ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NOVA VIZURA OTOKA UGLJANA: U Kalima izgrađena ribarska luka, u Preku se gradi novi hotel
Razvojni projekti vrijedni više od 100 milijuna kuna trenutno se provode na otoku Ugljanu, a tim je povodom župan Božidar Longin u pratnji suradnika obišao sve tri općine na najnaseljenijem otoku Zadarske županije.
Unatoč korona krizi koja je donijela značajan pad turističkih brojki, u Preku se gradi novi hotel u samom centru mjesta. Riječ je o boutique hotelu s 4 zvjezdice koji će imati 14 soba, a iza investicije teške 1,5 milijuna eura stoji Stjepan Dunatov, poznati opatijski ugostitelj, inače rođeni Prečanin. Hotel bi prve goste trebao dobiti već ovog ljeta.
„Svakako da ovaj projekt ima našu punu podršku jer ovakva ulaganja ne mijenjaju samo turizam nego razvoj cijeloga mjesta. Svi su kvalitetni investitori dobro došli i imat će maksimalnu potporu općinske uprave“, kazao je načelnik Jure Brižić dodavši da se u mjestu Ugljan trenutno dovršavaju radovi na uređenju i opremanju Društvenog doma za što je općina preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurala 800.000 kuna. U tom mjestu se provodi i jedan od financijski najvrjednijih projekata u zdravstvu, energetska obnova pet zgrada Psihijatrijske bolnice Ugljan vrijedna 23 milijuna kuna.
„To je samo jedan od nizu investicija u zdravstvo kojima je cilj osigurati bolje uvjete kako pacijentima tako i zdravstvenom osoblju“, najavio je župan Longin dok je ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan Mladen Mavar istaknuo da očekuje značajne uštede u troškovima nakon dovršetka energetske obnove.
„Već sada ušteda na grijanju i hlađenju iznosi oko 600-700.000 kuna godišnje, a s ostvarenim uštedama uložit ćemo u poboljšanje kvalitete rada naše ustanove kao i u realizaciju novih projekata za koje smo već pripremili dokumentaciju“, najavljuje Mavar.
U Kalima je dovršena prva faza nove ribarske luke Vela Lamjana vrijedna 36 milijuna kuna, a za nekoliko dana očekuje se i službeno otvorenje. Vrlo brzo kreću i radovi na drugoj fazi vrijednoj 35 milijuna, za što je potpisan ugovor prilikom nedavnog posjeta predsjednika Vlade Andreja Plenkovića
„Ovo je velika stvar za nas ribare, jer ćemo dobiti uvjete kakve malo tko ima na Mediteranu. U drugoj fazi dobit ćemo i suprastrukturu poput hladnjača, hala za krpanje i održavanje mreža kao i dvoranu za edukaciju. Sve to zasigurno će pomoći dodatnoj kvaliteti rada naše ribarske flote koja je najbrojnija u Hrvatskoj“, kazao je Edison Boško, predsjednik Ceha ribara Zadarske županije pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.
„Ponosno nosimo naziv najribarskije hrvatske županije jer smo uvjerljivo vodeći na Jadranu u uzgoju, ali i ulovu ribe. Ribarstvo i marikultura jedne su od naših najvažnijih izvoznih grana. No, uvijek nastojimo gledati u budućnost pa smo s ciljem dodatnog poboljšanja uvjeta za naše ribare krenuli s gradnjom ribarske infrastrukture. Nakon što dovršimo izgradnju ribarskih luka u Kalima i Gaženici naši će ribari imati najbolji ribarski centar s obje strane Jadrana, a sljedeći korak je izgradnja ribarske luke u Biogradu i ribarskog HUB-a u Zadru„ najavio je župan koji je u pratnji kaljskog načelnika Marka Kolege obišao i radove u uvali Batalaža vrijedne više od 7 milijuna kuna, čime će Kali dobiti novu prometnicu, plažu i šetnicu kao i proširiti mjesnu luku s 30-ak novih vezova.
Župan Longin je posjetio i Općinu Kukljica gdje je s načelnikom Marinom Boškom i zamjenicom Ivonom Cukar razgovarao o razvojnim projektima.
„Sastanak je bio vrlo konstruktivan i razgovarali smo o temama od zajedničkog interesa. Od usklađenja razvojnih strategija županije i općine, pripreme projekata za financiranje putem EU fondova, zajedničke suradnje na turističkoj promociji i uređenju plaža do nadogradnje lučke infrastrukture. Županija je sufinancirala izgradnju novog vrtića u Kukljici, a aktivno pomaže i u projektima izgradnje kanalizacijske mreže“, rekao je načelnik Boško dodavši da je na području njegove općine trenutno nekoliko aktivnih projekata, preko proširenja lokalnih cesta, izgradnje rekreacijskog parka, postave opreme za WiFi mrežu te sanacije zvonika na crkvi u centru mjesta.
ZADAR / ŽUPANIJA
PROGNOZA / Pripremite se na još niže temperature, u četvrtak i snijeg. Idući tjedan jugo i kiša
Danas u sjevernim krajevima i u Gorskoj Hrvatskoj pretežno oblačno. Na moru te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije sunčano, od sredine dana uz postupni porast naoblake. Prema večeri raste vjerojatnost za mjestimice slabu oborinu, uglavnom na jugu zemlje kišu, a u Lici i Gorskom kotaru i snijeg. Vjetar većinom slab. Na Jadranu umjerena bura, podno Velebita i jaka s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka od 3 do 7, na Jadranu od 13 do 18 °C.
U četvrtak veći dio dana oblačno. Lokalno može pasti slaba kiša, uglavnom na krajnjem jugu, a u višem gorju moguća je susnježica i snijeg. Popodne smanjenje naoblake sa zapada, no na moru sunčanih razdoblja može biti i ranije. Vjetar do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, a na jugu ujutro prolazno i jugo. Najniža temperatura zraka od -1 do 4, na Jadranu većinom između 5 i 10 °C. Najviša dnevna od 3 do 7, na moru od 11 do 16 °C.
IZGLEDI VREMENA:
U unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, lokalno može pasti slaba kiša ili rosulja, uglavnom u prvom dijelu četvrtka kad je u višem gorju moguća i slaba susnježica ili snijeg. U subotu sunčanije, ali ujutro ponegdje može biti magle. Na Jadranu u četvrtak promjenjivo oblačno, uglavnom na krajnjem jugu mjestimice kiša. Potom od petka pretežno sunčano. Vjetar u kopnenim krajevima većinom slab. Uz obalu će puhati umjerena do jaka, osobito podno Velebita na udare i olujna bura. U subotu slabljenje bure, a prema otvorenom moru zapuhat će do umjeren sjeverozapadnjak. Dnevna temperatura zraka u blagom porastu, u subotu u unutrašnjosti hladnije jutro.
ZADAR / ŽUPANIJA
OVE NEDJELJE: U Benkovcu duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Duhovni susret za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u nedjelju, 17. studenog, u župi Rođenja BDM u Benkovcu.
Susret počinje u 15 sati duhovnim nagovorom kojeg će održati o. Jozo Milanović, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.
U 16 sati je euharistijsko klanjanje, a u 17 sati misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu.
Misu u 23,30 sati za hodočasnike koji će pješice ići od Benkovca do Škabrnje, u benkovačkoj župnoj crkvi predvodi don Duje Kurtović. Nakon mise je noćni hod sudionika prema Škabrnji, gdje će sudjelovati na obilježavanju 33. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.
Događaj organizira Povjerenstvo za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, obitelji branitelja i žrtava Domovinskog rata Zadarske nadbiskupije.
***
Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji u 11 sati predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.
Nakon mise je polazak sudionika u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ od crkve do groblja sv. Luke, gdje će kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položiti cvijeće i svijeće, a svećenik će izmoliti molitvu odrješenja za pokojne.
Komemorativni program u sjećanju na žrtve Škabrnje počinje u 9,45 sati na lokaciji Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se i dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine.
U 10,15 sati, od Ambara kreće Kolona sjećanja sudionika, hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji. Tu će zajednički vijenac u ime svih Izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
ZADAR / ŽUPANIJA
KOLJNOF 2024. / Zadrani Pablo i Tomislav Marijan Bilosnić na Međunarodnim književnim susretima u Mađarskoj
U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.
Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant, (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).
Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.
Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu, pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.
Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.
U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar. Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.
Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.
Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.
U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.
Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.
Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).
U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.
Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška Grubić Babra.
Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.
Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od Petrova sela do Šoprona.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
Hrvatska4 dana prije
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica