Connect with us

Hrvatska

Jonjić za N1: “Ako se ne cijepimo, svi ćemo, prije ili poslije, dobiti koronu”

Objavljeno

-

Europska agencija za lijekove u srijedu je na konferenciji za novinare izvijestila kako postoji veza između cjepiva AstraZenece i stvaranja krvnih ugrušaka, te da bi ugrušci trebali biti navedeni kao rijetka nuspojava tog cjepiva. Građani se slabo odazivaju na cijepljenje AstraZenecom u Zagrebu, do je u Rijeci, koja je također organizirala masovno cijepljeno, isto AstraZenecom, rezultat puno bolji.

O toj smo temi u Novom danu razgovarali s virusnim imunologom Stipanom Jonjićem.

“EMA nije rekla ništa novo, ona nema nikakve čvrste argumente za njihov stav za krvne ugruške koje su spominjali. Nije pronađena nikakva uzročno-posljedična veza, nema znanstvenih argumenata da bi netko rekao da nešto preporuče jer je nešto pronašao. Ostali smo na razini špekulacija u javnosti. Opasnost je velika, jer je građanstvo jako ugroženo. Svi ćemo, prije ili poslije, koronu dobiti, ako se ne cijepimo”, rekao je Jonjić.

“Na 25 milijuna ljudi bilo je 86 tromboza, dakle 3.4 tromboze na milijun ljudi. Svaki je čovjek vrijedan. Oni su naveli da je 18 završilo smrtno. Smrtnost je 0.72, manje od čovjeka na milijun ljudi… Koronavirus je teška bolest. Ako dođe do teških slučajeva, a ako netko završi teško, 25 posto je šansa za trombozu. Mnoge manifestacije na periferiji centralnog živčanog sustava pojavile su se kod onih koji su preboljeli koronu, kazao je.

EMA oprala ruke

EMA nije imala drugi argument, oprala je ruke i rekla ono što smo svi već znali. Jednog dana netko će usporediti komplikacije kod drugih cjepiva… Nemam ništa da dodam za ono što su moje kolege ranije govorile o ovoj temi”, rekao je Stipan Jonjić.

“Mi ne znamo jedan na milijun smrtnih slučajeva je li izazvan cjepivom – moguće je da jeste, a i da nije. Za ovakve je faktore rizik kontracepcija, a nisam vidio koliko je žena koristilo kontracepciju… Drago mi je da ljudi polako shvaćaju da je cijepljenje esencijalno ako ne želimo dobiti tešku bolest. Potencijalni rizik uvijek postoji, no nema znanstveno utemeljenih argumenata. Vlada radi na dolasku novih cjepiva. Ljude treba uvjeriti da je rizik od bolesti nesrazmjeran onome što se može dogoditi pri cijepljenju. Komplikacije su nesrazmjerno gore i dugotrajnije ako se bolest dobije”, rekao je Jonjić.

“Spominjala su se antitijela i postoji mogućnost da su se ljudi inficirali, da je neki imuni odgovor kod rijetkih pojedinaca doveo do lančane reakcije. Ona je ekstremno rijetka i EMA je postupila zdravorazumski, da ne mogu reći je li netko imao problema, no i dalje se smatra da je cijepljenje mnogo bolja opcija”, rekao je.

Nije isto cijepiti se i preboljeti infekciju

“Liječnici moraju shvatiti da je na njima velika odgovornost, oni znaju svoje pacijente. Oni kroz komunikaciju s HZJZ-om, epidemiolozima, moraju učiniti što više i pomoći pacijentima. Liječnici moraju računati i na one pacijente koji nisu samo starije dobi. To mogu biti i mlađi ljudi koji imaju neke rizike.

“Kaić je lijepo rekao. S tim moramo živjeti i boriti se, no lijeka nemamo, svi ćemo oboljeti prije ili kasnije, ako se ne cijepimo. Zdravstveni se sustav relativno dobro snalazi i ostaje nam da se štitimo mjerama. Nije isto cijepiti se i preboljeti infekciju. Oni koji su preboljeli trebali bi isto poslije nekog vremena primiti cjepivo”, rekao je Jonjić.

Moramo biti jako oprezni

Kazao je kako sumnja da će i ovo ljeto biti takvo da će dnevno biti samo 20-ak slučajeva dnevno.

“Jasna je želja za otvaranjem, no realnost je drugo. Oni koji donose odluke moraju donijeti manje loše od mogućih rješenja.

Moramo biti jako oprezni, i ne mogu reći hoćemo li na ljeto imati manje slučajeva nego prošle godine. Ne usudim se prognozirati. Neke mjere koje nas ne ugrožavaju mogu nam puno pomoći. Uvažavanjem onoga što nam se u medijima govori možemo puno učiniti”, rekao je Stipan Jonjić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu