Connect with us

Hrvatska

Božinović: “Očekujem strože mjere, neke sam već jutros potpisao”

Objavljeno

-

Na današnjoj tiskovnoj Stožera, ministar Božinović je upitan o strožim mjerama na razini županija.

“Očekujem strože mjere”, kazao je.

“S jedne strane mi potičemo županijske razine. Jutros sam već potpisao za Zadarsku županiju. Za Dubrovačko-neretvansku je ranija odluka proširena i na Pelješki poluotok. Mislim da ćemo tijekom dana dobiti zahtjev pooštravanja mjera u Primorsko goranskoj županiji. Pojačan je angažman lokalnih stožera”, kazao je.

“Ako se ne smanje okupljanja, pred nama bi mogao biti jedan težak period. Svi moramo dati doprinos za što bolju turističku sezonu. To ne smije pasti na leđa samo turističkih djelatnika”, kazao je.

“Ne smijemo podcijeniti ovaj rast, po svemu sudeći novim sojem koji je zarazniji. Mi već imamo županije gdje se primjenjuju stroge mjere. Kao što vidimo školski sustav sve više prelazi na nastavu online, sve više lokalnih stožera traži strože mjere. Nacionalne mjere ističu iduću srijedu, vidjet ćemo hoće li postojati potreba za dodatnim mjerama na nacionalnoj razini. Ovo što vidimo na lokalnoj razini, to je razumijevanje problema lokalnih stožera”, kazao je.

“Ovaj recept mora uspjeti. Ovo su dani kad svjedočimo naglim skokovima. Svima nam je cilj zdravlje, održati dostupnim zdravstveni sustav. I naravno, učiniti maksimum da se održi gospodarstvo i turistička sezona ove godine, uz sve izazove koji su pred nama”, rekao je.

Capak je kazao da se ljudi testirani na antigenskom testu još ne upisuju u registar kao pozitivni.

“To sam više puta objasnio, na asimptomatskim slučajevima je njihova osjetljivost niska, ne možemo na to računati”, kazao je Capak.

Stožer je upitan jesu li ove mjere dovoljne. Odnosno, hoće li se ponoviti drastičan rast kao u prosincu.

“Što se tiče povećanja, mi u ovom trenutku bilježimo jedan veliki porast. Ali on je puno manji nego porast krajem listopada i u studenom. Usporeniji je. Možemo reći da je onaj val u studenom imao puno oštriji i brži rast nego što je to sada”, rekao je Capak.

Božinović je rekao da je, što se mjera tiče, važno aktivirati lokalne stožere odnosno stožere na svim razinama.

“Ne samo da se donose mjere nego da se vrši nadzor kako se te mjere provode”, kazao je Božinović.

“Vidimo da se u DNŽ situacija tjednima pogoršava. Oni su uputili prvo mjere za pet jedinica lokalne samouprave na čelu s gradom Dubrovnikom. Kasnije se taj broj gradova i općina pod mjerama se proširio na cijelu županiju osim Mljeta, Korčule i Lastova. Tamo se ova odluka ne donosi”, kazao je.

“Te mjere su imale učinak, mislim da se bilježi pad od 27 posto u 14 dana. I dalje su to visoke brojke, provode se mjere, ali se vidi da one daju rezultat”, kazao je.

“Tada nije bilo smisla iste mjere provoditi u Istarskoj ili Virovitičko-podravskoj. Sigurno da kolegama u županiji nije bilo lako unositi restrikcije, nije ni nama, ali one su nužne. Pogotovo jer su oni turistička regija, avio destinacija. Mislim da oni ako ne spuste brojke, države će demotivirati ljude od dolaska u Dubrovnik. Ovo je put”, kazao je Božinović dodavši da se posebno turističke županije moraju angažirati.

“S jedne strane, ono što poručujemo ima doseg. Ali kad se ta poruka multiplicira na svim razinama, ako je to tema za sve, onda to jamči da te poruke koje su jako jednostavne dođu. Idu upute cijelo vrijeme koje se šalju stožerima, danas je išla da se vrše pojačani nadzori nad svim mjestima gdje je više ljudi uključujući vjerske objekte, ugostiteljske objekte, treba nadzirati trgovine i trgovačke centre. Također, i javni prijevoz. Kad vi to stalno ponavljate i kontrolirate, onda će svi, odnosno većina, prihvatiti ono što poručujemo. Nama je potpuno jasno da bi svi htjeli da znamo i da imamo predvidljivost. Ali to nije jednostavno, puno nas je puta virus iznenadio. I oni koji su preventivno donosili najstrože mjere, i njih je iznenadio”, kaže Božinović.

O Uskrsu

Stožer je upitan o Uskrsu i okupljanjima unutar obitelji, posebno jer djeca idu bakama i djedovima. Upitani su i o nadzoru na granicama,

“Jučer sam na sjednici vlade komunicirao, mislim da se radi o nekakvih 240 sankcija između dvije sjednice vlade. Bilo da se radi o upozorenjima ili sankcijama. Vidite i sami da se sve aktivnije uključuju i druge državne institucije, primjerice HZZ, njima je poslano 50-ak subjekata koji se nisu pridržavali mjera, oni će ostati bez prava na potporu. Nije to precizna brojka, zadnja je koju sam dobio. Svi će tu morati dati svoj maksimalan doprinos. A opet, kad govorite o tome hoće li djeca širiti virus kad idu u posjetu bakama i djedovima, znate koliko je to osjetljivo i privatno pitanje. Mi smo to puno puta govorili. Ja bih se obraćao stariijima i punoljetnima da vode računa o tome. Moramo biti oprezni zbog tih naših najbližih ali i šire zajednice”, kazao je Božinović.

“Mi nikad nismo uveli policijski sat, ne treba vam negativan test za ići u dućan, a vidite da i toga ima blizu nas, mi ne koristimo represiju, represivne mjere nikad nisu bile opcija, ni lockdown totalni nije opcija. Ključ je osobna odgovornost. Mi iz dana u dan apeliramo, i nastavit ćemo. I na vjernike i na svećenstvo na Uskrs da se ponašaju krajnje odgovorno. Neće se tu stvarati neki poseban epidemiološki okvir, na snazi su preporuke kao dosad. One su sve ozbiljne. To je sve propisala struka”, kazao je Božinović.

“Neke naše preporuke su dobile potvrdu s nekih vodećih znanstvenih instituta”, kazao je.

“Nadamo se da će se sve više toga odvijati vani, uključujući mise. Nadajmo se da će vrijeme to dopustiti, idu ljepši dani. I na otvorenom moramo biti oprezni, ovaj britanski soj se puno brže širi, a izgleda da su njegove posljedice na zdravlje ljudi teže”, kazao je.

O granicama

“Pred nama je donošenje nove odluke o zabrani prijelaza. Taj paket bi trebao stupiti na snagu od  1.4. Što se tiče te odluke, mi ćemo anticipirati ono što je evidentno da će biti sadržaj EU uredbe za olakšđavanje putovanja. Mi ćemo predvidjeti da se ulazak u zemlju olakša onima koji su se cijepili, preboljeli ili koji imaju negativan PCR”, kazao je.

“Tu nekih posebnih olakšanja neće biti osim za djecu do sedam godina. Njima se neće tražiti negativan PCR ili brzi antigenski test”, kazao je.

“Što se tiče onih preboljelih, tu će se gledati neki rok od šest mjeseci. Što se tiče cijepljenjih, njima će se omogućiti prijelaz”, kazao je.

O dinamici cijepljenja

Capak je kazao da je tek počelo proljeće.

“Teško je predvidjeti bilo što pošto ne znamo dinamiku isporuke cjepiva. Priča se u EU o tim akceleracijskim dozama,. Računamo da ćemo do početka ljeta procijepiti 50 posto ljudi”, kazao je.

“Čim se završi druga faza, kreće treća faza. Mi imamo potvrde za veće doze, ali to nije dovoljno za cilj od 50 posto do ljeta. Nadamo se da će akceleracijske doze pomoći i da ćemo do ljeta postići taj cilj”, kazao je Capak.

O mjerama u Zadarskoj županiji te o misama za Uskrs

“Kazao sam da su mjere ozbiljne jer jesu. Ako ih se svi držimo, onda rizik širenja zaraze ukoliko je na okupljanju netko zaražen svodi na minimum. Što se tiče Zadarske županije, uveli su zabranu posjeta domovima za starije, ali i korisnicima drugih ustanova u sklopu ustanova socijalne skrbi. Posjet vanjskim prostorima bit će dopušten uz maske. Mjere se uglavnom odnose na pružatelje usluga domova za starije”, kazao je.

“Što se tiče online nastave, mislim da Zadarska županija prelazi online za sve srednje škole osim za maturante. Kolega Fuchs će imati i imaju preciznije podatke, a i ovo što ja imam dobio sam od njih. Devet županija donijelo je djelomičnu odluku o prijelazu na online nastavu za učenike od petog do osmog i za srednje škole. Neke županije išle su online samo za srednje škole”, rekao je Božinović.

O smrti 12-godišnje djevojčice

Stožer je opet upitan o smrti 12-godišnje djevojčice ali u tom trenutku se prijenos kojeg osigurava HRT prekinuo.

Stožer je upitan hoće li se ispričati obitelji koja je to zatražila. Naime, obitelj tvrdi da djevojčica nije umrla od koronavirusa, a što je objavio Stožer.

“Ja se mogu ispričati, ali ne znam čemu to pomaže i gdje sam pogriješio. Ali ako je to potrebno, ispričavam se”, kaže Capak.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu