Connect with us

Svijet

LIJEČNICI RAZBILI 7 MITOVA O COVID CJEPIVIMA: Je li jedno bolje od ostalih, u čemu se razlikuju i što nam točno ubrizgavaju?

Objavljeno

-

Da biste razumjeli zašto teze navedene u nastavku nisu istinite, valja prikazati kako ta cjepiva djeluju. Pa evo, sve što ste željeli znati o COVID cjepivima na jednome mjestu!

Društvene mreže svakodnevno su preplavljene objavama i komentarima ljudi koji pišu da se ne žele cijepiti protiv koronavirusa zbog nekih strahova ili sumnji koje nisu utemeljene na činjenicama. Liječnici upozoravaju da takav stav može biti opasan.

“Ako ljudi ne razumiju znanost koja stoji iza cjepiva ili ne dobiju odgovore na svoja pitanja, oklijevat će u cijepljenju. Želimo da ljudi znaju istinu kako bi se osjećali ugodnije i uvjerili se da je cijepljenje dobro za njih”, izjavio je dr. William Schaffner, specijalist za zarazne bolesti i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt za Health.

Treba uzeti u obzir i ovo: “Cjepivo može spasiti život”, tvrdi dr. Shobha Swaminathan, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Rutgers New Jersey i voditeljica kliničkih istraživanja za ispitivanje cjepiva Moderna.

Bez obzira na to imate li u životu nekoga komu želite pomoći u rasvjetljavanju mitova o cjepivu protiv koronavirusa ili sami imate pitanja, evo istine koja stoji iza nekih od najvećih glasina vezanih uz dosad odobrena COVID cjepiva.

Mit 1: Možete odabrati koje cjepivo želite

Trenutno su u SAD-u odobrena tri cjepiva protiv COVIDA-19, koja su stvorili Pfizer-BioNTech, Moderna i Johnson & Johnson. Budući da je o svakome od njih zabilježeno mnogo toga, lako je stvoriti povjerenje u jedno cjepivo i odlučiti da je baš ono najbolje za vas.

Jedna od glavnih prepreka mnogim ljudima bila je razlika u učinkovitosti između cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna te cjepiva Johnson & Johnson. Iako prva dva cjepiva imaju učinkovitost od oko 95 posto u sprječavanju COVID-19, Johnson & Johnson bilježi tek 66 posto uspjeha.

Iako se to čini velikom razlikom – i ona definitivno postoji – sva cjepiva su “izrazito učinkovita” u prevenciji teških oblika COVIDA-19, kaže dr. Swaminathan. “To je ono što želimo spriječiti: ozbiljne komplikacije i smrtnost”, dodaje ona.

Nažalost, još uvijek nismo u onome dijelu pandemije – ili opskrbe cjepivima – u kojemu možete odabrati koje ćete cjepivo primiti.

“Trenutno ćete dobiti ono što se nudi”, kazao je za Health stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja, viši znanstvenik u Johns Hopkinsovom centru za zdravstvenu sigurnost. “Možda će kasnije biti više izbora, nakon što izađemo iz faze nužde. Ali još nismo ondje.”

Ako imate poznatu alergiju na sastojak nekoga od cjepiva, to je jedno, nastavlja dr. Adalja. Ali preferiranje jednoga cjepiva nad drugim samo će odgoditi vrijeme kada ćete biti zaštićeni od COVIDA-19.

“Općenito se preporučuje dobiti prvo cjepivo koje vam je dostupno, koje god vrste ono bilo”, rekao je Prathit Kulkarni, asistent profesora iz zaraznih bolesti na Medicinskome fakultetu Baylor.

Mit 2: COVID cjepivo uzrokuje neplodnost

Specijaliste za zarazne bolesti posebno frustrira ova teza. “To je izmišljotina. To je potpuno proizvoljna izjava izrečena u nedostatku dokaza. Tako bih mogao reći i da vas COVID cjepivo može pretvoriti u vjevericu i imao bih istu razinu dokaza”, pojasnio je dr. Adalja.

Da bismo razumjeli zašto to nije istina, dobra je ideja prikazati kako ta cjepiva djeluju. Cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna koriste noviju tehnologiju nazvanu messenger RNA (mRNA). Ta cjepiva djeluju kodirajući dio šiljastoga proteina koji se nalazi na površini SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.

MRNA cjepiva koriste dijelove kodiranoga proteina iz SARs-CoV-2 za stvaranje imunosnoga odgovora vašega tijela. Tada razvijate antitijela. Vaše tijelo na kraju eliminira protein i mRNA, ali antitijela se zadržavaju.

Johnson & Johnson cjepivo djeluje više poput tradicionalnoga cjepiva. Koristi adenovirus, koji obično uzrokuje prehladu, koji je modificiran s proteinom SARS-CoV-2. Adenovirus se ne može reproducirati u vašem tijelu i neće vam pozliti.

Kada dobijete cjepivo, modificirani virus uvlači se unutar vaših stanica, gdje putuje do stanične jezgre. Adenovirus tada stavlja svoj DNK u jezgru, vaša stanica pročita gen šiljastoga proteina i on se kopira u mRNA. Vaše stanice počinju stvarati bjelančevine, koje prepoznaje vaš imunosni sustav. To uzrokuje da vaše tijelo stvara antitijela.

Na temelju objava na Facebooku koje kruže o ovome, čini se da se mit temelji na netočnim informacijama koje kažu da cjepivo sadržava protein nazvan sincitin-1, koji je povezan s funkcijom posteljice, organa koji opskrbljuje dijete hranjivim tvarima tijekom trudnoće.

Ali, to nije točno! Šiljak proteina SARS-CoV-2 nije sličan sincitinu-1, a također nema dokaza da blokiranje proteina sincitin-1 čak uzrokuje neplodnost, tvrdi dr. Schaffner.

Dr. Swaminathan naglašava da ne postoje “apsolutno nikakvi dokazi” koji podupiru tvrdnje da cjepiva uzrokuju neplodnost. “Samo zato što nešto glasno kažeš, to nije istina”, kaže ona. “Cjepiva ne utječu na sustav plodnosti.”

Mit 3: Ne treba vam cjepivo ako ste već imali koronu

CDC preporučuje da se ljudi koji su već imali COVID-19 ipak cijepe protiv koronavirusa. “Ljudi mogu razmotriti odgodu cijepljenja za 90 dana nakon oporavka od COVIDA-19, ali to nije apsolutni uvjet”, kaže dr. Kulkarni. “Na kraju bi se svi trebali cijepiti.”

Zašto? Još nije poznato koliko dugo ste zaštićeni od ponovnoga dobivanja virusa nakon što se oporavite od COVIDA-19, objašnjava dr. Schaffner. “Cjepivo pruža još veću zaštitu antitijelima od samoga virusa. Jače ste zaštićeni nakon što primite cjepivo”, kaže on.

Mit 4: Ne morate nositi masku nakon što se cijepite

Ovo se temelji na poluistinama. CDC je nedavno objavio smjernice za potpuno cijepljene ljude i kaže da oni koji su potpuno cijepljeni – to znači dvije injekcije cjepiva Moderna i Pfizer ili jedna injekcija cjepiva Johnson & Johnson – mogu prestati nositi maske u zatvorenom prostoru.

Međutim, CDC naglašava da je i dalje važno nositi maske u javnosti i kada se okupljate s necijepljenim ljudima iz više od jednoga kućanstva. Zašto? U ovome trenutku nije poznato možete li virus prenijeti drugima nakon cijepljenja i koliko su cjepiva učinkovita protiv svih inačica virusa.

Mit 5: Cjepivom će vam ubrizgati koronavirus

Stručnjaci jednoglasno tvrde: ne, ovo nije točno! “Biološki je nemoguće da bilo koje od COVID cjepiva uzrokuje da netko zapravo dobije COVID-19”, kaže dr. Kulkarni. “Ona također ne bi trebala uzrokovati pozitivan test na koronu.”

Opet, cjepiva sadržavaju ili šifru koja pomaže vašemu tijelu u stvaranju šiljastoga proteina SARS-CoV-2 ili sadržavaju modificirani virus s kodom šiljastoga proteina – niti jedno zapravo ne sadržava SARS-CoV-2. “Cjepiva ne sadržava puni virus, stoga vam ne mogu dati COVID-19”, kaže dr. Adalja. “Jedini test na kojemu biste bili pozitivni bio bi test na antitijela.”

Mit 6: Cjepiva su prebrzo stigla da bi bila sigurna

“Istina je da nikada nismo stvorili neko cjepivo u kraćem vremenskom roku”, kaže dr. Swaminathan. “Ali ova cjepiva su prošla iste rigorozne procese kao i sva ostala cjepiva. Sve se jednostavno posložilo na svoje mjesto.”

Ističe da su sva cjepiva protiv COVIDA-19 odobrena za uporabu u SAD-u prošla strogi vremenski okvir Uprave za hranu i lijekove, koji uključuje istraživanje i razvoj, pretklinička ispitivanja, tri faze kliničkih ispitivanja, a zatim i odobrenje FDA-e.

Važno je naglasiti, također, da tehnologija mRNA postoji već desetljećima, a prethodno je proučavana za gripu, virus Zika, bjesnoću i citomegalovirus. Jednostavno nikada prije nije bila u cjepivu koje je odobrila FDA.

“Možete se pouzdati u sva dostupna cjepiva, sigurna su!”, kaže dr. Schaffner. Ako želite dodatno osiguranje, dr. Schaffner preporučuje da pogledate CDC-ov tragač za cjepivima, koji pokazuje da je dosad izbačeno više od 98 milijuna cjepiva.

“Ništa ozbiljno nije iskrsnulo, osim vrlo rijetke anafilaktičke reakcije kod ljudi koji su imali prethodne anafilaktičke reakcije”, kaže on. U slučaju da vam nije poznata, anafilaktička reakcija je ozbiljna, potencijalno opasna za život alergijska reakcija.

Mit 7: COVID cjepivo izmijenit će vaš DNK

Dr. Adalja kaže da je ovo “još jedna izjava dana u nedostatku dokaza”. “Cjepiva ne mogu promijeniti vaš DNK”, tvrdi. Da bi nešto promijenilo vaš DNK, mora ući u nuklearnu membranu vaših stanica, objašnjava on.

“Nitko nema sposobnost to učiniti. Cjepiva se niti ne približavaju vašem DNK na staničnoj razini. To biološki nije izvedivo”, potvrđuje i dr. Kulkarni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu