Svijet
STIŽE PROLJEĆE! KOLIKA JE OPASNOST OD ZARAZE COVIDOM NA OTVORENOM? Stručnjaci odgovaraju: Što kad je hladno, a što kad je vruće?
Studije potvrđuju da je opasnost od zaraze vani ekstremno niska, no što povećava, a što smanjuje rizik
Dani su sve topliji, sve više vremena se provodi vani na svježem zraku. DW se kod vodećih stručnjaka raspitao zašto su na otvorenom male šanse za zarazu koronavirusom i treba li se više kloniti pušača ili sportaša?
Je li vani potpuno sigurno?
Aerosoli, sićušne čestice koje lebde zrakom, glavni su krivac za prenošenje koronavirusa. Prema nalazima znanstvenika, to se događa uglavnom u zatvorenim prostorijama. „Zato što je cirkulacija zraka na otvorenom mnogo veća. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosola razrjeđuje“, kaže nam Nico Mutters, šef Instituta za javno zdravlje pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu.
Slično kaže i virusolog Aleksander Kekule, ali dodaje – to sve važi ako se i na otvorenom drži razmak od najmanje metar i pol. „Ako ne držite taj razmak, gledate se licem u lice i glasno pričate, pjevate, vičete, pljujete – onda se, umjesto aerosolima, možete zaraziti kapljično.“
Studije potvrđuju da je opasnost od zaraze vani ekstremno niska. Jedno istraživanje iz Kine je proučilo 7.324 slučaja zaraze – samo u jednom slučaju na otvorenom. Kekule kaže da to isto važi za mutacije virusa – one su nešto zaraznije, ali mjere ostaju iste. „Mutanti ne lete dalje”, kaže virusolog.
Kako utječe vjetar?
„Što vjetrovitije, to će prije biti razbijeni oblaci aerosola koje čovjek proizvodi”, kaže Gerhard Scheuch, fizičar i istraživač aerosola. Na pitanje je li recimo na livadi gdje borave različite grupice ljudi moguće da vjetar odnese aerosole od jedne do druge grupe, Scheuch kaže da je to praktično nemoguće.
„Samo zbog tjelesne temperature se stvara neka vrsta zračne struje koja uglavnom, kao kod kamina, ide prema gore“, priča ovaj fizičar za DW. Jer, tjelesna temperatura od oko 37 stupnjeva je uglavnom viša od vanjske temperature. „Time se topliji zrak penje gore, pa i taj oblak aerosola.”
Jedna studija u Iranu je također potvrdila da vjetar ne igra nikakvu ulogu u prenošenju virusa.
Što kad je vani toplo, a što kad je hladno?
To nije do kraja znanstveno razjašnjeno. Američki istraživači su pratili razvoj infekcije u toplim, hladnim, suhim i vlažnim predjelima Kine – i nisu našli nikakve razlike. Jedna austrijska studija je ustanovila da ultraljubičasto zračenje Sunca ubija virus recimo na površinama, ali da to malo utječe na prijenos zaraze s čovjeka na čovjeka.
Mutters kaže da se na Sunce ne treba oslanjati – više je ultraljubičastog zračenja ljeti, ali je recimo u snježnim predjelima ono još veće zbog refleksije snijega. Osim toga, on ukazuje na to da pandemija jednako pogađa i toplije i hladnije predjele.
Kekule pak vjeruje da to ništa ne govori o samo biti stvari, jer pretpostavlja da se i u toplim predjelima ljudi masovno zaražavaju unutra. „Baš tamo više borave unutra gdje su klima-uređaji i ventilatori”, kaže on.
Ima li opasnosti od sporta?
Stručnjaci kažu da i sportaši, recimo pri džogingu, trebaju drže razmak od metar i pol usprkos tome što, u stanju fizičkog opterećenja, dublje dišu i izbacuju više čestica u zrak. „Ako neko samo protrči pored vas, čak i na malom razmaku, rizik je vrlo nizak”, kaže nam Birgit Wehner, istraživačica aerosola s Instituta Leibnitz.
Slično misli i njen kolega Gerhard Scheuch – i zadihani sportaši bi morali stajati dugo jedni pored drugih da bi se zaraza prenijela. Zato on ne vidi problem ni u momčadskim sportovima poput nogometa. „Ali problem nastaje kad se koriste svlačionice ili WC. To su opasne prostorije. One se moraju dobro provjetravati.”
Kao kontroverzna važi jedna nizozemska studija koja je prošle godine pokazala da je potreban veći razmak među sportašima. Kažu, od biciklista valja držati dvadeset metara razmaka. Kritičari naglašavaju da je ta studija obavljena u aerotunelu, a ne pod realnim uvjetima.
Je li susret s pušačima opasniji?
Još niti jedna studija nije povezala pasivno pušenje s povećanim rizikom od zaraze koronavirusa. „Pušenjem se ne izbacuje više virusa u okoliš”, kaže Scheuch. Ni Nico Mutters sa Sveučilišne klinike u Bonnu ne vidi da su pušači na bilo koji način zarazniji.
Doduše, prema Institutu „Robert Koch“, pušači imaju nešto veći rizik od teškog oboljenja ako se zaraze. Ali po druge nisu opasniji.
Ima li maska na otvorenom smisla?
Ima, ako se ne može držati razmak. Pogotovo u većim gužvama, recimo na koncertima. „Ili kad ste na autobusnoj stanici, ili u nekom redu, onda maska ima smisla“, zaključuje Wehner.
Papa Franjo je u poruci zahvale vjernicima poslanoj u nedjelju iz rimske bolnice Gemelli, gdje se već više od mjesec dana liječi od obostrane upale pluća napisao da je “oslabljen” i da se “suočava s kušnjom”.
“Suočavam se s kušnjom i pridružujem se tolikoj braći i sestrama koji su u ovome trenutku bolesni i krhki, poput mene. Naša su tijela oslabljena, ali čak ni u ovom slučaju ništa nas ne može spriječiti da volimo, da molimo, da dajemo sebe i da jedni drugima u vjeri budemo sjajni znakovi nade”, napisao je papa u poruci Anđeo Gospodnji koju je objavio Vatikan.
Argentinski Papa (88) još je jednom odao počast medicinskim radnicima. “Kolike geste ljubavi osvjetljavaju sobe, hodnike, klinike, sva ta mjesta na kojima se pružaju najskromnije usluge!”
“Svima vama zahvaljujem na molitvama, a zahvaljujem i onima koji mi pomažu s takvom predanošću“, dodao je, posebno istaknuvši zahvalu djeci koja mole za njega.
Vjernike je pozvao da “mole za mir, osobito u ratom ranjenim zemljama: u mučeničkoj Ukrajini, u Palestini, Izraelu, Libanonu, u Burmi, Sudanu i Demokratskoj Republici Kongu”.
Sveti Otac će ostati u bolnici Gemelli na daljnjem liječenju unatoč tomu što mu se zdravstveno stanje postupno poboljšava, objavio je Vatikan u subotu navečer.
Papa je u tu rimsku bolnicu prevezen 14. veljače zbog bronhitisa koji je postupno prešao u upalu pluća. Upala je zahvatila oba plućna krila.
Premda je njegovo stanje sada “stabilno” i više nije u životnoj opasnosti nastavit će s liječenjem u bolničkoj ustanovi na neodređeno vrijeme, stoji u najnovijem službenom medicinskom biltenu objavljenom u subotu.
Franjo, kojemu je u 21. godini života operativnim zahvatom odstranjen gornji režanj desnoga plućnog krila, pati od respiratornih problema, a posljednjih je godina suočen i s drugim zdravstvenim problemima.
Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.
Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.
U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.
Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.
Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.
Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.
Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.
Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.
Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.
I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.
Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.
Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.
Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.
U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.
Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.
Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.
Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.
Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.
Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.
U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.
Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.
Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.
“Moždani pacemakeri”: Implantati na testiranju za pomoć alkoholičarima i narkomanima
(FOTO) CIJENE, STRANI RADNICI… / Zadarski taksisti uputili priopćenje nakon prosvjeda. Evo što točno traže…
STOPOSTOTNI ODAZIV? U Zadarskoj županiji sutra je u štrajku osamnaest škola. Evo popisa…
Znate li kako najekonomičnije voziti autocestom? Postoji točno određeno pravilo
