Connect with us

Hrvatska

‘MASKE NA OTVORENOM NEMAJU SMISLA’; Stručnjakinja tvrdi: ‘Lockdown nije neophodan, treba se pridržavati šest mjera’

Objavljeno

-

Photo by Anna Shvets from Pexels

Epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel smatra da obvezno nošenje maski uvijek i svugdje na otvorenim prostorima ‘ne bi imalo smisla niti opravdanja uvesti’ te je takvu mjeru u konkretnim situacijama nazvala ‘nepotrebnom i neopravdanom’

Hrvatska je definitivno u trećem valu. Govore to liječnici, poput predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića, predsjednice Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivane Šmit te pulmologa KBC-a Zagreb Saše Sriće. I načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović primijetio je “da nam brojke rastu” i da smo ušli u “novi val”.

U petak su zabilježena 2362 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 13.111, a preminulo je 29 osoba. Hospitalizirano je 1464 ljudi, od kojih je 153 na respiratorima. Samo dan ranije zabilježena su 2422 nova slučaja zaraze koronavirusom, a broj aktivnih slučajeva približavao se brojci od 12.500. Umrlo je 20 osoba, a u bolnicama je primljeno 1390 ljudi. “Prije tjedan dana smo imali 1802 oboljela od 8003 testirane osobe, a još tjedan prije imali smo 1112 oboljelih od 6553 testiranih”, iznio je podatke ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.

“Porast broja novozaraženih je očekivan nakon faze popuštanja epidemioloških mjera, odnosno povratkom u redovni način funkcioniranja, kada se događaju brojni bliski nezaštićeni kontakti pri interakciji velikog broja osoba, kada se nedovoljno pazi na fizički razmak među osobama koje ne žive u zajedničkim kućanstvima te se ne nose zaštitne maske za lice”, pojasnila je uzroke trećeg vala epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel.

Moguće i strože mjere

S takvom situacijom sve su glasniji i zahtjevi za uvođenje strožih epidemioloških mjera. I stožer i stručnjaci neprestano naglašavaju kako imamo jedne od najliberalnijih mjera. Unatoč tome, došlo je do blagog zaoštravanja mjera koje će vrijediti do 15. travnja, naravno, uz mogućnost da budu izmijenjene i ranije ili produljene na još dva tjedna, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

“Ne isključujemo mogućnost da i s nacionalne razine donesemo strože mjere. Sve što smo mislili da nam je dovoljno za zaštitu dok je bio samo jedan soj, možda sad nije dovoljno. Možda je danas potrebno manje vremena da s novom varijantom dobijete veću razinu virusa nego jučer”, poručio je Božinović na konferenciji Stožera u petak.

Pomutnja s maskama

No, samo jedna stroža mjera izazvala je revolt u Zagrebu te pravu pomutnju između gradskog i državnog stožera. Naime, u srijedu je ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Zvonimir Šostar predstavio prijedlog novih, nešto strožih mjera za područje metropole, među kojima je bilo i nošenje maski na otvorenim površinama, kako je poručio – “bez izuzetaka”.

Svega nekoliko sati kasnije, vršiteljica dužnosti gradonačelnice, Jelena Pavičić Vukičević, u nekoliko je rečenica poništila tu odluku te preuzela gradski stožer. “Želim vas izvijestiti da preuzimam vođenje Stožera Grada Zagreba, ne bježim od odgovornosti. Žao mi je da je došlo do uznemiravanja Zagrepčana objavom o obvezi nošenja maski na otvorenom”, poručila je u srijedu.

Prije toga se oglasio i Capak, koji je kratko poručio da “ako netko šeta psa i sam je, nema nikakve logike da nosi masku”. Sve je komentirao i ustavno-pravni stručnjak Mato Palić poručivši da će “Ustavni sud takvu odluku najvjerojatnije ukinuti”. No, na stranu politikantstvo, za koje se sumnja da je bilo u tom potezu, kao i mogućnost rušenja na Ustavnom sudu.

Nepotrebno i neopravdano

O epidemiološkim mjerama najbolje je pitati epidemiologe. S obzirom na konfuznu situaciju u metropoli, ali i uvedenu obvezu nošenja maski na otvorenim prostorima u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, gdje je ona propisana na tržnicama, ispred trgovačkih centara ili vjerskih objekata, bez obzira na razmak među građanima, upitali smo epidemiologe koliko takva mjera ima smisla.

“Epidemiološka struka je tijekom pandemije naglašavala da je nošenje maski na otvorenom potrebno samo u uvjetima gdje se ne može poštovati fizički razmak među osobama od barem 1,5 do dva metra, recimo u uvjetima okupljanja velikog broja ljudi na manjem prostoru, budući da su na otvorenim vanjskim prostorima uvjeti za prijenos aerosolom zanemarivi, jedino se prilikom bliskog kontakta licem u lice na udaljenosti manjoj od 1,5 do dva metra virus može prenijeti kapljičnim putem, primjerice prilikom govora ili pjevanja.

Uvođenje nošenja zaštitnih maski za lice na otvorenom u svakoj prilici kao obvezu ne bi imalo smisla niti opravdanja uvesti. To bi, primjerice, značilo da bi ljudi prilikom svakog izlaska na ulicu ili u park morali obavezno nositi maske za lice, što smatramo potpuno nepotrebnim i neopravdanim”, za Net.hr je pojasnila epidemiologinja Pem Novosel.

Šest bitnih mjera

Ona smatra da “pravi i potpuni lockdown nije neophodan”, već da je dovoljno ograničiti okupljanja većeg broja ljudi, paziti na epidemiološke mjere tijekom privatnih okupljanja te redovito nositi maske u zatvorenim prostorima, držati razmak, održavati higijenu ruku i prostorija, redovito provjetravati, ali i pravovremeno testirati i otkrivati kontakte.

“Najvažnije je pridržavanje mjera i njihovo dosljedno provođenje u svakoj prilici bez obzira što je većina osoba već zasićena dugim trajanjem pandemije. Svima nam je teško, ali nema druge nego izdržati dok se situacija ne poboljša”, zaključuje Pem Novosel, djelomično potvrdivši riječi koje ministar Božinović već neko vrijeme ponavlja na konferencijama za medije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu