dobar odgovor. Na drugu dozu su svi odreagirali, i onih prvih pet. Svi su imali značajno visoke vrijednosti imunoglobulina G. Oko sedam puta više su bile vrijednosti nakon druge doze, a ako gledamo maksimalne vrijednosti, onda su one još puno više s iznimno dobrim odgovorom. Kad gledamo raspodjelu prema spolu, žene su i nakon prve i nakon druge doze nešto bolje odgovorile na cjepivo.
Postoji negativna korelacija s količinom antitijela i dobi, ali to još treba dodatno analizirati.
Zaposlenici koji nisu u neprestanom kontaktu s oboljelima, imali su nešto slabiji odgovor. No, nakon druge doze te vrijednosti su se izjednačile.
Cijepljenje kod osoba koje su preboljele covid ili su bile u samoizolaciji. Bilo ih je 69 u izolaciji prije cijepljenja, a oboljelih 33. Troje je nakon cijepljenja bilo u samoizolaciji i nitko nije obolio nakon cijepljenja. Nema razlike između količine antitijela djelatnika koji su bili u izolaciji, no važno je da smo tu analizirali odgovor nakon prvog i drugog cijepljenja kod djelatnika koji su preboljeli covid i onih koji nisu. Oni koji su preboljeli bolest već nakon prve doze imali su značajno visoku razinu antitijela i ona se nakon drugog cijepljenja nije povisila. Dok je kod djelatnika koji nisu bili oboljeli, dosegli su gotovo istu razinu kao i oni koji su preboljeli.
Kod onih koji su preboljeli, bit će dovoljna jedna doza i nema potrebe za drugom, ovo je dosta uvjerljiv rezultat. Nijedan djelatnik nije obolio nakon što se cijepio.”
Vidjeli smo da nema velikog rasapa u različitom odgovoru antitijelima, dodala je.
Capak je dodao: “Logično je da oni koji su preboljeli covid, prvu dozu cjepiva primili su prirodnim putem, a onda drugug dozu cjepiva koji je dodatno pojačao imunološki sustav. Logično bi bilo donijeti odluku da oni koji su preboljeli, ne trebaju primati drugu dozu, ali još će se nastaviti pratiti situacija. Još uvijek ne znamo ni za cijepljenje ni za preboljenje koliko to traje.”
Isporuka AstraZenece
“U ovom tjednu ožujka primit ćemo 62.400 doza AstraZenece, a ostale isporuke su u skladu s planiranim. Registracija cjepiva Johnson&Johsnon očekuje se u 4. ili 5. tjednu ožujka. Za vikend je rečeno da isporuka tog cjepiva ne može početi prije sredine travnja. Naručili smo 900.000 doza, ali kojom brzinom će dolaziti, to još ne znamo”, rekao je Capak i dodao:
“Što se tiče cjepiva u Austriji, ne znam. Imali smo nekoliko slučajeva smrti, ali je u svakom slučaju utvrđeno da smrt nije posljedica cijepljenja, a korištena su različita cjepiva, nije samo jedno.”
Prelazak granice i cijepljenje
“Zasad još nijedna zemlja EU nije uvela dozvolu prelaka granice na temelju cijepljenja”, rekao je Capak i dodao: “Postoje bilateralni dogovori između pojedinih zemalja EU s trećim zemljama. I mi imamo neke ponude za bilateralne dogovore, na tome se radi u EU. Sredinom siječnja donesen je dokument koji određuje reguliranje statusa cijepljenja, ali ne u svrhu prelaska granice. Sad se i o tome razgovara. Doći će trenutak kad će EU uvesti pravila, no još postoje komtroverze. Primjerice, što je s prijenosom virusa onih koji su cijepljeni, koliko traje imunitet, što s cjepivima koja nisu registrirana u EU… Ide se prema tome da se prizna certifikat za prelazak granice.
Davor Božinović je dodao: “17. ožujka bi EU trebala izaći s nacrtom dokumenta. Možda će certifikat o cijepljenju biti jedinstven. O tome se razgovara već neko vrijeme. I mi ćemo kao druge članice imati svoju politiku oko prelaska granice RH.”
Cjepiva i nove varijante
“Imamo podatke o tome da neka cjepiva slabije štite protiv novih varijanti – britanskog, brazilskog i južnoafričkog. AstraZenecino nešto slabije štiti od južnoafričkog soja. Sad pratimo češku i njujoršku varijantu i njihov utjecaj na brzinu širenja bolesti i težinu kliničke slike. U velikoj mjeri cjepiva štite i od novih varijanti, ali nitko ne zna kako će se to razvijati ni hoćemo li se morati cijepiti svake godine. Ne znamo ni koliko imunitet nakon cijepljenja traje. Proizvodnja cjepiva protiv novih varijanti bit će puno lakša”, naglasio je Capak.
Kućni testovi i lijekovi
“Što se tiče tih testova koji su pušteni u slobodnu prodaju, tzv. samotestovi, poput brzih antigenskih trebaju zadovoljiti određene uvjete. Među ostalim, uputstva za korištenje moraju biti dovoljno jasna, treba ih potvrditi HALMED itd. U Hrvatskoj dosad nemamo nijedan takav test registriran iako će vjerojatno brzo doći. Imali smo pokušaj registracije takvog testa, validirali smo prije otprilike 4 tjedna, no nije bio dovoljno osjetljiv da bismo ga pustili na tržište. Očekujemo da će se javiti proizvođači s novim testovima”, rekao je Capak.
Markotić je dodala: “Što se tiče lijekova, nema novih rezultata. Kortikosteroidi u pravilnim dozama mogu smanjiti upalnu reakciju i smrtnost kad bolest ide prema težem obliku. Sad se zna da imunoglobulline treba dati ranije osobama koje imju rizik od razvoja teškog oblika bolesti.”
Sputnjik V
“Naš kontakt je i dalje ostvaren, čekamo dokumentaciju koju će onda HALMED evaluirati”, objasnio je Beroš o Sputnjiku V.
“EMA je započela službenu analizu”, dodala je Markotić.
Epidemiološke mjere
Božinović je rekao: “Krajem tjedna moramo razmisliti o produžetku mjera. Sad je još rano konkretno govoriti o tome, ali s obzirom na rast teško da se od 15. ožujka mogu očekivati popuštanja. Prije bi trebalo biti u fokusu očuvanje sadašnjih mjera da se ne moramo vraćati nazad. Nastavit ćemo pratiti situaciju sa širenjem virusa u Hrvatskoj i izvan zemlje i donositi mjere. Nema tu copy-paste pristupa i mislim da je to ispravno.”
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega