Connect with us

Hrvatska

Beroš: Britanski soj preuzima dominaciju u Hrvatskoj i u Europi

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.342. Među njima su 874 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 72 pacijenta. Preminulo je osam osoba.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da posljednjih tjedan dana imamo porast od 28,8 posto.

Prosječna incidencija u Hrvatskoj je 198,4. Najnižu ima Istarska županija, a najvišu Dubrovačko-neretvanska.

U usporedbi sa zemljama EU-a, RH je na sedmom mjestu. Nižu incidenciju imaju Finska, Danska, Španjolska, Njemačka, Irska i Portugal, a najlošije stoji Češka.

Istaknuo je da je HALMED zaprimio 1580 prijava nuspojava: 1005 na Pfizerovo, 88 na Modernu, 485 na AstraZenecu i dvije prijave na nepoznato cjepivo. 

Capak je rekao da su u petak kasno popodne došli rezultati sekvencioniranja za 353 uzoraka. Od toga je 204 ili 57 posto je britanski soj, 45 češki i četiri uzorka južnoafrički soj. Dvoje zaraženih južnoafričkom varijantom putovali su iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje je zaraženo u Hrvatskoj.

Beroš: Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako smo mi jedini koji mogu prekinuti uzlazne brojke. Istaknuo je da je oko nas dovoljno upozorenja, uključujući i dominaciju britanskog soja koji je zarazniji i polako preuzima dominaciju i u RH i u Europi.

– Također, pogoršanje epidemiološke situacije u okruženju dovoljan je element koji mora naglasiti da moramo poraditi na osobnoj odgovornosti, rekao je.

Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo i rade se iznimni napore na tom planu, rekao je. 

– Ne želimo zatvoriti vrata i drugim, alternativnim načinima dobave cjepiva te razgovaramo sa svim faktorima koji su dostupni na svjetskom tržištu, ali pod osnovnim preduvjetom poštovanja domaće i europske legislative. Najveći interes hrvatske Vlade je zdravlje i sigurnost hrvatskih građana, naglasio je. 

Osvrnuo se i na cjepivo AstraZenece.

– Ono je prvo najavljivano kao učinkovito cjepivo. Najveći problemi s tim cjepivom su vezani uz isporuke, ali i oko toga tko se može cijepiti i izaziva li nuspojave. WHO je upozorio da je preko 268 milijuna ljudi cijepljeno AstraZenecinim cjepivom i da nema jasnih pokazatelja da je u većem opsegu od ostalih cjepiva ono povezano s smrtnim ishodima ili određenim poremećajima. Također, AstraZeneca je dostavila svoja istraživanja koje se odnose na 17 milijuna cijepljenih, gdje se ne navodi posebna povezanost s patološkim stanjima, rekao je Beroš.

U vezi problema s tromboembolijskim incidentima, Beroš je rekao kako se dnevno u Hrvatskoj hospitalizira devetoro bolesnika koji imaju trombozu ili plućnu emboliju, a veliki dio njih umre.

– Može doći do povezanosti takvih slučajeva i cijepljenja, no bitno je da struka na jasnim kriterijima isključi ili potvrdi povezanost između cijepljenja i neželjenog događaja, istaknuo je.

Rusko i kinesko cjepivo

Upitani o dokumentaciji koju je ruska strana poslala, Capak je rekao da on sadržaj te dokumentacije ne zna, te da je to u nadležnosti HALMED-a. 

– Tijekom ožujka imamo dogovoreno 23.000 doza tjedno. Pfizer je u petak obećao da će dostaviti nešto veće količine, ali nismo dobili potvrdu niti veće količine. Danas smo primili 23000. Za sve dalje ćemo vidjeti kad nam se jave, rekao je Capak.

Dodao je i da su razgovarali i s predstavnicima kineske farmaceutske kompanije.

– Napravljen je zapisnik i zaključak od strane stručnjaka HZJZ-a i upućeno je ministarstvu zdravstva. Nismo dobili dovoljno informacija o tom cjepivu, oko toga koliko je učinkovito, sigurno i kakve nuspojave ima. To bismo trebali dobiti u nekoj od sljedećih faza razgovora. Zasad smo dobili samo šture informacije, koliki su kapaciteti proizvodnje i kakve je proizvodnje cjepivo. A mi smo zatražili i rezultat treće faze kliničkih ispitivanja i rečeno nam je da se to može dobiti u nekoj drugoj fazi razgovora, rekao je Capak.

Stožer o količini cjepiva

Na pitanje zašto je Hrvatska među najlošijim zemljama članicama Europske unije po količini cjepiva.

– Brojke su različite jer je unutar Europske unije odlučeno da će se pro-rate, ona količina cjepiva po broju stanovnika određivati za pojedine farmaceutske kuće, a ne ukupnu količinu cjepiva koju je EU zakupila. AstraZeneca je trebala biti prvo cjepivo koje će se registrirati i s obzirom na to mi smo odlučili da ćemo uzeti 3,8 milijuna doza tog cjepiva. Međutim, EU nam je smanjila tu količinu na 2,7 milijuna doza za koje smo s EU-om i AstraZenecom sklopili ugovor. Neke druge države su i druga cjepiva uzimali u maksimalnim količinama. Mi nismo u početku tako postupili i uzeli smo milijun doza Pfizer jer smo uzeli AstraZenecu. Kasnije smo to pokušali ispraviti. Prve doze koje su se ugovarale isporučivale su se u prvom kvartalu – AstraZeneca nam je tada trebala isporučiti više od milijun doza, ali to nije učinila i zato smo u relativno lošijem položaju od drugih zemlja koje su od drugih proizvođača naručili maksimalne količine, rekao je Capak.

Na pitanje može li se poništiti ugovor s AstraZenecom i odustati od naručenih doza, rekao je da je to pravno pitanje i da ne zna možemo li se ugovor poništiti bez posljedica.

Ministar unutarnjih poslova te načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović rekao je kako je Europska komisija pregovarala i ugovarala u ime svih država članica sa svim proizvođačima.

– Činjenica je da su sve države članice više ili manje, ali uglavnom su nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Potvrda toga je izjava potpredsjednika EK-a koji je jučer javno rekao da je EU načinila pogreške u osmišljavanju strategija cijepljenja za svoje države članice, rekao je Božinović.

Odbacio je nagađanja kako bi za Hrvatsku bilo bolje da je ušla u pregovore s proizvođačima mimo Europske komisije. Sve države članice su autorizirale EK da pregovara, mislim da je to jedini ispravni put, rekao je Božinović.

Uvjeren je će Europska komisija iz teške situacije izaći s novim iskustvom jer zdravstvena politika nije bila dio integrirane politike EU, a pokazalo se da samo zajedničkim solidarnim pristupom EU može rješavati problem globalne pandemije.

Božinović tvrdi kako se najveći problem pojavio u proizvodnim kapacitetima za cjepiva. Prikupljaju se podaci na razini EU-a kolike kapacitete imaju pojedine države, potrebna su ulaganja u javno zdravstvo, znanost i istraživanje.

Na pitanje koliko je ljudi odbilo cijepiti se s AstraZenecom, Capak je rekao kako je predstavnica KOHOM-a izjavila je da je oko 30 posto ljudi odbilo cijepljenje AstraZenecom, na temelju telefonske ankete s ljudima s kojima je u kontaktu.

– Ne znam točan podatak, ali prema našim procjenama to je puno manje od 30 posto, rekao je.

Značajan pad mortaliteta starijih osoba nakon cijepljenja

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić ukazala je na značaj cijepljenja starijih osoba istaknuvši da je razini EU-a uočen značajan pad mortaliteta od Covida-19 kod starijih osoba nakon cijepljenja.

– Procijepljena skupina od 25 starijih osoba u domu u Belgiji nakon inficiranosti južnoafričkim sojem nije imala teže simptome niti su umrli. Ima puno pozitivnih rezultata nakon cijepljenja starijih ljudi, rekla je Markotić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

-

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres u BiH, osjetio se i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Potres magnitude 2.7 pogodio je u utorak oko 13:30 Bosnu i Hercegovinu, a epicentar je bio šest kilometara zapadno od Gruda i 38 kilometara zapadno od Mostara, izvijestio je EMCS. Epicentar potresa bio je šest kilometara zapadno od Gruda, a osjetio se i u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu