Hrvatska
Krunoslav Capak: “Ako brojke nastave rasti, moguće je da vratimo neke od mjera iz studenog”
Ako se građani budu pridržavali mjera koje je Stožer propisao, neće se tijekom Uskrsa – rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak jutros za Hrvatski radio – dogoditi ništa dramatično.
Komentirao je i činjenicu da brojke rastu, idu prema 3000 novozaraženih u danu, pri čemu od nekih znanstvenika možemo čuti da se uz takve brojke može očekivati novo zatvaranje. Kaže da epidemiološka situacija jest pogoršana, ali da dolazi i toplije vrijeme.
– Svaki dan razmišljamo što ćemo i kako ćemo. S jedne strane imamo treći val koji je zahvatio nama susjedne zemlje i EU. Imamo nove varijante virusa, ali s druge strane dolazi nam toplije vrijeme, ljudi će biti više na otvorenom, otvorit će se prozori, balkonska vrata, to onda smanjuje širenje virusa aerosolom, rekao je.
U prilog smanjenju širenja zaraze, kaže, idu i uskrsni praznici, za vrijeme kojih neće biti škole.
Moguć povratak “na 27. 11. o kojem nitko ne voli razmišljati”
No, ako se nastavi ovakav rast novozaraženih i ako se nastave puniti bolnice, ozbiljno će razmisliti da “vrate neke od mjera na onaj 27.11. o kojem nitko ne voli razmišljati”, iako je – ocjenjuje – prvi lockdown bio puno stroži kada se praktički sve zatvorilo.
– I to nam je dalo mogućnost da smanjimo prijenos praktički na nulu. Mi smo početkom petog, šestog mjeseca prošle godine imali vrlo male brojke, poneki dan bi nam se dogodilo da je bila i nula, rekao je zaključivši da mjere smanjenja kontakata i zatvaranja donose rezultate. Treba, ponavlja, što više smanjiti okupljanja ljudi i mobilnost – da ljudi hodaju okolo, posjećuju jedni druge, druže se.
– Ako nam brojke budu rasle naravno da ćemo posegnuti za nekom od tih mjera, kazao je.
U posljednja 24 sata zabilježena su 2234 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 13753. Među njima su 1 469 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 158 pacijenata. Preminulo je 29 osoba.
Više od godinu dana živimo pod mjerama, zašto je broj zaraženih i dalje tako visok?
– Ovo je jedna vrlo zarazna bolest i broj ljudi koji su je preboljeli je još uvijek relativno mali u odnosu na ljude koji su osjetljivi, zbog toga se virus i dalje širi. Puno puta se mi epidemiolozi pitamo što, kako i zašto se događaju ti valovi. Jer napravimo sve što treba i kako treba, a virus se i dalje širi. Ponekad padnemo u depresiju jer ne znamo što bismo i kako dalje, virus nas uvijek iznenadi. Ali čisto logički medicinski gledano, virus će se dalje i toliko brzo širiti koliko mu mi damo prilike, rekao je.
Valovi koji se javljaju, javljaju se zato što se virusu pruža prilika da se širi. Ovaj posljednji val pripisuje između ostalog tome što je britanski soj virusa kontagiozniji od wuhanske varijante.
Govoreći o bolničkim kapacitetima i pretrpanosti, ako do toga dođe, zagrebačku Arenu može se, rekao je, aktivirati u roku od dan – dva.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!