Hrvatska
OTVORENO PISMO VLADI, STOŽERU I ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO Odgojitelji: “Ugrožava li opću situaciju rad ‘licem u lice’ i u vrtićima, ili su vrtići nekim čudom imuni na ovu ugrozu?”

“Potaknuti još jednom nevjerojatnim ignoriranjem od strane odgovornih za rad vrtića u Hrvatskoj ali i epidemioloških službi, dok se vrtići polako u tišini zatvaraju, prisiljeni smo javno reagirati prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Nacionalnom stožeru civilne zaštite, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, s ciljem dobivanja odgovora”, stoji u uvodu otvorenog pisma inicijative odgojitelja SIDRO.
Njihovo pismo u nastavku u cijelosti prenosimo:
“Ogorčeni višestrukim zapostavljanjem od strane resornog ministarstva, odgojitelji se pitaju je li rani i predškolski odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj, ta prva stepenica institucionalnog odgoja i obrazovanja, toliko nevažna društvu? Jesu li naša djeca zaslužila ovakvo zanemarivanje, sve dok ne krenu u školu? Jesu li naše godine studiranja, cjeloživotnog učenja i velika odgovornost koju svakodnevno preuzimamo na sebe, tako neznatni i nebitni onima koji sjede u uredima Ministarstva znanosti i obrazovanja? I ne samo njima, već i Vladi Republike Hrvatske, Nacionalnom stožeru i svima koji su plaćeni da se bore protiv epidemije Covid-19.
Sve veći broj vrtića se zatvara, djelomično ili čak u potpunosti. Ipak, nema sustavnog plana što činiti, a informacije o tome se na razini države, resornog ministarstva i stožera – ne iznose.
Razumijemo razlike između ustroja predškolskog i školskog obrazovanja. Škole osnivaju županije, financira država, dok vrtiće osnivaju i financiraju jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine. Ali niti jedan vrtić ne može biti otvoren ako Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) to nije odobrilo, niti jedan program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ne može se provoditi ako ga MZO nije verificiralo, niti jedan pripravnik ne postaje odgojiteljem ako nije prema uputi MZO položio stručni ispit, niti jedan stručni ispit se ne može položiti ako MZO nije odredio stručno povjerenstvo koje taj ispit provodi, a jedino tijelo koje nadzire rad vrtića, je prosvjetna inspekcija Ministarstva znanosti i obrazovanja, ona ista koja nadzire i rad škola.
Zašto onda ministarstvo, ministar i svi odgovorni, zabijaju glave u pijesak i prave se da vrtići ne postoje?! Vrtići se zatvaraju, nema tko raditi. Velik broj odgojitelja i drugog osoblja u vrtićima je Covid pozitivan. Epidemiološke mjere propisane još u svibnju 2020., većim dijelom neprovedive su, o tome smo u inicijativi odgojitelja SIDRO puno pisali i ukazivali. Ministarstvo je te mjere stavilo na papir i time je njihova odgovornost završena? Mi mislimo da njihova odgovornost tu tek počinje.
Slušamo ministra na konferenciji za medije 25. ožujka 2021., kako se ne može inzistirati na provedbi rada licem u lice u školama jer to ugrožava opću situaciju. U vrtićima po 10 sati dnevno, u malim sobama, borave članovi 20, 25, ili 35 i više različitih obitelji, u bliskom kontaktu, licem u lice, jer je drugačije nemoguće. Na tu situaciju odgovorni šute i prave se da ona ne postoji. Zaposleni u vrtićima nisu prioritet ni po čemu, pa ni pri cijepljenju, odgojitelji doista padaju s nogu, na izmaku snaga, ali o vrtićima ni riječi.
Ugrožava li opću situaciju rad ”licem u lice” i u vrtićima, ili su vrtići nekim čudom imuni na ovu ugrozu? Predškolska djeca se ne testiraju, nakon dva tri dana povišene temperature vraćaju se u vrtiće s praznim ispričnicama pedijatara koji ih nisu ni vidjeli. Njihova školska braća i sestre testiraju se, propisuje im se samoizolacija, cijeli razredi ostaju kod kuće, dok predškolska djeca nerijetko i za to vrijeme nemaju ograničenja u pohađanju vrtića. Zašto se dijete od 10 godina mora testirati, a ono od 7 godina to ne mora? Zašto je pandemija opasna za škole a za vrtiće nije? Zašto su djeca “superširitelji zaraze” (ministar Božinović, 18.12.2020. konferencija za medije Nacionalnog stožera), ali samo ona nakon sedme godine života? Epidemiolozi, pedijatri, što to radite? Želimo li zaustaviti ovu pandemiju ili samo deklarativno pokazujemo tu želju?
Ako ne znate kako ovo popraviti, savjetujte se sa zemljama koje rani i predškolski odgoj cijene i brinu o njemu. Ako ne znate kako riješiti problem, pitajte one koji svaki dan borave u vrtićima, strahuju za zdravlje djece za koju su odgovorni, zdravlje njihovih obitelji, zdravlje svojih obitelji i na koncu, za svoje zdravlje.
Ponavljamo zahtjev – tražimo hitan sastanak s ministrom, epidemiolozima iz nacionalnog i županijskih stožera te predstavnicima pedijatara, jer samo zajedno možemo na ovu ugrozu odgovoriti ispravno. Bit ćemo uporni u nastojanjima da dobijemo odgovore i objašnjenja i koristit ćemo svaku priliku kako bi nas se čulo, jer je ovo zanemarivanje djece predškolske dobi, njihovih roditelja i obitelji te odgojitelja u vrtićima, prešlo sve granice toleriranja.”
Hrvatska
Fuchsu nije jasno: Ne nalazim nikakav razlog za štrajk u školstvu

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Hrvatska
Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
Hrvatska
Evo kolike će uskrsnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Iako je Uskrs 20. travnja, neke državne tvrtke već su objavile iznose uskrsnica za svoje zaposlenike. Iznosi su i ove godine skromni, pogotovo kada se uzme u obzir inflacija i cijena uskrsne košarice.
Mnoge će firme i ovaj Uskrs dijeliti uskrsnice. Iznosi su i više nego skromni, ako se uzme u obzir cijena uskrsne košarice. U odnosu na 2023. godinu, prošla je bila skuplja za 20 posto. Ova će sigurno biti još skuplja.
Primjerice ona najbogatija uskrsna košarica je prošle godine iznosila nevjerojatnih 395 eura. Ona srednja s jeftinijom ribom, odojkom i rolanom šunkom bila je 237 eura, a najskromnija – u kojoj su srdele, sušena lopatica i pile – bila je 116 eura.
Ove godine cijene uskrsne košarice sigurno će ići gore, pa će uskrsnice biti i više nego dobrodošle. Evo koliko će dobiti oni zaposleni u državnim firama.
Na upit DNEVNIK.hr-a, Janaf je odgovorio kako je pitanje dara pred Uskrs, kao i ostalih materijalnih prava zaposlenika, regulirano važećim Kolektivnim ugovorom JANAF-a d.d. te se postupa sukladno odredbama istog. Temeljem Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik prima uoči Uskrsa dar u iznosu od 132,73 eura, priopćili su.
HEP-ova uskrsnica iznosit će 133 eura. Isplata će obuhvatiti oko 10.300 radnika.
HŽ Infrastruktura d.o.o. će isplatiti radnicima uskrsnicu u visini 150,00 eura po radniku. Iznos uskrsnice je određen prema važećem Kolektivnom ugovoru.
Uskrsnica se isplaćuje svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Ukupan predviđeni iznos za uskrsnice je oko 790 tisuća eura, priopćili su nam iz HŽ Infrastrukture.
INA svojim radnicima isplaćuje uskrsnicu u iznosu od 132,72 eura neto u naravi, putem INA beneFIT kartice. Isplatom uskrsnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe u Hrvatskoj, odnosno više od 8000 radnika.
Hrvatske ceste će radnicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 150,00 eura. Broj radnika koji ostvaruju pravo na navedenu isplatu iznosi 479.
Hrvatska pošta svojim će radnicima prema Kolektivnom ugovoru isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 133 eura. Pravo na isplatu nagrade ostvaruje 8.745 radnika.
Zaposlenici Gradske uprave Grada Zagreb, kojih je ukupno 3012, će prema Kolektivnom ugovoru, za Uskrs dobiti dar u naravi vrijednosti 132,72 eura, priopćili su.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!