Connect with us

Hrvatska

PLENKOVIĆ OTKRIO SVE DETALJE O COVID DODATKU: Četiri su kategorije – 1200, 900, 600 i 400 kuna; Poznato je i kada idu isplate

Objavljeno

-

foto: Vlada RH

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković primio je predstavnike umirovljenika u Banskim dvorima na kojem je dogovoreno da umirovljenici dobiju jednokratno primanje. Iznos primanja će biti određen po kategorijama, odnosno po visini mirovine. U Hrvatskoj ima 1 240 000 umirovljenika. Riječ je Covid dodatku koji će dobiti oko 850 000 umirovljenika.

Na sastanku su bili, uz predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević, predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna te predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović.

Isplata krajem travnja

– Mi smo vodili razgovore kako da pomognemo jednoj od najranjivijih skupina. Imamo 17 tisuća osiguranika više u ovoj godini računajući do 31. ožujka. 2880 kuna je prosječna mirovina. Mi smo mirovine prosječno povećali za 13,5%. Vodili smo računa o onima koji imaju najniže mirovine, njima se povećala za još 3%.

Došli smo do zaključka da je potrebno donijeti odluku, Vlada će ju donijeti u srijedu, kojom bismo umirovljenicima isplatili jednokratno primanje radi ublažavanja posljedica nastalih pandemijom koronavirusa. 

– Riječ je o nekoliko kategorija umirovljenika. Pa smo dogovorili da onima koji imaju do 1500 kuna da im se isplati 1200 kuna. Onima kojima je mirovina od 1500 do 2000 kuna, da im se isplati jednokratno novčano primanje od 900 kuna. Oni koji imaju od 2000 do 3000 kuna, dobit će 600 kuna, i oni koji imaju između 3000 i 4000 kuna da im se isplati 400 kuna. 

– Ovo jednokratno primanje nije oporezivo, ne može biti predmet ovrhe i neće se uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje od premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, rekao je premijer. Prema procjenama ukupan iznos koji će biti isplaćen je oko 600 milijuna kuna, tu će biti obuhvaćeni i korisnici razmjerne mirovine.

Isplata će biti krajem travnja ili početkom svibnja, dodaje, te se kao i drugi predstavnici umirovljenika zahvalio Vladi.

“Premijer je obećao”

Treba pohvaliti ministarstvo rada što su socijalno osjetljivo prihvatili sve naše sugestije, da se pomogne ljudima u uvjetima pandemije, rekla je predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović.

– Bilo bi divno kada bi mirovine porasle toliko, jer u realnom smislu mirovine i dalje padaju, ali ovo je najveće davanje od onog poznatog duga umirovljenicima i zahvaljujemo premijeru na njegovoj pouzdanosti, rekla je Petrović.

Veliki iskorak je napravljen za naše umirovljenike, a nakon božićnica događa se još nešto dobro, a to je povrat ustanova na razinu županija, jer će moći povlačiti sredstva iz europskih fondova, navela je predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna.

– Mislim da je cenzus do 4000 kuna jedan solidan cenzus i jako puno će im značiti. Zvali su nas cijelo vrijeme i jedna rečenica je bila tu cijelo vrijeme, a to je premijer je obećao i to će biti, rekla je.

Nisam dugo na čelu HSU-a, ali sam odmah pokrenuo pitanje Covid dodatka i nije bilo gluhih telefona, rekao je Veselko Gabričević. 

– Brzo smo došli do zaključka da moramo razmišljati o umirovljenicima. Jasno nam je da ova sredstva nisu dostatna da se pokrpaju rupe u kućnom budžetu i zato su ova sredstva itekako značajna. Vlada je uložila napor da iznađe ova sredstva, istaknuo je Gabričević.

Razmjerne mirovine

Mislim da je premijer vrlo opširno objasnio Covid dodatak koji smo danas imali priliku predstaviti.

– Što se tiče razmjernih mirovina gledamo kumulativ i za njih će dodatak biti isplaćen u srpnju zbog prikupljanja podataka i dodatne dokumentacije. Oni će nešto kasnije biti u obradi i isplati. Početak isplate za one koji nisu korisnici razmjerne mirovine se predviđa 30. travnja, rekao je ministar Aladrović.

Isplata dva tjedna uoči izbora

Kupuju li se na ovaj način glasovi umirovljenika, jer se o tome razgovara godinu dana, premijer odgovara ne. 

– Mislim da je onda po toj logici Vlada kupovala naklonost 680 000 radnika koji su dobivali 4000 kuna posljednjih godinu dana, ili bi po toj logici kupovala i naklonost 120 000 poslodavaca, dakle, ne, navodi Plenković. Ovo je potez odgovorne hrvatske Vlade. Mislim da temeljno načelo solidarnosti treba pokazati s najranjivijima. 

Ova sredstva kaže, nisu bila planirana. U ovom trenutku se zbog indeksacije otvorio prostor da država napravi ovakav važan iskorak i trenutak je sada, dodaje premijer. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu