Connect with us

Hrvatska

Capak u Dnevniku: “Izbori ne donose značajan dodatni rizik”

Objavljeno

-

Nastavljamo sa svim našim aktivnostima vezano uz cijepljenje, pa i s AstraZenecom, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak večeras u HTV-ovom Dnevniku, poručivši kako je generalni rizik od nuspojava puno manji od dobrobiti koje se dobivaju cijepljenjem tim cjepivom protiv bolesti COVID-19. Komentirao je i predstojeće lokalne izbore, rekavši kako izbori ne donose značajan dodatni rizik.

Capak je rekao kako se stopa odbijanja cijepljenjem AstraZenecinim cjepivom u Hrvatskoj mijenja od mjesta do mjesta i od dana do dana. 

– Imamo pozive od većine županija da što više cjepiva AstraZenece uputimo na teren jer se ljudi žele cijepiti i AstraZenecom, kao i svim drugim cjepivima, rekao je Capak.

Od samih početaka AstraZenecino cjepivo prate kontroverzije. EMA je zaključila da postoji moguća povezanost cijepljenja i pojave zgrušavanja krvi, neke europske zemlje imaju i određene restrikcije vezane uz primjenu tog cjepiva. Capak je rekao kako moramo imati u vidu da postoji moguća povezanost i da je ona vrlo rijetka, ali da je dobrobit od cijepljenja daleko veća.

– Svaki 45. oboljeli umre od COVID-a. To je puno veći problem nego što su tromboembolijski događaji, rekao je Capak, naglasivši kako u Hrvatskoj nismo imali takvih događaja kakve je EMA razmatrala.

– Mi smo imali nekih poremećaja zgrušavanja, ali ti poremećaji nisu bili slični ovima koje je EMA razmatrala i mi nemamo na temelju čega u Hrvatskoj reći da trebamo ograničavati korištenje, rekao je Capak. Istaknuo je i kako 15 zemalja EU-a nema nikakvih restrikcija te da jedino Danska ne cijepi AstraZenecom.

Capak je između ostalog naglasio i kako se od oko 2200 prijavljenih nuspojava na sva cijepljenja u Hrvatskoj njih najviše odnosi na Pfizer – oko 0,4 posto, dok je za AstraZenecu to 0,35 posto. Međutim, dodao je kako je kod poremećaja koagulacije nešto veći broj kod AstraZenece, iako i kod Pfizera postoji taj poremećaj. Capak je poručio kako se radi o premalom broju za nekakav zaključak, a pogotovo preporuke vezano za dob i spol. Naglasio je i kako HALMED i HZJZ vrlo pažljivo prate tu situaciju te da će u momentu kad ustanove da postoji neki takav rizik “apsolutno donijeti ograničenja i upozoriti građane”.

Već sada moguće krenuti s trećom fazom

Iz određenih znanstvenih krugova stižu preporuke da bi se trebao promijeniti prioritet cijepljenja – da bi trebalo prestati s cijepljenjem starije populacije i okrenuti se cijepljenju mlađeg, radnog stanovništva koje ostvaruje veći broj kontakata. 

Capak je rekao kako se nigdje u svijetu nije krenulo s radno aktivnim stanovništvom ni mlađim dobnim skupinama.

– Mi sad ne mijenjamo prioritet, mi želimo završiti drugu fazu, rekao je Capak, dodavši da su u dosta županija pri kraju druge faze.

– Mi smo u zadnjim raspravama sa županijama, županima, županijskim zavodima za javno zdravstvo naglasili da mi već sada možemo početi s trećom fazom paralelno sa završavanjem druge faze, rekao je Capak.

Upitan o mogućnosti pooštravanja mjera na nacionalnoj razini Capak je rekao kako svaki dan vrlo pažljivo razmatraju situaciju te da za sada ostaju pri tome da se županijskim stožerima prepusti da donose strože mjere jer su velike razlike u incidenciji među županijama. 

– U momentu kad se zaključi da na nacionalnoj razini imamo veliki porast i da trebamo donijeti neke nacionalne mjere, naravno da ćemo to i učiniti, rekao je Capak.

Capak o izborima

Što se predstojećih lokalnih izbora tiče, Capak je rekao da su revidirali preporuke jer je drugačija epidemiološka situacija nego na prošlim izborima.

– Smatramo da izbori ne donose neki značajan dodatni rizik. Kontakti se ostvaruju svaki dan, ovdje će biti propisane vrlo stroge epidemiološke mjere i za prikupljanje potpisa, i za predaju kandidatura, i što se tiče samog izbornog dana, i što se tiče predizborne kampanje, i tako dalje. Vrlo stroge epidemiološke mjere ćemo propisati i smatramo da nema nekog većeg rizika, poručio je Capak.

Zaključio je kako je osnovna stvar smanjiti broj kontakata i mobilnost.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu