Hrvatska
Rekordne brojke, lockdowni, testovi za dućane, policijski satovi… Europa se zatvara
Treći val pandemije koronavirusa pogađa europske zemlje od kojih većina odlučuje o novim mjerama ili o produljenju onih starih.
Zbog širenja novih sojeva koronavirusa i u nedostatku cjepiva europske zemlje različitim mjerama pokušavaju usporiti rast broja zaraženih i očuvati opterećene zdravstvene sustave od kolapsa.
Zemlje u hrvatskom okruženju bilježe nove rekorde po broju mrtvih i oboljelih. Mađarska je tako došla na prvo mjesto u svijetu po stopi smrtnosti, a BiH ima rekordan broj novozaraženih.
Nova zatvaranja u Europi zbog trećeg vala zaraze covidom-19 i širenje novog soja srušili su čak i cijenu nafte koja je u utorak pala ispod razine od 62 dolara.
Rekordan broj zaraženih u BiH
U Bosni i Hercegovini u četvrtak je registriran rekordan broj novih slučajeva zaraze koronavirusom, njih 1965, a potvrđena je smrt 77 osoba kod kojih je ranije dijagnosticiran covid-19.
Testirano je više od 5600 osoba, od čega samo 1290 u Republici Srpskoj.
Sarajevo je i dalje najkritičnija točka u državi i Federaciji BiH. U četvrtak je potvrđeno 746 novih slučajeva, a umrla je 21 osoba.
Druga najkritičnija točka je Mostar, gdje je tijekom vikenda potvrđeno 265 novih slučajeva zaraze, a umrlo je 18 zaraženih.
U Republici Srpskoj je pak najveći broj novozaraženih ponovo u Banjoj Luci, gdje je potvrđeno 167 novih slučaja.
Ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković kazao je početkom tjedna kako bi, nastavi li se sadašnji ritam, svi bolnički kapaciteti u tom entitetu mogli biti popunjeni u manje od deset dana. Upozorio je kako je to rezultat činjenice da vrh ovog trećeg vala zaraze još nije dosegnut.
BiH uvela dodatne mjere
Vlasti u BiH postupno uvode nove mjere ograničenja kako bi pokušale zaustaviti širenje zaraze koja već više od mjesec dana ima uzlazni trend, a posljednja tri tjedna bilježi se eksponencijalni rast dnevnog broja novozaraženih.
U pet od deset kanotona u Federaciji BiH tijekom noći je na snazi zabrana kretanja koja traje od prvih večernjih sati, a u Sarajevu su do Uskrsa zatvoreni svi ugostiteljski objekti.
I vlasti u Republici Srpskoj od ponedjeljka su uvele dodatne zabrane, naloživši jednotjedno zatvaranje restorana i kafića te trgovinskih, kozmetičkih i fitness-centara, kao i skijališta.
Zbog tih su mjera u Banjoj Luci u ponedjeljak prosvjedovali ugostitelji tražeći od entitetskih vlasti da im financijski pomognu kako bi sačuvali poslove.
“Strah nas je i nezadovoljni smo jer smo prepušteni sami sebi”, kazao je novinarima predsjednik udruge ugostitelja RS-a Vladan Šurlan pojašnjavajući razloge zbog kojih je nekoliko stotina okupljenih prosvjedovalo pred sjedištem predsjednice RS-a.
Protiv prosvjednika intervenirala je i postrojba posebne policije RS-a prisiljavajući ih da se udalje s trga na kojemu su se okupili.
Sličan prosvjed organizirali su ugostitelji i u Istočnom Sarajevu.
U BiH je u četvrtak sigla prva pošiljka cjepiva putem COVAX-a. Primili su 24.300 doza cjepiva Pfizer/BioNTech, od ukupno naručenih 1.2 milijuna doza. Iz Europske unije su naručili 892.000 doza koje još uvijek nisu isporučene.
Srbija prešla psihološku granicu od 5000 mrtvih
Srbija je u ponedjeljak djelomice ublažila uvedena petodnevna ograničenja, ali gotovo cijeli ožujak bilježi više od 4000 zaraza dnevno i sve više pacijenata kojima je nužno bolničko liječenje.
Prema službenim podacima objavljenima u četvrtak, u 24 sata u Srbiji je umrlo 36 osoba kod kojih je ranije potvrđen covid-19 pa je ukupan broj žrtava prešao psihološku granicu od 5000 smrtnih slučajeva od početka epidemije.
Testirano je 17.530 osoba, a potvrđeno je 5226 novih slučajeva zaraze. Porastao je i broj pacijenata na respiratoru, sad ih je 242. Na bolničkom liječenju je ukupno 6577 građana.
Od ponedjeljka su djelomice ublažena ograničenja i od jutros u šest sati na snazi je ostala zabrana rada trgovačkim centrima, kafićima, restoranima, barovima i noćnim klubovima. Sve trgovine za prodaju hrane, kazališta, kina, galerije i biblioteke mogu raditi do 21 sat, a svi ostali objekti i uslužne djelatnosti do 20 sati, uz uvjet da osiguraju minimum devet četvornih metara po osobi ili posjetitelju.
Krizni stožer smatra da je besmisleno i razmišljati o ublažavanju mjera, na čemu inzistiraju ugostitelji i brojne druge djelatnosti pogođene zatvaranjem ili propisanim ograničenjima.
“Sve dok god imamo više primljenih nego otpuštenih pacijenata zaraženih koronavirusom, ne možemo govoriti o popuštanju mjera, bilo bi besmisleno”, poručio je jučer član Kriznog stožera, imunolog Srđa Janković, i podsjetio na zahtjeve medicinskog dijela Stožera da mjere budu još oštrije, uz potpuno dvotjedno zaključavanje.
Janković je za Radio-televiziju Srbije ponovio poziv da se sve postojeće mjere striktno poštuju i upozorio da broj zaraženih nastavlja rasti, što stvara veliki pritisak na zdravstveni sustav pa se na bolničko liječenje primaju samo najteži pacijenti.
Rekao je da ne može “dovoljno snažno naglasiti” koliko je situacija ozbiljna, naglašavajući da su trijažni centri preopterećeni jer su kliničke slike teže i takvih pacijenata je sve više.
Petodnevni lockdown u Srbiji nije pomogao
No podaci pokazuju da petodnevno zatvaranje, blaže nego li je to tražio medicinski dio Kriznog stožera, nije pridonijelo zaustavljanju širenja infekcije.
Ministarstvo zdravstva je, zbog povećanog prijema pacijenata, početkom tjedna ponovno u covid-sustav vratilo beogradski Kliničko-bolnički centar Bežanijska kosa, dok liječnici i dalje upozoravaju da je zdravstveni sustav preopterećen.
U kampanji masovne imunizacije ovaj tjedan je počelo i cijepljenje studenata, nakon što su testiranja pokazala da ih se dnevno zarazi više od 30.
U Beograd je u ponedjeljak stigla i nova isporuka s dodatnih 55.990 doza cjepiva Pfizer-BioNTecha, a sve su učestaliji apeli da se u procjepljivanju populacije na punktove za cijepljenje mogu javljati i građani koji nisu službeno prijavljeni u e-sustavu.
Srbijanske zdravstvene vlasti nastoje dodatno omasoviti kampanju i slanjem mobilnih timova u ruralne sredine kako bi što većem broju stanovnika bilo omogućeno da primi jedno od četiri cjepiva koja Srbija koristi, uz dosadašnji visok postotak cijepljenih i docijepljenih građana.
Crnogorski epidemiolozi traže lockdown, vlada ga ne želi uvesti
U Crnoj Gori u četvrtak je prijavljen 441 novi slučaj zaraze, a šest osoba je preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje. U Kliničkom centru Crne Gore hospitalizirano je 146 pacijenata zaraženih koronavirusom, od kojih su 84 životno ugrožena.
Crna Gora je u srijedu objavila nove epidemiološke mjere koje će vrijediti do kraja ožujka, a odnose se na općine Berane i Šavnik. Među mjerama su zabrana ulaska i izlaska iz ovih općina, kretanje od 21 do 5 sati ujutro, okupljanje na otvorenom te rad ugostiteljskih objekata, trgovačkih i fitness-centara.
Epidemiolozi tjednima predlažu uvođenje lockdowna, ali vlada to do sada nije prihvatila.
“Zatvaranje je gubitnička politika, time priznajete da ste društvo koje ne može kontrolirati mjere”, kazao je crnogorski ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
U Crnog Gori su popunjene dvije trećine kapaciteta u covid-bolnicama.
U Sloveniji broj novozaraženih i dalje raste
U posljednja dva tjedna u Sloveniji raste broj zaraženih i hospitaliziranih pacijenata pa vlada razmišlja o novom zatvaranju od početka travnja, potvrđeno je u četvrtak na vladinoj konferenciji za novinare.
Jučer su potvrđena su 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom.
Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da je Slovenija “jako zakoračila” u treći val epidemije koronavirusa, uglavnom zbog “bitno većeg” širenja britanske varijante virusa, tako da u zadnja dva tjedna broj potvrđenih zaraza raste za 25 slučajeva dnevno.
“Na intenzivnim odjelima zapaža se porast broja mlađih pacijenata, a udio britanske inačice virusa među zaraženima je sve veći”, upozorio je.
On je potvrdio da je vlada na sinoćnjoj sjednici donijela odluku po kojoj će se u zemlju od petka moći ulaziti samo s negativnim PCR testom, a ne s brzim testom kao do sada, uz vrlo rijetke izuzetke poput osoba koje preko granice obrađuju svoju zemlju, uz uvjet da se vrate u roku od deset sati.
Negativni PCR test bit će i uvjet za izlazak iz karantene, a ne samo broj dana kao dosad.
Slovenski epidemiolozi traže novi lockdown
Poklukar je kazao da je vladina stručna skupina za covid-19 zbog širenja virusa i jačanja epidemije predložila “zatvaranje dijelova društvenog života”, dodavši da odluka na kraju mora biti politička. Mediji prenose da su epidemiolozi vladi predložili novo zatvaranje u trajanju od dva tjedna.
Do sada je Slovenija dobila oko 350 tisuća doza cjepiva, a za travanj joj je obećano još 347 tisuća doza, među kojima i prve pošiljke cjepiva Johnson&Johnsona.
Prema podacima vlade, u Sloveniji su jučer potvrđena 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom, uz udio pozitivnih nalaza od 18.1 posto. Prosjek dnevno zaraženih u zadnjih sedam dana iznosi 887, a umrle su još četiri osobe pa je broj umrlih od posljedica covida-19 od početka epidemije povećan na 3998.
Broj hospitaliziranih i dalje se povećava pa ih je trenutno 501, od čega 107 na intenzivnim odjelima. Sedmodnevna incidencija zaraze trenutno je 545, a 14-dnevna 294.
Mađarska prva u svijetu po stopi smrtnosti
Mađarska, koju je preplavio treći val epidemije covida-19, prošlih je sedam dana imala najvišu stopu smrtnosti u svijetu.
Broj umrlih je skočio za više od 40 posto u usporedbi s prethodnih sedam dana i dosegnuo novi dnevni vrhunac u četvrtak s 272 umrla.
Pogoršanje situacije je dovelo tu zemlju s 9.8 milijuna stanovnika na prvo mjesto u svijetu za to razdoblje, s 15.7 umrlih na 100.000 stanovnika, ispred Češke, BiH, Slovačke i Bugarske.
Zaraze su buknule nakon pojave britanske varijante u veljači. Tijekom posljednja 24 sata u Mađarskoj je bilo nešto manje od 10.000 novooboljelih.
“Bolnice su preplavljene priljevom oboljelih, blizu 12.000 trenutačno, a nedostaje osoblja”, upozorila je ovog tjedna Udruga mađarskih liječnika (MOK).
“Operacijske dvorane su zatvorene, a njihovi respiratori se koriste za pacijente oboljele od covida”, navodi jedan dužnosnik udruge u priopćenju i uspoređuje situaciju s onom u Bergamu u proljeće 2020.
Ublažavanje mjera u Mađarskoj tek kad se cijepe 2.5 milijuna ljudi
Mađarske vlasti pokušavaju smiriti javnost, a Gergely Gulyas, šef ureda Viktora Orbana, izjavio je da je stanje teško, ali da sustav ima kapaciteta suočiti se s tim velikim brojevima.
Vlada se u zaustavljanju širenja virusa oslanja na kampanju cijepljenja.
Mađarska, jedina članica Europske unije koja primjenjuje kinesko cjepivo Sinopharm i rusko Sputnik V, uz ona koja joj isporučuje Bruxelles (Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca), nakon Malte je cijepila najviše u Europskoj uniji.
Do danas je više od 1.7 milijuna ljudi ili 18 posto stanovništva primilo najmanje jednu dozu. “Čim budu cijepljena 2.5 milijuna ljudi, mjere ograničenja će moći biti ublažene, a škole će održavati nastavu, najranije 12. ili 19. travnja”, naglasio je Gulyas.
U Italiji raste broj zaraženih, dnevno umire više od 400 osoba
U Italiji se danima bilježi kontinuirani porast broja oboljelih od koronavirusne bolesti, dok zemlja uvodi sve snažnije mjere ograničenja kako bi zaustavila širenje zaraze, prenose svjetske agencije.
U srijedu je evidentirano 21.267 novozaraženih koronavirusom, u utorak 18.765, u ponedjeljak 13.846 novozaraženih, pa je ukupni broj osoba koje su od početka epidemije zaražene tim virusom premašio 3.3 milijuna.
U zemlji svakodnevno umre više od 400 osoba, u utorak čak 551, što je najveći broj od kraja siječnja, dok se zemlja bori da ograniči treći val epidemije, potaknut novim zaraznijim varijantama virusa, i ubrza sporu kampanju cijepljenja.
Prema podacima ministarstva zdravlja, od koronavirusne bolesti ukupno je od početka epidemije u veljači 2020. umrlo 106.339 osoba.
Do sada je dano oko 8.1 milijun doza cjepiva, a obje doze primilo je tek nešto više od 2.5 milijuna ljudi, odnosno oko četiri posto stanovništva.
Premijer Mario Draghi, koji je prošlog mjeseca stupio na dužnost, obećao je veliko ubrzanje cijepljenja upozoravajući na kaos u pojedinim regijama.
Draghijeva vlada namjerava utrostručiti tempo cijepljenja na 500.000 doza dnevno do sredine travnja s nadom da će postići kolektivni imunitet do kraja ljeta.
Austrija zatvara sve što nije nužno, za odlazak frizeru potreban negativan test
U Austriji je danas potvrđeno 3289 novih slučajeva zaraze. Ovaj brojka je daleko manja od rekordnih gotovo 10 tisuća koje su imali sredinom studenog, ali Austrijance zabrinjava rast broja zaraženih koji traje od početka veljače. U četvrtak je preminulo 30 osoba kod kojih je ranije potvrđena infekcija.
U Austriji je koronavirus do sada preboljelo gotovo pola milijuna ljudi, a živote je izgubila 9151 osoba.
Ministar zdravstva Rudolf Anschober upozorio je na “prijeteći kolaps” na odjelima intenzivne njege u istočnoj Austriji.
Sve trgovine osim prehrambenih se u istočnoj Austriji zatvaraju od 1. do 6. travnja. Trgovine su i inače zatvorene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.
Uskrsni praznici za đake će se u trima provincijama produljiti s jednog na dva tjedna ili će se drugi tjedan nastava odvijati na daljinu. Učenici prije povratka u školu moraju imati negativan test.
Zaposlenici koji ne mogu raditi od kuće moraju se testirati jednom tjedno, a negativan PCR test moraju imati i svi koji se vrate na posao nakon 7. travnja.
7. travnja se otvaraju i frizerski saloni, ali i za odlazak frizeru Austrijancima će trebati negativan test.
Maske za lice, obavezne u javnom prijevozu i trgovinama, morat će se nositi i u ostalim zatvorenim prostorima, kao i na otvorenom u slučaju da se radi o većim okupljanjima.
U Poljskoj više od 30.000 novih slučajeva
U četvrtak je Poljska zabilježila 34.151 novi slučaj koronavirusa, najvišu razinu od početka pandemije, pokazali su podaci Ministarstva zdravstva.
Još 579 ljudi umrlo je od covida-19, čime je ukupni broj umrlih narastao na 50.340.
“Stanje u Poljskoj gore je nego za vrijeme jesenskih vrhunaca pandemije jer više ljudi mora biti hospitalizirano, unatoč usporedivom broju slučajeva”, rekao je ministar zdravstva Adam Niedzielski. Jedini gori dan je bio 24. studenog, kada je potvrđeni broj novih slučajeva iznosio rekordna 32.733.
Britanska varijanta koronavirusa, mnogo zaraznija od originalnog široko rasprostranjenog virusa, sada je dominantna u Poljskoj.
Otprilike tri četvrtine svih bolničkih kreveta i respiratora su zauzete, iako mediji izvještavaju o bolnicama koje više nemaju slobodne krevete za pacijente s koronavirusom.
“U sljedećim danima Poljska može očekivati još veći broj infekcija i onih kojima je potrebna bolnička skrb”, rekao je Niedzielski tijekom konferencije za novinare.
Ako se to ostvari, uvest će se izvanredno stanje, rekao je premijer Mateusz Morawiecki.
Poljska postrožila mjere
Od subote će Poljska zatvoriti dječje vrtiće i kozmetičke salone, a na vjerskim događanjima morat će se ograničiti broj sudionika. U prodavaonicama većim od 100 četvornih metara broj kupaca ograničit će se na jednog na 20 kvadrata, dok će velike trgovine namještajem biti zatvorene.
Nove mjere trajat će sve do 9. travnja. Hoteli, bazeni, teretane i vanjski sportski sadržaji već su zatvoreni za javnost, a škole će raditi isključivo na daljinu.
Premijer Mateusz Morawiecki i ministar zdravstva Adam Niedzielski u četvrtak su apelirali na Poljake da ne sudjeluju u velikim obiteljskim okupljanjima tijekom predstojećih uskrsnih blagdana.
Merkel povukla odluku o strogom lockdownu za Uskrs, ne zna se što slijedi
Njemačka kancelarka Angela Merkel povukla je u srijedu odluku o dodatnim ograničenjima koja su trebala biti uvedena za Uskrs nakon oštrih kritika te odluke.
Merkel je sudionicima izvanredno zakazanog sastanka kazala da se neće primijeniti sporazum koji su ona i premijeri postigli u utorak rano ujutro o mjerama koje bi trebale vrijediti za Uskrs, po kojem je većina trgovina trebala biti zatvorena, a broj ljudi na obiteljskim susretima dodatno ograničen.
Kritike kojima je dočekan taj dogovor od prije dva dana odnosile su se ponajprije na to da su, unatoč maratonskim razgovorima kancelarke i pokrajinskih premijera, ključni elementi sporazuma zapravo ostali nejasni.
Za sada se ne zna je li postojao alternativni plan za obuzdavanje snažnog trećeg vala infekcija koronavirusom.
Njemačka savezna i pokrajinske vlade dogovorile su produljenje zatvaranja do 18. travnja te su pozvale građane da tijekom uskrsnih blagdana pet dana ostanu kod kuće kako bi slomili treći val pandemije koronavirusa, objavila je rano u utorak kancelarka.
Merkel je u pregovorima koji su potrajali duboko u noć potaknula čelnike 16 njemačkih država na oštrije stajalište u borbi protiv pandemije, preokrenuvši planove za postupno otvaranje gospodarstva, dogovoreno ranije ovog mjeseca.
S druge strane, sve je veće nezadovoljstvo njemačkih građana strogim mjerama, a vladajuća Merkelina Kršćansko-demokratska unija (CDU) bilježi snažan pad popularnosti uoči izbora predviđenih za rujan.
Francuska zabranila okupljanja više od 6 osoba na otvorenom
U cijeloj Francuskoj zabranjeno je okupljanje više od šest osoba na otvorenom kako bi se pokušalo zaustaviti širenje epidemije covida-19, navelo je u srijedu navečer ministarstvo unutarnjih poslova.
Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin tražio je od državnih predstavnika u regiji strogu primjenu tog pravila u 16 departmana u kojima virus jako cirkulira, uključujući parišku regiju, sjever zemlje i područje Nice, precizira njegov ured.
“Pandemija covida-19 ponovno jača u gotovo svim dijelovima Francuske”, rekao je jučer ministar zdravstva Olivier Veran, dodajući da će se zatvoriti još tri departmana, među kojima i onaj u kojemu je grad Lyon.
Pariška regija i dobar dio sjeverne Francuske već su u trećem lockdownu. Ondje uglavnom rade samo dućani s nužnom robom, a kretanje je ograničeno na najviše 10 kilometara od kuće.
“Pandemija covida-19 ubrzava se gotovo svugdje u Francuskoj”, rekao je Veran, dodajući da će pritisak na bolnički sustav nastaviti rasti u sljedećim danima.
Francuska je u četvrtak objavila da ima 225 novih smrtnih slučajeva, ukupno 93.378, kao i 45.641 novi slučaj zaraze.
“Pokazala se potreba za proširenjem zaštitnih mjera u trima departmanima: Rhoneu (na istoku), Aubeu (na sjeveroistoku) i Nievreu (u sredini)”, rekao je ministar na tiskovnoj konferenciji.
Nove restrikcije stupaju na snagu u petak u ponoć.
Među tim mjerama su i zabrana putovanja između regija i smanjivanje broja učenika u razredima u srednjim školama na pola.
U četvrtak je na intenzivnoj skrbi bilo više od 4700 bolesnika, a prošlog tjedna je premašen broj od 200.000 novozaraženih, prvi put od početka studenog.
Premda je istaknuo da “trend nije dobar”, ministar zdravstva je ponovo opravdao odluku da se ne uvodi stroga karantena i ne zatvaraju škole na nacionalnoj razini.
Belgija ide u novi lockdown
Belgija će u subotu na četiri tjedna zatvoriti škole, trgovine, osim prehrambenih, i frizerske salone, u oštroj karanteni koja se uvodi zbog trećeg vala zaraza koronavirusom.
Varijanta virusa prvi put otkrivena u Britaniji postala je dominantna u zemlji te se udvostručio broj pacijenata oboljelih od covida-19 u bolnicama.
Belgija je jedna od 19 država EU s porastom zaraze.
“Suočavamo se s trećim valom. Slomit ćemo ga, kao i prijašnji”, rekao je premijer Alexander De Croo. “Odlučili smo se za kratkotrajnu bol. Tešku smo odluku donijeli, ali da nismo, posljedice bi bile ozbiljnije.”
Škole će se zatvoriti od ponedjeljka, tjedan dana ranije nego što je planirano prije uskrsnih blagdana, a ponovo će se otvoriti 19. travnja.
Belgijci će u trgovine samo uz dogovor
U trgovine koje nisu nužne, poput onih s odjećom, Belgijci će moći ići samo uz dogovor, a večernji policijski sat ostat će na snazi od 22 sata u Bruxellesu i drugdje od ponoći. Ubuduće će se vani smjeti okupiti samo četiri osobe, a dosad ih se smjelo okupiti 10.
Frizerski i kozmetički saloni zatvorit će se samo nekoliko tjedana nakon što im je omogućeno ponovno otvaranje.
U Belgiji je od covida-19 umrlo više od 22.000 ljudi, što je među najvećim stopama smrtnosti po glavi stanovnika na svijetu. Broj zaraženih, kojih je tri mjeseca dnevno u prosjeku bilo 2000, sada je više nego dvostruko veći.
Finska predlaže zatvaranje Helsinkija
Finska vlada je u srijedu predložila zatvaranje u njihove domove stanovnika pet gradova, uključujući prijestolnicu Helsinki, kako bi se suzbio porast zaraza koronavirusom i hospitalizacija.
Prvo zatvaranje Finaca u njihove domove u pandemiji covida-19 podložno je glasanju u parlamentu i ocjeni ustavnopravnog odbora.
Vlada je ranije u ožujku zatvorila restorane i srednje škole diljem zemlje. Nordijska nacija s 5.5 milijuna stanovnika zabilježila je ukupno 73.516 zaraza i 811 umrlih. Jedna je od najmanje pogođenih zemalja u Europi.
“Ovo su sad gradovi s najtežom epidemiološkom situacijom, ali popis se može ažurirati ako se situacija promijeni”, rekao je za Reuters Paivi Anttikoski, šef komunikacija u premijerovom uredu.
Stanovnici tih gradova moći će napuštati svoje domove samo iz nužnih razloga poput nabavke hrane ili putovanja u drugi dom. Nepoštivanje mjera novčano će se kažnjavati.
Švedska zatvorila kafiće, restorane i vojnu školu
Pandemija je vrlo raširena u Švicarskoj te je savezna vlada za nekoliko tjedana produljila određena ograničenja kao što su zatvaranje barova i restorana, uključujući terase.
Britanska varijanta covida-19 toliko je zarazna da je, po svemu sudeći, primorala švicarsku vojsku na zatvaranje obrazovnog centra specijaliziranog za borbu protiv – bakterioloških (bioloških), kemijskih i nuklearnih prijetnji.
Pedeset devet vojnika bilo je pozitivno na covid-19 u vojnoj školi NBC 77 u mjestu Spiez, u središnjem dijelu Švicarske, a još 87 osoba moralo je u izolaciju, objavilo je ministarstvo obrane.
Škola pruža osnovna znanja vojnicima i časnicima u području nuklearnih, bioloških i kemijskih prijetnji (NBC), stoji na njezinoj mrežnoj stranici, no sada ima samo 200 vojnika i nastava je “privremeno morala biti prekinuta”.
Analizom su za sada utvrđene zaraze britanskom varijantom B.1.1.7 virusa SARS-Cov-2, koja je zaraznija od prvog virusa koji se pojavio u Švicarskoj.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama