Hrvatska
Plenković: Covid dodatak umirovljenicima u sljedećih nekoliko tjedana
Premijer Andrej Plenković najavio je u srijedu u saborskom Aktualnom prijepodnevu kako će u sljedećih nekoliko tjedana biti isplaćen covid dodatak umirovljenicima.
Razgovaramo sa strankama umirovljenika, svjesni teškog položaja naših najstarijih sugrađana, ministar Aladrović će, u dogovoru sa mnom i ministrom financija, iznaći sredstva za covid dodatak, osobito onima koji imaju najniže mirovine i on će biti isplaćen u sljedećih nekoliko tjedna, odgovorio je premijer SDP-ovoj Barbari Antolić.
Ministar rada Josip Aladrović pohvalio se pak kako nam je tržište rada “više nego stabilno”. Na kraju ožujka ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, imamo 17 tisuća osiguranika više, što znači da smo ekonomsku aktivnost tvrtki, uz intervencije Vlade, uspjeli sačuvati, rekao je HDZ-ovoj Anamariji Blažević.
To su, kazao je, pozitivni trendovi, a kad im se doda i podatak da je potražnja za radom daleko veća nego prethodne godine, možemo izraziti generalno zadovoljstvo, rekao je Aladrović.
Poštivati prava Hrvata u BiH
Nino Raspudić (Most) pitao je premijera ima li kakav kontakt s Marijom Pejčinović Burić, bivšom hrvatskom šeficom diplomacije, a sada glavnom tajnicom Vijeća Europe (VE) i što se s njom događa, te hoće li Hrvatska reagirati na izjave “nižerazrednog birokrata” VE kako je vrijeme da BiH prijeđe na moderniji sustav koji nije temeljen na konstitutivnim narodima.
“Što se tiče Pejčinović-Burić i njenih stavova kao glavne tajnice VE, to morate pitati nju”, uzvratio mu je premijer, ističući kako je, dok je bila hrvatska ministrica, provodila politiku Hrvatske koja je više nego jasna kad je riječ o pravima Hrvata i konstitutivnosti hrvatskog naroda. Sve naše diplomatske inicijative koje imamo sa bitnim akterima vezane su za poštivanje prava Hrvata u BiH, rekao je Plenković.
Poručio je kako je pozicija Hrvatske jasna i stabilna i neće se promijeniti ni milimetra.
“Naša je pozicija da je ključno, kapitalno pitanje za koheziju BiH izmijeniti izborni zakon koji će biti plod dogovora političkih stranka i institucija u BiH, i koji će omogućiti pravedne izbore i legitimnu zastupljenost, osobito kad je riječ o izborima u Federaciji BiH”, istaknuo je premijer.
Na Raspudićev navod da je saborski Odbor za Hrvate zbog spomenute izjave pisao Pejčinović-Burić, pa umjesto odgovora dobio dociranje, uzvratio je da pismo nije vidio, no ponovio je da će, kad je o Hrvatima u BiH riječ, Hrvatska uvijek biti za njihovu ravnopravnost, konstitutivnost i izmjenu izbornog zakona.
Naveo je i kako mu se Pejčinović-Burić, kad povremeno dođe u Hrvatsku, javi. Obavimo konzultacije, no ona danas ne predstavlja samo Hrvatsku, ona je glavna tajnica VE i činjenica da Hrvatska ima glavnu tajnicu je ogroman uspjeh, ustrajao je premijer.
Raspudić odgovorom nije bio zadovoljan, drži da bi Hrvatska morala reagirati prema VE, jer je ukidanje konstitutivnosti očito njihova politika.
“Katastrofalno je da netko za svoju karijeru, pa makar ona primala i 300.000 eura godišnje, na ovakav način može biti jedan od političkih grobara svoga naroda”, istaknuo je zastupnik Nino Raspudić.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa