Connect with us

Hrvatska

HZJZ o AstraZeneci: Budite svjesni vrlo rijetkih, ali mogućih nuspojava

Objavljeno

-

Hrvatsku zavod za javno zdravstvo objavio je detaljne informacije o cjepivu AstraZenece. Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

“Konačnim izvješćem Povjerenstva za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) povodom istrage i procjene sigurnosnog signala koji su uzrokovali događaji stvaranja krvnih ugrušaka (tromboembolijski događaji, uključujući i duboku vensku trombozu) nakon cijepljenja cjepivom COVID-19 Vaccine AstraZeneca, nakon detaljne istrage, potvrđena je preliminarna ocjena da koristi primjene predmetnog cjepiva nadmašuju rizike, usprkos vjerojatnoj povezanosti s rijetkom pojavom poremećaja nastajanja krvnih ugrušaka i smanjenja trombocita.

Koristi i dalje nadmašuju rizik od mogućih nuspojava

Prema konačnom izvješću, Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) je zaključilo: koristi cjepiva u prevenciji još uvijek raširene prijetnje COVID-19 (koja može povećati rizik za probleme zgrušavanja, uzrokovati bolest koja zahtijeva hospitalizaciju i može imati smrtni ishod) i dalje nadmašuju rizik od mogućih nuspojava cjepivo nije povezano s povećanjem ukupnog rizika od nastanka krvnih ugrušaka (tromboembolijski događaji) kod onih koji ga primaju nema dokaza da postoji problem koji bi se odnosio na određene serije cjepiva ili na određena mjesta proizvodnje međutim, pokazalo se da cjepivo može biti povezano s vrlo rijetkim slučajevima nastanka krvnih ugrušaka povezanih s trombocitopenijom, tj. niskim razinama krvnih pločica (vrsta stanica u krvi koji pomažu u zgrušavanju) sa ili bez krvarenja, uključujući rijetke slučajeve ugrušaka u odvodnim žilama krv iz mozga (CVST).

Navedeni slučajevi su vrlo rijetki – oko 20 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji i EEA je primilo cjepivo od 16. ožujka, a u EMA-u na ocjenu povezanosti tih događaja i cijepljenja pristiglo je samo 7 slučajeva krvnih ugrušaka u više krvnih žila (diseminirana intravaskularna koagulacija, DIC) i 18 slučajeva CVST-a. Uzročno-posljedična veza s cjepivom nije dokazana, ali je moguća i stoga zaslužuje daljnju analizu.

Povjerenstvo za sigurnost EMA-e (The Pharmacovigilance Risk Assessment Committee, PRAC) je u pregled pristiglih sigurnosnih signala uključio stručnjake za poremećaje krvi i usko je surađivao s drugim zdravstvenim tijelima, uključujući britansku MHRA koja ima iskustva s primjenom ovog cjepiva na oko 11 milijuna ljudi. Sveukupno je broj trombembolijskih događaja zabilježenih nakon cijepljenja, kako u studijama prije izdavanja dozvole, tako i u izvješćima nakon uvođenja kampanja cijepljenja (469 izvještaja, od toga 191 iz EEA), u općoj populaciji bio manji od očekivanog. To omogućuje PRAC-u da potvrdi kako nema povećanja ukupnog rizika od nastanka krvnih ugrušaka. Međutim, kod mlađih pacijenata i dalje postoje neke zabrinutosti, posebno povezane s ovim rijetkim slučajevima.

Većina smrtnih slučajeva su žene

Stručnjaci Povjerenstva EMA-e izuzetno su detaljno razmotrili podatke o DIC-u i CVST-a prijavljene iz država članica, od kojih je 9 rezultiralo smrću. Većina slučajeva se dogodila kod ljudi mlađih od 55 godina, i većina su bile žene. Budući da su ti događaji rijetki, a COVID-19 često uzrokuje poremećaje zgrušavanja krvi kod oboljelih, teško je procijeniti stopu tih događaja kod ljudi koji nisu primili cjepivo. Međutim, na temelju dostupnih podataka izračunano je da se do 16. ožujka mogao očekivati ​​manje od 1 prijavljenog slučaja DIC-a među osobama mlađima od 50 godina u roku od 14 dana od primanja cjepiva, a prijavljeno je 5 slučajeva. Slično tome, u prosjeku se moglo očekivati ​​1,35 slučajeva CVST-a među osobama te dobi, a zabilježeno ih je 12. Slična razlika nije bila vidljiva u populaciji starije dobi koji su primili cjepivo.

Odbor je zaključio da dokazana učinkovitost cjepiva u sprječavanju teških oblika COVID-19 i hospitalizacije te smrti od COVID-19 premašuje izuzetno malu vjerojatnost razvoja poremećaja zgrušavanja krvi (DIC-a ili CVST-a). Međutim, s obzirom na zabilježene navedene događaje, cijepljene osobe trebaju biti svjesne vrlo rijetkih, ali mogućih takvih nuspojava, a ako bi se pojavili simptomi koji ukazuju na probleme zgrušavanja, trebale bi odmah potražiti liječničku pomoć i informirati zdravstvene djelatnike o nedavnom cijepljenju. U tijeku su aktivnosti koje će revidirati i ažurirati podatke o proizvodu za cjepivo kako bi se uključilo više informacija o tim rizicima.

Povjerenstvo EMA-e (PRAC) će poduzeti dodatno razmatranje i praćenje navedenih rizika. Također, iako iz dosadašnjeg praćenja do sada nije utvrđen takav signal kod drugih vrsta COVID-19 cjepiva, proaktivno će razmotriti te rizike i kod drugih cjepiva protiv COVID-19. Nastavit će se pomno praćenje sigurnosnih signala o prijavama poremećaja zgrušavanja krvi, a planiraju se provoditi i daljnja istraživanja koja će pružiti više laboratorijskih podataka i drugih dokaza.

Informacije za osobe koje primaju cjepivo protiv COVID-19

Cjepivo COVID-19 AstraZeneca nije povezano s povećanim ukupnim rizikom od poremećaja zgrušavanja krvi
Zabilježeni su vrlo rijetki slučajevi nastajanja neobičnih krvnih ugrušaka praćenih niskom razinom krvnih pločica koje pomažu u zgrušavanju krvi nakon cijepljenja. Gotovo svi prijavljeni slučajevi bili su u žena mlađih od 55 godina
Zbog proširenosti COVID-19, a i činjenice da može uzrokovati teški oblik bolesti, koristi cjepiva i dalje nadmašuju rizik od mogućih nuspojava
No, osobe koje se primaju cjepivo protiv COVID-19 trebaju biti svjesne vrlo rijetkih, ali mogućih nuspojava vezanih uz poremećaje zgrušavanja krvi i znati prepoznati znakove koji bi mogli upućivati na potrebu traženja liječničke pomoći

Osobe koje nakon primanja COVID-19 cjepiva AstraZeneca primijete neki od sljedećih simptoma, trebaju odmah potražiti liječničku pomoć i informirati zdravstvene djelatnike o nedavnom cijepljenju:

osjećaj nedostatka zraka
bol u prsima ili želucu
oteklina ili hladnoća u ruci ili nozi
jaka ili glavobolja koja se pogoršava ili zamagljen vid nakon cijepljenja
trajno krvarenje,
višestruke male modrice, crvenkaste ili purpurne mrlje ili krvne mjehuriće ispod kože”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu