Hrvatska
GORDAN LAUC: “Bila bi velika greška obustaviti cijepljenje AstraZenecinim cjepivom”
‘Kod starijih od 65 godina tu nema nikakve dileme i živi virus je puno veći rizik od cjepiva. Kod mlađih osoba ta razlika nije toliko izražena, pa tu možda treba malo sačekati i bolje proučiti dostupne podatke’
Molekularni biolog i član Vladina znanstvenog savjeta Gordan Lauc komentirao za HRT je drastični skok broja zaraženih u Hrvatskoj. Lauc vjeruje kako će se s dolaskom projeća virus znatno sporije širiti.
“Nažalost ovaj ožujak je dosta hladan tako da još uvijek ne vidimo blagotvorni učinak toplog vremena, no osobno vjerujem da on neće izostati”, rekao je Lauc.
Kaže kako je sve više dokaza da se koronavirus neučinkovito prenosi na otvorenom te vjeruje kako će proljeće opet odigrati bitnu ulogu.
“Isto tako, s prestankom sezone grijanja više nećemo imati problem jako suhog zraka koji isušuje sluznice i olakšava virusima da prođu kroz našu mukoznu barijeru”, rekao je Lauc.
Dodaje kako nema dvojbe kako je kontakt ono što omogućava širenje virusa, no navodi kako se niti kod nas niti u svijetu formalne mjere raznih zabrana nisu pokazale učinkovitima.
‘Formalno nametnute mjere nisu odlučujući faktor’
“Vidimo da je pred nekoliko tjedana najveći rast bio u Dubrovačko-neretvanskoj, no tamo već neko vrijeme vidimo da se broj slučajeva smanjuje. Nakon toga je najviše rasla Splitsko-dalmatinska, a zatim Primorsko-goranska. U istom periodu u gotovo cijeloj Slavoniji smo vidjeli smanjenje broja slučajeva. To je vrlo jasan dokaz da formalno nametnute mjere nisu odlučujući faktor u širenju epidemije”, kaže Lauc.
Dodaje kako su jedine učinkovite formalne mjere zabrane većih okupljanja i ograničavanje manjih okupljanja, što se može regulirati propisima.
“Primjerice veliko serološko istraživanje koje smo proveli pokazali smo da je u nekim tvrtkama bilo ispod 15% ljudi koji su razvili protutijela, a u nekim drugim i preko 50%. Svi oni su radili pod potpuno istim propisanim mjerama. Ne postoje nikakvi dokazi da bi uvođenje strožih mjera učinkovito usporilo širenje epidemije i mislim da bi bila velika pogreška uvoditi neke nove zabrane”, smatra Lauc.
‘Teške nuspojave pojavljuju se i kod drugih cjepiva’
Komentirao je nuspojave cijepljenja AstraZenecom, čije cjepivo sada mnogi odbijaju primiti.
“Nažalost određeni slučajevi teških nuspojava su se dogodili i vjerojatno će se dogoditi i u budućnosti. AstraZeneca je tu pod povećalom, no teške nuspojave se javljaju i kod drugih cjepiva. Ono što je tu važno je usporediti rizik od nuspojava cijepljenja s rizikom od razvoja teških oblika bolesti. Kod starijih od 65 godina tu nema nikakve dileme i živi virus je puno veći rizik od cjepiva. Kod mlađih osoba ta razlika nije toliko izražena, pa tu možda treba malo sačekati i bolje proučiti dostupne podatke”, kazao je Lauc.
Smatra da bi velika greška bila obustaviti cijepljenje AstraZenecom. “Svaka osoba koja propusti cijepljenje izlaže se riziku da razvije teški oblik bolesti i to je nešto što doista trebamo izbjeći”, zaključio je Lauc.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
hehe
18. ožujka 2021. at 8:59
Kad je dr Đikić upozoravao da “nije gotovo” i na opasnosti od otvaranja, pljucali ste ga! Sad imate što imate, agoniju! Navodilo se primjer BiH i Srbije kako uz slobodan rad svih kafića i ostalog imaju pad!? A sad, što imaju: Bergamo! Agonija se produžuje zbog be.daka i praznih glava!