Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DUHOVNA OBNOVA NA SMILJEVCU P. Arek Krasicki: “Možemo moliti puno krunica, ali ako nemamo ljubavi, uzalud sve.”

Objavljeno

-

P. Arek Krasicki predvodio je korizmenu duhovnu obnovu od četvrtka 4. do subote 6. ožujka u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru. Obnova se sastojala od misnog slavlja i duže homilije, prigodnih poticaja tijekom euharistijskog klanjanja i pobožnosti križnog puta te osobnih susreta vjernika s p. Arekom.

„Najlakše se obratiti kad je čovjek daleko od Boga, kada je netko tko ne vjeruje odjednom postao vjernik. Najteže obraćenje događa se kada je čovjek najbliži Bogu: svećenik, časna sestra, ti koji si svaki dan na misi. To obraćenje je jako teško. Teže je onima koji su stalno vjernici. Kada  kažeš, ‘Radim to i to, što mi još nedostaje da učinim’. Nedostaje blizina Isusu, Božja Riječ. Zato dolaze strah, nesigurnost, zato se često događa pustinja. Dozvoli Duhu Svetom da te zapali i da u pustinji nikne cvijet, ljiljan, kaže Sveto Pismo“ rekao je p. Arek.

Tragom spominjanja srca i bubrega u navještenoj Božjoj riječi susreta, p. Arek je rekao da su srce i bubrezi o kojemu govori Biblija povezani s našom savješću. „To je savjest čovjeka. Tu čujemo Božji glas, u našoj savjesti. Židovi nisu znali izreći savjest, zato su govorili srce i bubrezi: tu čuješ, tu osjećaš, govoriš s Bogom“ rekao je p. Arek, upitavši: „Kakvo je tvoje srce, u kakvoj kondiciji je tvoja savjest, tvoji bubrezi? Što se tu događa? Gledaš li to rendgenom, svaki dan čineći ispit savjesti? Preporučujem ispit savjesti kao vrsnu molitvu, taj rendgenski način gledanja svoga srca i bubrega“ potaknuo je p. Arek.

Tumačeći biblijski izvještaj o Lazaru, p. Arek je rekao da ime Lazar znači – Bog mi je pomoć. Potaknuo je vjernike da za sebe kažu: „Ja sam Lazar. Bože, dođi i pomozi mi. Ti si moja pomoć, ti si sve moje“.

Vulgata u izvještaju za mjesto gdje se nalazi bogataš kaže da je to pakao, ne neka rupa, bezdan. „Bogataš, a to može biti svatko od nas, nije imao vremena za Lazara. Njegovo srce je bilo zatvoreno za čovjeka koji je patio. Bio je do njegovih vrata i prolazio je pokraj njega, ali u srcu nije bilo pozdrava ni ljubavi prema Lazaru. Sv. Ivan od Križa govori da ćemo na kraju dana biti suđeni po ljubavi. Nećeš biti suđen po strogosti prema sebi, koliko si discipliniran, kako si pogledao, gore, dolje, kako si ruke držao, ne po tome. Nego po ljubavi“ poručio je p. Arek.

Lazar je jeo od onoga što je padalo s bogataševa stola. Ležao je u čirevima koje su lizali psi. „S jedne strane, suhi jezik bogataša koji vapi u paklu i želi rashladiti svoj jezik, s druge strane, psi koji dolaze lizati rane Lazara. Pas je za Židove nečista životinja. Ali, pas u Starom Zavjetu simbolizira navještaj Božje riječi, što je malo čudno“, rekao je propovjednik. Podsjetio je da naziv redovnika dominikanci, dominikanis, znači Božji psi, Gospodnji psi, oni koji idu navješćivati Radosnu vijest. Jeremija i Izaija govore svećenicima Starog Zavjeta: ‘Zašto šutite, morate lajati, poput pasa!’. To znači navješćivati Radosnu vijest ljudima. ‘A vi šutite, mudro šutite’.                     

Krasicki je pojasnio i usporedbu pasjeg jezika i jezika bogataša. „Ne možeš izaći sam iz svojih rana. Nakon grijeha, u tvom srcu nastaju rane. Osjećaš nestabilnost, više puta ispovijedaš isti grijeh, ali ne osjećaš u srcu da se nešto popravilo, da si zakoračio naprijed. Kako osjetiti u sebi da ti je Bog oprostio? Još uvijek mislimo da je sve što mi se događa posljedica moga grijeha. Dapače, prisilne misli dolaze nakon određenih teških grijeha i muče osobu. Umjesto radosti nakon sakramenta ispovijedi, izlaziš tužan. U tome ti je potreban drugi tko će te podići iz tvojih rana, tko će ih zacijeliti“ rekao je p. Arek, spominjući i Gideona, starozavjetnog patrijarha i suca iz Knjige o sucima.

„Kad je Gideon krenuo u borbu, odabrao je 300 ljudi koji su poput pasa pili vodu na potoku. To je bio znak da su ti ljudi slabi i Gideon ih je prepoznao kao najslabije ljude. Tvoje rane, to su tvoje slabosti. U tome što proživljavaš, nemogućnost izlaska iz grijeha, iz određenih situacija u obitelji, na poslu, kod kuće, Gospodin te poziva na suradnju i kaže ‘Možeš’. Pokupi svojih 300 slabosti i dođi kod mene, jer ti ćeš pobijediti kao što je Gideon pobijedio. Dobit ćeš bitku. Zato ti je potreban drugi – Božja riječ, sam Bog“ poručio je p. Arek.

Krasicki je poželio prisutnima da ih prožme Božja riječ, da je proniknu, da imaju pronicavo i izliječeno srce. „Dozvoli da Božja riječ poput psa izliječi tvoju ranu, tvoje čireve, tvoju slabost, sve zbog čega toneš, više ne možeš. Ali to može Božja riječ. Potrebna je i osoba koja će te podići. Nemojte biti bogataši u tom smislu“ rekao je p. Arek, opomenuvši da ne mislimo kako je neka osoba zaslužila da pokraj nje prođemo a da je ne pogledamo, odbacimo, jer ne poznajemo što je u nekoj osobi.

„Nemojte biti takvi bogataši. Možemo moliti puno krunica, ali ako nemamo ljubavi, uzalud sve. Toliko puta sam se uvjerio u to. Ako nema ljubavi, ništa sam. Bogataš je prolazio pokraj toga čovjeka. Nemoj ti tako proći. Tvoja dobra riječ upućena nekome podići će čovjeka i pomoći da njegove rane zacijele. Ako počneš dobro govoriti, tvoja riječ će ozdraviti drugu osobu. Na misi primaš Isusa u sakramentu, postaješ Božji liječnik, prenositelj Božjih milosti i liječiš svojim jezikom. Pobijedit ćeš. Nemoj nikad misliti da će te tvojih 300 slabosti nadvladati“ ohrabrio je p. Arek.

Preporučio je da ne mislimo kako nismo dostojni zamoliti Isusa za neku milost. „U svakom susretu s ljudima koji dolaze Isusu, nitko od ljudi koji su bili izliječeni, iscijeljeni, nije rekao ‘Ja nisam dostojan. Jesam li ja dostojan, Gospodine?’. Satnik je to rekao u drugom kontekstu. Možda osjećaš da si u pustinji poput Lazara, da je tvoj život pustinja, da tvoj život nema smisla. Možda si pokušavao podići ruku na sebe, u mislima. Ima toga i kod najsvetijih ljudi, najrevnijih ljudi, da dođe misao kako ništa nema smisla. U pustinji ćeš susresti život, ljubav. U pustinji nema života. A prorok Izaija kaže: ‘Neka procvjeta pustinja’. Jesi pokušavao tako reći svojim problemima?“ potaknuo je p. Arek, rekavši kako mi gledamo u pustinju, u kamenčiće, pijesak, u neživot i kažemo – Ne može biti bolje.

„A prorok Izaija kaže – Može biti bolje! Pripremite put Gospodnji u pustinji. Svim svojim problemima reci poput proroka Izaije: Neka procvjeta moja pustinja, jer moj Gospodin dolazi! U toj pustinji Isus traži tebe. Tu gdje je bio vrt i raj, nakon grijeha đavao je ušao u raj. Nisu Adam i Eva bili izvan raja. Đavao je ušao u obliku zmije, stvorenja. Đavao se želi materijalizirati. On želi ući tu gdje je za tebe raj ući i ukrasti sve za sebe, raj preoblikovati u pustinju. Najčešće se zločinac vraća na mjesto zločina. Đavao se često vraća na mjesto gdje se dogodila pustinja nakon rajskog vrta“ upozorio je p. Arek.

Isus je išao u pustinju kako bi se borio s đavlom. Bio je od Duha Svetoga natjeran ići u pustinju. „Nije Duh Sveti rekao Isusu, ajmo se malo prošetati u pustinju, 40 dana, odmoriš se, nema nikoga. Ne, nego, nagnuo ga je Duh da ide u pustinju i bori se sa đavlom. Mislite da je Isus trebao 40 dana da pobijedi đavla? Da to nije mogao učiniti za sekundu? Mogao je Isus pobijediti đavla, ali 40 znači punina trpljenja, punina iskušenja. Punina patničke stvarnosti koja se događa svakome od nas. To znači tih 40 dana. Isus ima moć, jer je Bog, da Đavao i Zlo nestanu u trenutku.

Bog je jači od svega zla koje ti se događa u životu. I on će to zlo nadmašiti. Tu gdje se tebi događa zlo, u tvojoj pustinji, tu ćeš susresti Isusa. Tu ćeš susresti ljubav. Baš na tim mjestima. Zato što se Isus bori protiv zla, protiv đavla, umjesto tebe. On je na takvim mjestima prije nego što se sve tebi u životu izdogađalo. Isus je tu bio prije tebe“ poručio je p. Arek, istaknuvši kako „Đavao kao da stoji na vratima raja i sve želi okrenuti u pustinju, cijeli naš život okrenuti u pustinju. Sve što je uništio stari Adam, vraća natrag novi Adam, Isus Krist“.

Krasicki je rekao kako je prema midrašu, židovskoj priči, Bog Adamu i Evi na odlasku iz raja dao dar suza. Kad im bude teško u životu, pa zaplaču, tada će se sjetiti Boga i bit će im lakše. „Kad god bi Adam i Eva zaplakali, sjetili bi se Boga i poželjeli bi se vratiti u raj. Na kraju Ivanovog evanđelja Marija Magdalena dolazi u vrt i plače jer traži Isusa. I tu su suze i vrt. Tu gdje si u pustinji, tu se vraća radost sa Zaručnikom jer Zaručnik traži tebe, svoju zaručnicu, u pustinji“ rekao je p. Arek.   

„Nekad si u dolini smrti, a iznad doline su planine, brda. Pomisliš da bi bilo bolje da si gore. Ali ta dolina je za tebe zaštita. Gospodin je s tobom. On te želi spasiti. Ako sad prolaziš kroz tešku dolinu, brda koja su iznad tebe onemogućuju da te đavao uništi, brane te. Nemojmo zaboraviti da đavao želi uništiti čovjeka, njegovu obitelj, sve“ upozorio je p. Arek. Potaknuo je da se molimo svome anđelu čuvaru. „Gospodin je imao svog anđela čuvara u Getsemanskom vrtu prije smrti. I ti imaš svoga anđela čuvara. Mnogi su kao prvu naučili molitvu Anđele čuvaru mili. Vrati se na tu molitvu. To nije dječja molitva. To je molitva tvoje zaštite. Bog zna što je za tebe najbolje. Dao ti je anđela čuvara, iskoristi to. Čuvajmo se oholosti jer oholost, taština, uništila je vrt“ upozorio je p. Arek.

Krasicki je istaknuo i značaj zadobivanja potpunog oprosta. „Svaka duhovna obnova, križni put, župni blagdan je prilika za potpuni oprost. Kad moliš krunicu, litanije, kad pola sata kod kuće čitaš Božju riječ, kad moliš sv. Josipa i ideš na tu pobožnost u Godini sv. Josipa, dobivaš potpuni oprost.  Iskoristite tu priliku. Tada se uništavaju sve tvoje vremenite kazne. Ako na zemlji to ne činiš, kasnije ćeš morati duže ostati u čistilištu. Iskoristite priliku potpunih oprosta jer oni liječe tvoje tijelo, tvoju dušu i duh, nakon grijeha. Nažalost, svećenici o tome sve manje govore. Ispovjediti se, moliti  Vjerovanje i Oče naš na Papine nakane i pričestiti se. Tu gdje je sada pustinja tu će sve oživjeti, jer je to proročka riječ i ona se tiče tebe. Naš najveći problem je da mi ne vjerujemo tim riječima. Nemojte mimo svojih ušiju puštati Božju riječ koja iscjeljuje rane svakog dana. Kršćani zaboravljaju pročitati, primiti Božju riječ, a Božja riječ natapa da osoba postane drugi čovjek. Kad Božja riječ uđe u srce čovjeka, ona sve preokrene, izvrne naopačke – da bude dobro, bolje, da bude sveto“ poručio je p. Arek Krasicki.

Izvor: Zadarska nadbiskupija

 

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE NEDJELJE: U Benkovcu duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje

Objavljeno

-

By

Duhovni susret za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u nedjelju, 17. studenog, u župi Rođenja BDM u Benkovcu.

Susret počinje u 15 sati duhovnim nagovorom kojeg će održati o. Jozo Milanović, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.

U 16 sati je euharistijsko klanjanje, a u 17 sati misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu.

Misu u 23,30 sati za hodočasnike koji će pješice ići od Benkovca do Škabrnje, u benkovačkoj župnoj crkvi predvodi don Duje Kurtović. Nakon mise je noćni hod sudionika prema Škabrnji, gdje će sudjelovati na obilježavanju 33. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.

Događaj organizira Povjerenstvo za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, obitelji branitelja i žrtava Domovinskog rata Zadarske nadbiskupije.

***

Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji u 11 sati predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.

Nakon mise je polazak sudionika u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ od crkve do groblja sv. Luke, gdje će kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položiti cvijeće i svijeće, a svećenik će izmoliti molitvu odrješenja za pokojne.

Komemorativni program u sjećanju na žrtve Škabrnje počinje u 9,45 sati na lokaciji Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se i dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine.

U 10,15 sati, od Ambara kreće Kolona sjećanja sudionika, hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji. Tu će zajednički vijenac u ime svih Izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KOLJNOF 2024. / Zadrani Pablo i Tomislav Marijan Bilosnić na Međunarodnim književnim susretima u Mađarskoj

Objavljeno

-

By

U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.

Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant,  (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).

Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.

Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu,  pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.

U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar.  Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.

Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.

Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.

U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u  Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.

Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.

Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i  nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i  dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).  

U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.

Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška  Grubić Babra.

Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.

Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof  gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od  Petrova sela do Šoprona.  

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ULAZ BESPLATAN / U Kneževoj od petka izložba “Ljepota različitosti”

Objavljeno

-

By

Iz Narodnog muzeja pozivaju na otvorenje izložbe LJEPOTA RAZLIČITOSTI – 18. INTERKULTURALNA ART –  PROMOCIJA  ZADAR 2024., u petak 15. studenog u 18h u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače.

Izložba će biti otvorena do 30. studenog te je ulaz besplatan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu